Filipenses 1

Gotena Epe Agale (KJS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pol Timoti saa laapore gore Yesu Keriso-na kogono naaki laapo pipa. Saame go pepare Filipai su-para piri Yesu Keriso madaa kone rulae enaali raayome adaliminalo lu rapaatepa. Nimi Gote-na ruru enaalinu-para go lotu ada-para surube alinu-para kogono raba mi alinu-para page nimimi go agale pagaliminalo rapaatepa.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Naana Aapa Gote-para naana Mudu Ali Yesu Keriso laapomere nipuna epe raba meape kone-para kuma pi kone-para gina.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 Ade abuna nimi madaa kone epenalomare neme Gote-para ora pili loaayo.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 Ade abuna neme nimi madaa beten lere neme raaname waru komoma loaayo.
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 Abala ripili agale pagisimi rabu page abi page neme epe agale madaa kogono pere nimimi ni raba mu aaeme-daa pe. Go pea raayore neme raaname komoma beten loaayo.
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 Go madaare neme go-rupa waru makuaato: Gote-me go epe kogono nimina lo robaa-para marekaaoma pumare werepe Yesu Keriso-na epaliade yapi di rabu nipumi go kogono mada pu kiritalia.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 Gore nimi raayo madaare neme ade abuna nina pu robaa-para epe kone suaayo. Nimi raayome ni epe agale kogono punolo raba mu aaeme. Gore ni abi karapo ada-para pi rabu page ni kepeae ali pirisua rabu page nimimi ni raba mu aaeme. Go-rupa pirisua rabu neme lore alinu-para epe agale puri mapalaasuade. Go puma neme nimi raayo madaa nana lo robaa-para epe kone suaayo.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Gore neme Gote-na le agaana Yesu Keriso nipuna kodome komape konere neme komea-rupa nimi madaa page lo robaa-para kone suaayo.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 Ade abuna nimi madaa neme beten go-rupa le: Nimina ranaa komape kone ora adaa yaa-mama palia rabu nimina makuaae kone-para ele ma-redepo yape kone page ora adaa yaalia.
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 Go puma nimimi ele adalimi rabu ora epe-rupa mada rumaalalo palimi. Go puma Keriso wala werepe epaliade yapi di raburi nimimi koeyae raayo raakepe ruboma koae aunu wala nasaapiralimi.
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Go puma Yesu Keriso nipuna ora epe kone raayo nimina lo robaa-para marubitabalia. Go madaare Gote adaa bi kaloma nipuna bi minasaalimina.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Naa amenu, nimimi pagaliminalo lalo: Neme kedaa rabuoma epe agale narabuaaya pare mo kedaame nimu raba muma epe agale puri mapabaaya.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 Go pea-pulu go Mudu Ali Sisar-na ada surube soldia ali raayo-para enaali medalomame page ni Keriso-na kogono puma karapo ada pale lo remaa pageme.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Go page ni karapo ada-para pale raburi naame adaapumi go madaa kone suma lo robaa-para puri mapalaaoma Mudu Ali madaa kone rulaeme. Go raburi nimumi paala nakomoma go epe agale ora puri paloma puma lakeleme.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 Go pemede ali medalomamere ni madaa kudipa puma nina bi rabuaniaalalo puma Keriso-na agale mogeleme. Go peme pare enaali medalomare ora epe kone suma Keriso-na epe agale lakeleme.
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 Go enaalinumiri Gote-na epe agale puri mapalaalo kalapus ada-para pia kone wimi. Go puma nimumi ni madaa epe pedo raana komape kone suma epe agale lakeleme.
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 Go peme pare medalomamere nimuna gole nimuna bi minasaalalo Keriso pa makiraoma agale lakeleme. Go lemere ni karapo ada-para piruma kedaa waru meanolo agale lakeleme.
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 Go peme pare go kone raayore palainawa. Gore makirae agale le kone-para ora agale le kone-para nimumi Yesu Keriso madaa epe agale lakeleme-pulu neme go madaa raaname kome. Go madaare neme ora raaname waru komoma pitua.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 Gore neme raaname komoma go-rupa makuaato: Nimimi ni madaa beten laminyare Yesu Keriso-na Holi Spirit-mi ni raba mealia rabu nimimi ni mea rapaalimi.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Gore nina pu lo-parare kone komea go-rupa suloaayo: Naa kogono madaare neme ora ogesi-daa nagiyalua. Dia, pare ade abuna page ora abi page neme puri paloma lo robaa koneme Keriso-na bi minasaaluame pi. Gore ni pitua page komalua page neme Keriso-na bi minasaalalo pe.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 Gore ni su kamaa epe-rupa pa pituare gore ele ya? Go pea ora Keriso raapu pitua. Go pitua pare ni komalua raburi neme ora nipuna epe ele rado meda mada mealua.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Yapare ni su kamaa pa pituare napi kogono mada palua-le neme ake lano ya? Go puma neme pa pirape pora-para palua palo komape pora-para palua palo neme akepi pora raitalua palo ni maarea.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Neme go madaare kone laapo wi. Kone medamere ni go su kamaa giyoma Keriso raapu puma pitua kone wi. Go palua-daa ora epelea.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Pare kone radore ni go su kamaa pa piruma nimi raba meapere gore ora epelea-daa go madaa kogono pano kone wi.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Neme nimi madaa puri paloma kone suloaayo-pulu ni pa piruma nimi raba mealua kone salo. Go rabu nimina kone rulaaye puri mapalaaoma raaname komaliminalo pora waatoa.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 Go puma ni wala nimi piri epalua rabu nimimi Yesu Keriso raapu piruma ni madaa ranaa komo piramina.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Yapare kalu agalere nimi-para epe-rupa pamu piruma Keriso-na epe agaleme lagea-rupa palepape. Go palimi raburi nimi adola epalua palo na-adola epalua palo nimi madaa epe remaa pagalua. Go remaare nimimi kone komea suma epe agale puri mapalaalo kogono pamina. Go pula peme yaalore nimi madaa ora epe remaa mada pagalua.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Gore nimina lore alinu-para paala nakomalepape. Nimina lo robaa-para puri mapalaalimi rabu lore alinumi nimu lopalima kone salimi. Gore Gote-me nimi raba mealia-pulu lore alinu ralu luma epe-rupa mada piralimi.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Gore nimimi Keriso madaa kone rulasimi rabu ora epe kogono pisimi. Go pea pare nipuna kogono madaa radaa page mealimi.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Abiri nimimi ni raapu piruma yada pamina. Go yadare abalade neme kedaa rilisuade-rupa ni raapu komea-para piruma pamina. Go palima pare abi page neme go kedaa ruaayo-daa remaa apo pageme.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.