Tiago 2

Gotena Epe Agale (KJS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Gore nana ame balinu, nimimi naana Mudu Ali Yesu Keriso madaa kone rulaoma nipu raapu pimi. Go puma naana epe paa-para pia Mudu Ali raapu pimi. Go pea-le nimimiri enaalinu bi wia page bi nawia page kone komea suma kogono palepape.
1 Taitu kwa i ata Regah Jesu Keriso marakaw ana Regah kwabitumitum. Imih sabuw men ufuhine hai itininamaim kwanabuwih hai merar kwanayimih.
2 Gore ali medame nipuna epe maarae elenu yamoma nipuna kana gol-me warili ki-para mapirape ring page nimina lotu ada-para epa kodobalia. Go pea pare narali ali medare nipu koe mamina yamoma nipu nimina lotu ada-para epa kodobalia.
2 Veya ta orot sawar wairafin boro na’abur gewas uman gold ring niyoun nan a kou’ayamaim narun; naatu orot ta yababan wairafin auman boro ana sawar kakafih na’osen nan narun.
3 Go palia pare nimimi mo mamina epe epe elenu yame ali-para go-rupa leme: Ayo, mogo ali nere go epe siaa madaa epa pira leme. Go puma nipuna bi minasaalimi pare mo ali narali-parare go-rupa leme: Nere mogo-nane puma rekaa leme. Yapare pitua kone sali-daare gore su kamaa nana kibu rolo-para pira leme.
3 Kwa orot e’abur gewas enan boro kwanab ana merar kwanay kwanao, “Aro, efan gewasin iti kumare kuma.” Baise orot yababan wairafin isan boro kwanao, “Aro nati haw kumare kuma o nati’imaim kubat.” Nati na’atube kwanasisinaf na’at
4 Gore nimimi go kone suma go-rupa palimi-daare nimimi nimina rikirana amenu maa rumaaoma kose lape agale leme. Go rabu nimina lo robaa-para koe kone suma enaali koe-rupa rumaaoma ademe.
4 kwa i kouseb wanawanamaim kwaimatar. Orot ta efan gewasin kwaitin, orot ta efan kakafin kwaitin, afufunen nati na’atube i men gewasin.
5 Gore nana epe ame balinu, nimimiri waru pagalepape. Go su kamaa enaali raayona le agaa madaa koe narali enaali-rupa piralimiri go enaalinuri Gote-me epe kone rulaliminalo mapiraasa. Go puma nimu epe agale madaa ora epe-rupa piralimi. Go puma go enaalinuri Gote madaa raana komalimi-le nipumi kana waraaoma epe Surube Su adenalo mapiraalia?
5 Imih taitu au yabow, kwananowar gewas, sabuw iyab iti tafaramamaim yababan wairafih God rubinih baitumatum wairafih himatar God ana aiwob boro ninowah hinab, sabuw iyab God hibiyabuw eomatanih bairi.
6 Pare nimimi go naralinu yala mapolaaeme. Nimi makuaalepape. Aapimi nimi rabuaanaaoma kedaa mariaaeme? Go page nimiri aapimi kose madaa yola peme pae? Gore mo kana waraa-ae alinumi kone go-rupa wimide.
6 Baise kwa i yababan wairafih kwabi’orot bai’ibih. Sabuw sawar wairafih hibokwarakwarar baibatiyenamaim teyaya’i kwa’itih kwasoso’ob ai en?
7 Gote-me abalade Keriso-na epe bi nimi lagisa pare mo kamo alinumi go epe bi rabuaniaaeme. Go peme-le nimimiri ake paa-daa kamo alinuna bi minasaoma naralinu yala mapolaaeme pae?
7 Sabuw nati i kwa Jesu wabin gewasin kwabaib isan tur kakafin hio tibi’ibi kwa’i’itin ai en?
8 Gore abalade Gote-na mupaa rekena agaleme Gote-na agale wi buk-para go-rupa lisaaya: Nena ranaa komape kone wi-rupare gore neme ada meda-para nena yago madaa kone go-rupa raana komape lisa. Go pumare nimimi epe kone suma mo rekena agale raitalimi-daare ora epelea.
