2 Samuel 19

Buki Pilabumaboma Kabutubogwa Deli Kabutuvau (KIJ) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 E Yowabi ilagi mwada guyau Debida eiuvalam deli eikavinavina paila Abisalom.
1 E foram dizer a Joab: Eis que o rei chora e se lamenta por causa de Absalão.
2 E mapaila kala mwasawa tomgwaga ikivili eila ninamwau baisa komwaidosi Debida la tokwabilia wa yam makwaina, paila bogwa eilagaisi guyau eiuvalam paila latula.
2 E a vitória se transformou em luto naquele dia para todo o exército, porque o povo ouvira dizer que o rei estava acabrunhado de dor por causa de seu filho.
3 E matausina ikaimilavausi ovalu gala mogega, makawala tokwabilia matausina deli kasi mmosila avai tuta eisakaulasi metoya okabilia.
3 Por isso, o exército entrou na cidade em silêncio, como faria um exército coberto de vergonha por ter fugido ao combate.
4 E guyau ikapoli migila e ivalam peula deli ikavinavina kawala, “O latugu! Latugu Abisalom! Abisalom latugu!”
4 Entretanto o rei, cobrindo a cabeça, dizia em alta voz: Meu filho Absalão! Absalão, meu filho, meu filho!
5 E Yowabi ilokaia guyau ola bwala iluki matauna kawala, “Ka, lagaila bogwa lokuyomsili m tokwabilia, matausina goli eikolaisi m momova deli si momova litumwa tauwau deli vivila, e m kukova deli goli minasina m ula lokuvigaki makawala m kukova.
5 Veio então Joab à casa do rei, e disse-lhe: Tu cobres hoje de confusão a face de todos os teus servos que salvaram a tua vida, a vida de teus filhos e filhas, de tuas mulheres e concubinas.
6 Yoku kutavilevi matausina eiyebwailimsi e kupilasiga matausina eivigakaimsi tokukolosi yoku! E yoku lokuyomitali nanom mwada m kumatoula deli m tokwabilia gala wala dimlesi baisa yoku. E ulo gigisa makawala yoku bukumwasawa kidamwa Abisalom bisisu tomomova lagaila e komwaidomasiga bakakaligasi wala.
6 Tu amas os que te odeiam e odeias os que te amam, e mostras que os teus chefes e teus servos nada valem para ti. Estou vendo que te darias por satisfeito, se Absalão vivesse e nós fôssemos todos mortos!
7 Mapaila kula kukwatigam luposi m tokwabilia. Ka, akatotila omatala Guyau - kidamwa gala bukuvagi makawala, e nabwaia kaukwau gala wala taitala matausina bisikailimsi. Kaina goli lokubodi bidubadu kabosilagi om tuta tomomova, mitaga makwaiwena kabosilagi bikalisau makwaisina.”
7 Vamos: sai e dirige aos teus servos palavras de reconforto, pois juro-te por Deus que, se não o fizeres, não ficará contigo esta noite homem algum. E isso seria para ti uma desgraça maior do que todas que vieram sobre ti desde a tua juventude!
8 E oluvi guyau itokaia ila isili okalapisilela valu. La tokwabilia ilagaisi matauna eisisu baisa, e komwaidosi ilokaiasi isiulaisi isipataisi matauna.
8 Então levantou-se o rei e foi sentar-se à porta. Foi avisado a todo o exército: Eis que o rei está sentado à porta. E todo o exército veio apresentar-se a ele. Os israelitas tinham fugido cada qual para a sua casa.
9 E viloumwaidona valu ivitouulasi ikominimanisi baisa taitala taitala, kawasi, “Guyau Debida ikatumovaidasi metoya kada tilaulasi. Ikolaidasi metoya mina Pilisitia, mitaga tuta baisa bogwa eisakaula metoya Abisalom e isilavi vilouveka.
9 Em todas as tribos se discutia, dizendo: O rei que nos salvara das mãos de nossos inimigos e da mão dos filisteus, agora teve de fugir da terra diante de Absalão.
10 Leitabulamaisi matauna Abisalom paila da guyausi, mitaga matauna bogwa eikatumataisi okabilia. Avaka paila gala availa bivigikoni bikaimilivau guyau Debida?”
10 Ora, Absalão, a quem tínhamos sagrado rei sobre nós, morreu no combate. Por que tardais em fazer voltar o rei?
11 E guyau Debida ilagi bulogala avaka mina Isireli eililivalaisi. Mapaila iwitali tolula Sadoki sola Abiata bisalaisi guyau la biga baisa tokugwa, e bilivalasi, kawasi, “Guyau eikaibiga, ‘Avaka paila yokomi bukuvabodasinim bukupilasaigusi bukukwaimilivauwaigusi ogu ligisa?
11 O rei Davi mandou aos sacerdotes Sadoc e Abiatar a seguinte mensagem: Eis o que direis aos anciãos de Judá: Por que seríeis vós os últimos a reconduzir o rei para a sua casa? E chegou aos ouvidos do rei o que se dizia em todo o Israel.
