Marcos 15
Allah Yubu (KKL) vs AAI
1 Kwelekaogpa lukunap memnang Allah sembe pairop nang sikindoyaboap, Yahudi nimi sikiniri wenehirop nangap, Musa yubu mome ambatsirop nangap, ora nimi nubungeri Yahudi nimi sembe tam lelekto kemeropnangap sin ni tanekori “Huaukap,” aro yubu lelamek. Yubu lelamekti, “Yesus haing sae kaupto mog so'o aneag saelba uhiropne Pilatus saeag poa pukap,” aro yubu saekag lebekti, Yesus haing sae kaupto Pilatus saeag tarel piek.
1 Maraumanaika, firis ukwarih naatu regaregah ai’in, Ofafar bai’obaiyenayah naatu kaniser etei hiru’ay hiyakitifuw. Imaibo Jesu uman hifatum hibonawiy hin Pilate biyan hitubar.
2 Pabiekpa, Pilatus ponekori Yesusag hailamogti, “An sik Yahudi nimi sembe yubu sia leropne nubunge, te?” seog.
2 Pilate Jesu ibatiy eo, “O Jew hai aiwob?” Jesu iya’afut eo, “Bo nati ku’o.”
3 Wene seogpa, memnang Allah sembe pairop nang sikini yabo tanekori Yesus sembe “Malinge undo-undo ulamo,” aro lolorop yubu Pilatusag ambarelamek.
3 Naatu firis ukwarih Jesu isan baifufuwen maumurih maiyow hibow hitit bowabow kakafin sinaf hirouw hio.
4 Ambarekpa, Pilatusti Yesusag nen hailamogti, “Andi yubu samoro ambatsululam kom, te? Kembamen! Andi malia uaomne nanag ambatneangne maiknori,” seog.
4 Imih Pilate Jesu ibatiy maiye? “O boro tur ta inao? O baifufuwenayan hiruw te’o kunonowar!”
5 Wene aro haibaog aghana, Yesusti nen samoro yubu olog lebog kom. Yubu olog lebog komba Pilatusti, “Sa'a sembe peleptangtop yubu olog lepla kombae?” aro yaghe sembaog.
5 Baise Jesu men kok boro tur tao maiye, imih Pilate ana kasiy ra’at men kafaita. Baibin rah ana hub wanawanan tounamatar ma’am ti’i’itin|alt="women see angel inside tomb" src="cn01851B.tif" size="col" loc="Mrk 15.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.5-6"
6 Wamek sumeneko Yahudi nimi sembe nubu sum Paskah yanuaog. Pilatus ponekori sop-sop ulamognena, Paskah sum talamogpa, Yahudi nimi haing sae kaupto kop aeag tobongolamsiog nimi agha Pilatus ponekori “Yahudi nimiri molona molbaneikne sunsunum uro nimi nhonog lambitnun,” aro ulamog.
6 Gawan hai sinaf mar etei Tatar Nowaten hiyuw ana veya sabuw hai kokomaim teo orot menatan dibur ema’am Pilate ebobotait.
7 Haing sae kaupto tobongkipsiek nimi taneko wameknena, Yahudi nimi nenneri seneraglamekti, “Roma nimiri nu saelbamsiangne karongdi, mo seksebe,” aro ulamek. “Mo seksebe,” aro ulamek nimi nenneri nimi ya'ag opsiekpa, Roma nimiri haing sae kaupto saelbamsiekti, kop aeag tobongkipsiek. Sin kop aeag tobongkipsiek nimi agha nimi ohiropne nhon si Barabas wamog.
7 Nati ana veya orot wabin Barabas i diburamaim ma’am, iti orot i sabuw hai kou’ay ta hibai uruw hirufufur hinan wanawanan orot ta easabun morob.
8 Wamogpa, Yahudi nimi maikno tanekori Pilatusag yaekti, “Hengkun samenag ulamom saog uro sumene babe nimi nhon sae lobitlulam,” aro molona mololaek.