8 God ana obaiyunen tur ofafar bukamaim iti na’atube hikirum, “Taituwa iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.” Iti ofafar i anababatun turobe’emaim kwanabi’ufunun na’at, nati i ef gewasin kwasisinaf.
9 Go pea pare nimimi enaalinu epe ele maraaeme rabu epe-rupa raba mu aaeme. Yapare medaloma adoma koau walaeme rabu nimumi koe kone wimi. Go peme rabu go rekena agaleme nimiri ora agale yoke enaalinu tea-daa adalimi.
9 Baise sabuw ufuhine hai itininamaim ta efan gewasin kwanitin, naatu ta efan kakafin kwanabitin, nati i bowabow kakafin kwasisinaf, imih kwa i ofafar asto’obenayah.
10 Go puma ali komeame rekena agale raayo pago kiritala pare nipumi rekena agale komea yokaliare gore nipumi rekena agale raayo yokelisa.
10 Orot yait ofafar etei ebobosiyasiyar, baise wanawanahimaim ofafar ta’imon ea’astu’ub, ofafar etei i ea’asto’oben.
11 Gote-me go-rupa lisade: Neme ena paake nayolape leade. Go lisa pare komea go-rupa page saaya: Neme ali meda nalu makomaape. Gore neme ena paake yoloma neme ali meda luma makomaliri gore neme rekena agale yoke ali piruaaye.
11 Anayabin ofafar eo, “Taituwa aawan ufun men inan.” Naatu eo maiye, “Taituwa men ina’asabun.” Naatu o tura aawan ufun men inamih, baise tura i’asabun momorob o i ofafar etei i’asto’oben.
12 Gore Gote-me enaalinu rekena agaleme maa keapaaya. Go puma nipumi go rekena agaleme nimi madaa kose lape agale lea. Go pea-le ade abuna nimimi go madaa kone suma enaali raayo agale komea lo pora pamualepape.
12 Sabuw iyab roufamen ana ofafar ebibatiyih na’atube o auman boro nibatiyi, imih mata toniwa’an abisa kubowabow naatu abisa kuo ina’itin gewas.
13 Gore abalade ali medame enaali meda kodome nakomola pisa-daare gore Gote-me go ali madaa kose-me maa rumaalia rabu nipumi kodo ogesi-daa page nakomalia. Go pea pare ali medame enaali yogonu kodome komalia-daare gore nipumi kose epe-rupa mada pagalia.
13 Anayabin o yait taituw men kukakabibirih baibabatiyen ana veya God boro men nakabibirimih. Kabeberamaim boro God dogoron inabotabir baibatiyen boro inisnowah.
14 Gore nana ame balinuri ali medame neme Keriso madaa kone rulaayo lea pare nipumi epe kogono napea. Go pea-pulu pa kone rulaemere nipu ade abuna epe-rupa pirape su-para mada namuma palia.
14 Taitu, orot ta nao, ayu i baitumatumayan, baise men nabi’a’it na’at ana gewasin boro abistan namatar? Baitumatum nati na’atube men karam boro niyawasi.
15 Go pea pare naana ame bali medalomare epe maraape mamina-para nimu eda nape ele-para ora nasalimi.
15 Ana itinin ta i iti, taituwa aurih ar faifuw en naatu mar etei ana fofonin isan aurih bay en.Taituwa aurin sawar en inibais|src="C069.tif" size="span" loc="Jas 2.15" copy="Illustration used with permission of New Tribes Mission." ref="2.15-16"
16 Go pea-le nimimi mo nimu-para Gote-me nimi raba mina nimina to riripu pape mamina-para eda page adaapu nalepa lo agaleme leme-daare go agalere ele pu ya? Nimimi go-rupa loma nimu raba meape maminanu-para edanu nakalemere go agale komeamere nimu waru naraba mealia.
16 Nati ana veya’amaim o bay men initih naatu ar faifuw men initih, baise ina’uwih. “Kwana’abur gewas biya hinafora’ab naatu bay kwanaa ya hinagadid, God nigegewasini kwanama.” Tur nati na’atube inao ana gewasin boro abisa namatar?