8 Imih sabuw hai kou’ay hibai naatu hai kok orot menatan mar etei esisinaf na’atube tabotait isan Pilate hifefeyan.
9 — ausente —
9 Naatu Pilate ibatiyih, “Kwakokok ayu Jew hai aiwob isa anabotait?”
10 — ausente —
10 Anayabin Pilate i so’ob firis ukwarih Jesu isan hibibobowen, imih hibai hina umanamaim hiyai.
11 Wene “Yesus sae lobitnun,” aro haibahiog aghana, memnang Allah sembe pairop nang sikindo yabo tanekori wanaag nonogtop yubu lebek. Wanaag nonogtop yubu lelamekti, nimi maikno wana tolamsiekneag agha nimi maikno tanekori, “Barabas agha sae lobitlulam,” alamek.
11 Baise firis ukwarih sabuw tafah fair hiyai hi’o totofarih Jesu efanin Barabas botaitin isan Pilate hifefeyan.
12 Wene alamekpa Pilatusti, “Wene alamlom tanena, a'un Yahudi nimiri elag, 'Saelbamsululam,' aro lebomne pone Yesusag huanun?” seog.
12 Pilate iban maiye sabuw ibatiyih, “Abistan kwakokok ayu iti orot Jew hai aiwob kwarouw kwao isan ana sinaf?”
13 Wene seogpa, nimi taneko yubu mikip uro lelamekti, “Yesus kalag siplobe!” alamek.
13 Sabuw hiwow hio, “Ku’onaf!”
14 Wene alamekpa, Pilatus ponekori nen hailamsiogti, “Wene alamlom aghana sa'a sembe? Nimi eneri malinge huropne uaoba, kalag sipto omnun?” aro haibahiog.
14 Pilate ibatiyih maiye, “‘‘Bo abistan kakafin sinaf?” Baise sabuw fanah aumetawat hiwow hio, “Ku’onaf!”
15 “Kalag siplobe!” aro haum alamekpa, Pilatus ponekori nimi maikno taneko “Wana yeng nembahinun,” aro sindi molbaekne sunsunum uro Barabas agha sae loplobog. Barabas agha sae loplobogti, “Yesus taeplam-taeplamlopmundi, kalag sipto oplulom!” aro Pilatusti yin saleropnangdi saeag nembaog.
15 Pilate kok kwanekwan mi’itube rou’ay tiyasisirih, imih sabuw isah Barabas diburane botait tit. Naatu Jesu bai misamaim biyan rab tut veyaveyar, imaibo baiyowayah uwih onafin isan hibai hitit.
16 Yin saleropnangdi saeag nembaogpa, taeplam-taeplamlobekdi, mog so'o saelba uhiropne ae nubunge aramag Yesus pabiek. Pabiekti, sikinkabo yin saleropnang yogne yopsiekpa, ni longol aek.
16 Baiyowayah Jesu hibai gawan ana bar merar imaim hirun, gawan hai bowabow efan gagamin naatu hai ofonah etei’imak hi’af ayuwih.
17 Longoptaekti, “Yubu nebukap,” aro ag uwongne nimi nubunangdi enektop ag Yesus nongag wangkirek. Elag wangkirekti, alog aba agha mog so'o saelba uhiropnang usoghag kwiria elektoba saogne wibekti, yubu nepto usoghag nobek.
17 Faifuw namar hibai Jesu hi’osenawain, kokor nukwarin ana kowasamih hififin.
18 Uwong ag elag wangkirekti, alog aba nobekti, yubu nepto lelamekti, “Nuni! Yahudi nimi saelbamsilamne,” aro yubu neplamek.
18 Naatu hibusuruf hi’i’iyab ana merar hiyi hio, “Aki erekakaf abobora’ara’ahi Jew hai aiwob!”
19 Yubu neplamekti, Yesus usoghag kameri olamekti, silu mag suplamek. Silu mag suplamekti, nimi nubunge kiploa saog uro yabu sanukto pulingkina yubu neplamek.
19 Wabukamaim nukwarin hitut, hikwaitututur, suh hiyowen hikwafir moyamoy.
20 Yubu neplamekti, “Abenda. Pukap,” sembaekti uwong ag nongag enektoba wangkirekne neneko el nongag agha kuribaekti, el samenag wangaro amogne wangkirek. Wangkirekti, “Yesus kalag sipto olobukap,” aro poa lambaek.
20 Hibi’i’iyab ufunamaim, faifuw namar hibosair naatu Jesu ana faifuw hi’us maiye, naatu hibonawiy hitit onafin isan hin.
21 “Yesus kalag sipto obukap,” aro inaag poa palamekti, yin saleropnang tanekori nimi nhonag, “Yesus sipnep kal ane poplulam,” aro pobirek. Sindi elag pobirek nimi eneko sina Simon, Aleksanderap Rufusap sikini ponekoag kal pobirek. Simon pone as Kirene agha yalamogpa yobekti, “Kal ane poplulam,” aro yubu mikip uro arukaek.
21 Hitit hinan efamaim orot wabin Simon Sairini mowan, masaw barene au Jerusalem bar merar nan bairi hitar, Alexander naatu Rufus hairi tamah. Baiyowayah hi’ukikin Jesu ana onaf abarin isan.
22 Pobirekpa palamekti, Yesus mog so'o nhon sina Golgota mainag pabiek. Golgota aneko Yahudi nimiri lelamek yubuag, “Nimi usog ya'ol,” aro main ane si Golgota aro engero yabiog.
22 Jesu hibai hin efan wabin Golgotha hitit, efan ana’itin i ukwarih ana rarikabe.
23 Golgota mainag poa piekti, Yesusag mag anggur lolterop maghap, uwong mag mur arop maghap ma'abaekti, elag tebarek. Mag tareknena, “Mag ane teleba, og seklelamlange olog keyagman talul,” aro tebarek aghana, Yesusti mag ten koma lipsiog.
23 Nati’imaim wine naatu harew fokarin ta wabin myrrh auman hisartabir Jesu tomamih hibitin, baise men tom.
24 Mag lipsiogpa, ag nongag wangkamogne kwiriplobekti, kal tam alikinag siptoba, pakuri Yesus sae yan kalag siplobek. Siplobek nimi tanekori, “Yesusti nongag wangarop ag etne-etne pogtaukang?” sembaek. “Etne-etne pogtaukang?” senelamekti, “Kekneba toboghabeba, po'obahile nimi enekori toro aukang,” aro kekneba toboglamek.
24 Baiyowayah Jesu hi’onaf, ana faifuw hifaram hibow hima hi’arow saise arowamaim ti’obaiyih, Jesu ana faifuw menatan boro tab.
25 Yesus kalag pakuri siplobeknena, ae lukun heng ko'o supnangeag agha kalag siplobek.
25 Mar auman veya nine korok na’atube Jesu hi’onaf.
26 Kalag sibekti, Roma nimiri, “Nimi ane kalag sipto obapnena tamna nene sembe,” aro mome toro pibek. Mome toro pibeknena:
26 Jesu sinaf kakaf hirouw hio ubar hibitin ana tur ukwarinamaim hikirum hio, “Jew Hai Aiwob.” Tafanamaim hikubar.
27 Yesus kalag siplobekag nimi phende babe yoaba ulamdek nimi pabihiekti, Yesus sae sirik sip nhon, waneng sip nhon kalag siplopsiek.
27 Naatu orot kakafih rou’ab auman hi’onafih, ta ana beyawane ta ana asukwafune.
28 [Samenag anam kalag siplopsin komag Allahri yubu silimu tiptop nimiri uro yabinepne sembe mome tolamogti, “Yoaba urop nimiag ulamsiangne saog uro elag babe uaukang,” aro mome toro pibog. Elap yoaba urop nimiap ma'aro siplopsinepne sembe samenag mome toro pibogne sunsunum uro uro yabiog.]
28 Iti na’atube mamatar i Bukamaim hikikirum na iturobe, i boro bainowah bairi hina’onafih.
29 — ausente —
29 Sabuw na hinan, ne hinan Jesu hi’i’itin hi’i’iyab nah hita’asi’asiy hio, “Ige aro! O Tafaror Bar tarabounin veya taunu wanawanan wowabin yen irouw i’o’oban iti ku’inu’in?”