17 Gore ali medame kone rulaayo lea pare pa piruma nipumi epe kogono napaliare nipuna kone rulaere kome mada pa piralia.
17 Itininaban nati na’atube, imih baitumatum akisin nabin nabat, aurin bai’a’it en nati baitumatum i murubin.
18 Go pea pare ali medame go-rupa tea: Neme kone waru rulaayo pare neme pa epe kogono pe tea. Go tea-daare neme go-rupa talo: Gore neme kone rulaayere ake puma epe kogono mada pali pae? Go pea pare neme epe kogono pele rabu nana kone rulae mada adaina.
18 Baise orot boro iti na’atube nao. “Orot ta i baitumatumayan, naatu orot ta bai’a’aitayan, hairi’ika i karamam,” baise ayu abibatiy, “Orot baitumatumayan aurin bai’a’ait en kwi’obaiyu aitin, baise ayu karam boro au baitumatum abi’a’it ani’obaiy kwana’itin.”
19 Gore neme Gote ora komea kama raapu pia kone go-rupa rulaaye pa? Go kone ora epelea pare koe remonumi page go-rupa kone rulaeme-pulu nimu waru pogolasaeme.
19 Kwa kwabitumatum God i ta’imon? Gewasin! Demon auman hitumatum hibir ah umah teo’oror.
20 Nena konere makeyae-rupa suaaye. Gore neme pa kone rulaoma epe kogono napaluare go koneme komape enaali mapiraalia.
20 Kwabikoko’aw! Ani’obaiyi kwana’itin baitumatum aurin bai’a’it en ana ub i murubin.
21 Abalade naana kasua Abraham-me nipuna si Aisaka-re Gote-para kana reke madaa lodo kirulalo pisa. Go pisa-pulu Gote-me Abraham nipuna kone adoma nipuri ora redepo le ali lisa.
21 Kwaso’ob aisim ata agir Abraham yamutufuren bai God nanamaim tit? Ana bai’a’itamaim taiyuwin natun Isaac bai gem tafanamaim siboromih yara’ah.
22 Nimimi go remaana re namakuaaeme pae? Abraham-na epe kogono-para nipuna kone rulae raapu kogono komea pisa. Nipumi epe kogono pisa rabu nipuna kone rulae puri mapalaasa.
22 Imih kwana’itin Abraham ana baitumatum naatu ana bai’a’it hairi hai bowabow i ta’imon, imih ana bai’a’itamaim ana baitumatum in yomanin easa’ub.
23 Abaladere Gote-me go-rupa lisa: Abraham-me Gote madaa kone rulasa-pulu Gote-me go kone rulasa-ai madaare Gote-me nipu ora epe redepo le ali-kone wisa. Go puma Gote-me Abraham-para go-rupa lisa: Nere nana adami ali lisa. Go agalena re-re Gote-na agale wi buk madaa lisimiya.
23 Imih Bukamaim iti na iturobe eo, “Abraham God itumitum naatu ana baitumatumamaim God Abraham bai ana orot mutufurin matar.” Naatu ana begon rouw eaf.
24 Gore ali medame kone rulalia-daa Gote-me go aliri ora redepo lea pi-daa natea. Dia, pare nipumi ali medame epe redepo le kone wia-daare go alimi kone rulaoma epe kogono page palia.
24 Imih kwana’itin baitumatum naatu bai’a’it hairi i tanita’imon ata ef boro namutufor God matanamaim, men baitumatum akisin nabin nabat.
25 Go kone komeare abalade ali paake ne ena Rahap-me abalade Josua alinumi agale mea epenalisimide alinu nipuna ada-para epe-rupa surubisa. Go puma nipumi nimu raba muma wala nimu pora rado meda-para rapasa. Go pisa-pulu Gote-me Rahap-re ora epe redepo le ena mapiraasa.
25 Ana’itinin ta kwana’itin. Efamaim baiwa’an kwanekwaneyan babin wabin Rahab Israel sabuw hai rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih, naatu ibaisih ef ta’awat iuwih hibihir. Imih ana bowabowamaim yamutufur God matanamaim.
26 Gore naana yogale wasupa piruma komalima-rupare go page naame pa kone rulaoma epe kogonona napulima-daare naana rulape kone page komoma palima.
26 Biya aurin ayubin en, biya i murubin na’atube baitumatum aurin bai’a’it en baitumatum i murubin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.