30 — ausente —
30 Taiyuw kwiyawasi onaf afe’enane kura’iyeban a’itin.
31 Yubu nepto san tiliplamekpa, memnang Allah sembe pairopnang sikindoyaboap, Musari samenag mome toro pibogne ambatsiropnangap tanekori babe Yesus yubu nepto sin mamun lelamek. Yubu nepto lelamekti, “Nimi orange wali nenelamsio aghana, eldamne wali neneptanep kom.
31 Sinaf ta’imon firis ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah Jesu hi’i’iyab, taiyuwih hio, “Afa ibiyawasih, baise i taiyuwin boro men niyawas.
32 El neneko sik uro Allahri webogti, 'Israel nimi taluro saelbamsilul,' aro poghogne Kristus wamso tanena, hae kal aniag agha kulukaho. Kulukaho andarina ipseberi, wali elag sik sembahabe,” aro yubu neplamek. Yubu nepto san tiplamekpa, elap nikag kalag sipto opsiek nimi phende abenekori babe Yesus san tilipto yubu neplamdek.
32 Kwabat Rubininenayan ta’itin, Israel sabuw hai aiwob boun onaf afe’enane nare tana’itin,
33 Yesus kalag sibekpa, wamogpa, heng ik mol-mol seogti, siro turu alamog abeneko heng sanubom seogti, ae iniplobog. Ae iniplobogpa, wamek mog so'o eneko ni iniplobogha heng ko'o wilindi piog. Heng ko'o wilindi palamogha, kekman heng taolbaogti, ae sin taog.
33 Veya yen in tafat yan, basit tafaram tutufin etei gugum in veya three korok bai.
34 Ae sin taogpa, Yesusti Yahudi nimiri yubuag yubu haum aro lelamogti, “Eloi! Eloi, lama sabakhtani?” seog. Seogne anena nuri yubuag, “Nani Allah! Nani Allah, sa'a sembe andi na laploamnelam?” aro lebog.
34 Veya three korok baib Jesu fanan aumetawat itarakouw rerey eo, “Eloi, Eloi, lema sabaktani” anayabin “Au God Au God, aisimamih ihamiyu?”
35 Wene seogpa, nimi etpare taneko wamek nimiri ka'ebom agha seneraghek komdi, “Ka'ebahut! Eldi Allah yubu silimu tiptopne Elia pone yoplamla,” seek.
35 Sabuw afa nati’imaim hibatabat hinowar hio, “Kwanowar Elijah isan eafa’af.”
36 Wene seekti, nimi nhondi elem-elem noghom-nesom saogne tol piogti, anggur lolterop maghag werebi agha kalag kolnoro, “Yesus mag yori mag telul,” aro towalengero Yesus pamag pibog. Towalengero pibogti, yubu lelamogti, “Olog mo wamleba, ta'abameberi kembamukap. Allah yubu silimu tiptopne Elia samenag wamogne poneko yaleri, kalag ania toro pelengkalul to, kom to?” seog.
36 Orot ta nunuw in harew sususub tainen bai wine tenakuyakuy butu’ub naatu isik yomaninamaim iyouw, eot ra’ah Jesu susubinamih, baise orot ta eo, “Kwabat! Elijah nan onafane nab nayayare tana’itin!”
37 Wene seogpa, Yesus yubu haum aro lelamogti hain kom taog.
37 Jesu ibanak maiye fanan aumetawat na’in itarakouw rerey, basit ayubin tabaratait naatu morob.
38 Yesus tebaog sumeneko Allahri Mem Ae lomag “Mem usa ae lom aneag nimi wa'aukang kom,” aro ag wilnirop ag nubunge ina siramag siliplengkibekne wamog. Yesus teplamogti hain kom taongom alamog abeneko pere, ae lom wilnirop ag siliplengeroba pukama aneko serero payangkaogti, phende taog.
38 Tafaror Bar wanawanan efan kakafiyin awan faifuw hitenafut in rorore tafantoro’ot taseb re uran tit rou’ab himatar.
39 Yesus hain kom taog sumeneko, yin saleropnang sikindo nhon Yesus whingag sekamogti ni kembamog. Yesusti yubu mikip uro haum aro lelamogti, hain kom taongom alamogne ibogti, yin saleropnang sikindo ponekori, “Otsik, nimi ene Allah Elme,” seog.
39 Baiyowayan orot ukwarin nati onaf nanamaim batabat, Jesu mi’itube momorob itin naatu eo, “Turobe iti orot i anababatun God Natun!”
40 Yesus hain kom taongom alamogpa, kelabo etbare weag agha sekamekti tibogamek. Kelabo tibogamek kelabo taneko anabiag agha wameknena:
40 Nati’imaim i baibin afa auman, ef yokaika hibat hinuwanuw. Baibin wanawanahimaim i Mary Magdalin, Mary kek James boubun naatu Joseph hairi hinah naatu Salome.
41 Kelabo tanekona, samen Yesus mog so'o Galilea wamogpa, kelabo tanekori “Yesusag teko ualeag,” aro yepto neleplamek. Yesus as Yerusalem palamogpa, kelabo tanekoap yog kelabo maiknoap abenekori Galilea mog so'o laplobi agha elag nelepto as Yerusalem yingkiekti, weag agha hain kom taongom alamogha tibogamek.
41 Iti baibin i Galilee’imaim Jesu hi’ufunun baibais hitin bairi hibowabow i hina. Naatu baibin maumurih maiyow bairi hina Jerusalem hititit i auman nati’imaim hibatabat.
42 — ausente —
42 Veya re irabirab, naatu nati rabirab i yabunabuna ana veya, anayabin mar natoto i Baiyarir ana veya.
43 — ausente —
43 Imih Joseph Arimathea’ane na tit. Iti orot i kaniser ana kou’ay orot ta. God ana aiwob isan ma kakakaf. Joseph Jesu biyan bain isan itafofor na Pilate nanamaim tit ifefeyan.
44 Wene aro molbaogpa, “Yesus tebal,” seogha ka'ebaogti, Pilatus ponekori, “Weneog kalag sibang aghana, el elem phea abene tebal, te?” aro lo'om seog. Lo'om seogti, “Yin saleropnang sikindo enel pululom,” aro nimi pogsiogpa, enel piekti payaek. Payekpa Pilatus ponekori yin saleropnang sikindo ponekoag, “Yesus usaap ya'ag tebal, te?” aro haibaog.
44 Naatu Pilate Jesu momorob ana tur men so’ob, imih baiyowayah ukwarin isan e’af na ibatiy.
45 Wene aro haibaogpa, yin saleropnang sikindo ponekori, “Sik uro ya'ag tebal,” seog. Seogpa, Pilatusti Yusupag, “Wali teptoba aneko tol pululam,” aro ambarog.
45 Baiyowayah ukwarin eo nonowar ufunamaim Pilate ibasit Joseph Jesu biyan bain isan.
46 Wene aro ambarogpa, Yusupti ag sabonge walinge nimi teptopne kelepsirop ag kamna alikinag uro tobogti, Yesus kalag sipto obeka aneko toro pelengkia ag sabonge tobogha anekoag kelebaog. Kelebongkia kirik lom hogtobag pail piog. Kirik lom hogtobag pail piogti, ina siramag kirik nubunge agha pemagto ina siramag maruklobongkia piog.
46 Naatu bairahiya ana faifuw bai na Jesu bu’ub yare sum, bai in to naiwanamaim tar inu’in imaim yai, kabay gagamin ifururuw na hub awan hir.
47 Yesus kirik lom hogtobag pibogpa, Maria Magdala kelenekoap, Yoses ilin Mariaap abenekori Yesus kirik lomag palilamogha tibogamsirek.
47 Mary Magdalin naatu Mary Joseph hinah hairi Jesu biyan menamaim hiya’iy i hi’itin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.