12 Yokomi goli veyagwa, dalegu tatougu yokomi. Avaka paila yokomi bukuvabodasinim paila bukukwaimilivauwaigusi?? ??
12 Vós sois meus irmãos, meus ossos e minha carne. Por que seríeis vós os últimos a reconduzir o rei?
13 E Debida tuvaila iluki kasitaiyu matausina bisalaisi la biga baisa Amasa, e bilivalasi, “Guyau kawala, ‘Mwa! Yoku vaiyogula. Ka, metoya tuta baisa bavigakaim yoku bukukwaraiwogi tokwabilia komwaidona paila bukukwaimapu Yowabi. Ibodi Guyau bikatumataigu kidamwa gala bavagi baisa!’”
13 Direis em seguida a Amasa: Tu és meu osso e minha carne. Que Deus me trate com todo o rigor, se eu não te tornar para sempre o meu general em lugar de Joab.
14 E komwaidona tokwabilia mina Yuda itavili ninasi avaka Debida la biga, e iwitalaisi biga baisa matauna deli komwaidona la tosikwawa bikaimilavausi.
14 Todos os homens de Judá sentiram unanimemente o seu coração voltar-se para o rei, e mandaram-lhe dizer: Volta com todos os teus!
15 E guyau ikaimilavau e ibodi tokwabilia mina Yuda wa Waya Yoridani, availa availa matausina leimaisi Giligali paila bivakwabwaisi biluvipeilisi wa waya.
15 O rei voltou. Chegando ao Jordão, eis que todo o Judá tinha acorrido a Gálgala para ir-lhe ao encontro e fazê-lo passar o Jordão.
16 E tuta matutona wala matauna Simei guma Beniamina latula Gera matauna tolela Baurim ikalubeigoguna ila Waya Yoridani paila bibodi guyau Debida.
16 Semei, filho de Gera, o benjaminita de Baurim, com seus quinze filhos e os vinte servos, apressou-se a vir ao encontro do rei Davi.
17 E matauna ilau deli lakatuluwotala tokwabilia metoya odalela Beniamina. E Siba, matauna Saulo dalela la touwata, tuvaila imaisi deli litula tailuwotala tailima deli tailuwoyu la towotetila, ilobogwasi Waya Yoridani e oluviga guyau leiwa.
17 Levava consigo mil homens de Benjamim, assim como Siba, servo da família de Saul, com seus quinze filhos e vinte servos. E correram rumo ao Jordão antes do rei,
18 Matausina iluvipeilisi waya paila bivakwabwaisi guyau la boda biluvipeilisi piliyuwela e deli bivagaisi wala avaka guyau magila.
18 e dispuseram tudo para fazer passar a família do rei e prestar-lhe todos os serviços que desejassem. Semei, filho de Gera, atirou-se aos pés do rei no momento em que ele ia passar o Jordão
19 E ikaibiga, kawala, “Mwa! Ulo guyau, akoma lopom, anigadaim bukulumwelavi ulo sula avaka bogwa lavagi, wa yam makwaiwena lokusilavi Yerusalem. Taga bukusisii m gibuluwa baisa yeigu, deli taga kuninamsi tuvaila paila baisa.
19 e disse-lhe: Que o meu senhor não me impute culpa, nem guarde em seu coração a lembrança do crime que cometeu o teu servo no dia em que o rei, meu senhor, deixou Jerusalém.
20 Ka tomoya, bogwa anikoli lavagi sula, e baisa uula yeigu tomaibogwa metoya dala madilana opiliyavata. Ka guyau, lagaila lama kidamwa babodaim.”
20 Teu servo reconhece o seu pecado, e por isso vim hoje, o primeiro de toda a casa de José, ao encontro do rei, meu senhor!
21 E Abisai matauna Seruya latula ikawota kawala, “Ibodi wala Simei bitakatumataisi lagaila, paila uula eibuloti matauna Guyau Yaubada leinagi eiguyau.”
21 Abisai, filho de Sarvia, tomou a palavra: Não se deverá antes matar Semei, por ter amaldiçoado o ungido do Senhor?
22 Mitaga Debida iluki Abisai sola tuwala Yowabi kawala, “Wo! Tauwau - ki, kudokaisi bukuvayouligusi ke? Kaina kudokaisi bukutilaulasi baisa yeigu yam lagaila ke? Ka, yeigu agumwaleta tuta baisa laguguyau baisa mina Isireli, e gala ibodi taitala guma Isireli bitakatumataisi yam lagaila.”
22 Que eu tenho convosco, ó filhos de Sarvia, respondeu Davi; para que vos comporteis no dia de hoje como meus inimigos? Porventura um só israelita há de ser morto num dia como o de hoje? Ignoro acaso que sou agora rei de Israel?
23 E Debida iluki Simei kawala, “Mwa! Ka, yeigu balukwaim, gala wala availa bikatumataim.”
23 E disse a Semei: Não morrerás! E prometeu-lho com juramento.
24 Oluvi Mepiboseti matauna Saulo tabula, imakaia bibodi guyau. E matauna kaikela gala iwini, kala gabula gala itabuboti e tuvaila kala kwama gala wala iwini metoya makwaina tuta guyau eisilavi Yerusalem e ila avai tuta wala ola kaimilavau metoya ola tomgwaga.
24 Mifiboset, filho de Saul, desceu também ao encontro do rei. Não tinha lavado os pés nem as mãos, nem feito a barba, nem lavado as suas vestes, desde o dia em que o rei partira até o dia em que ele voltou em paz.
25 Avai tuta Mepiboseti iviloubusi metoya Yerusalem paila bibodi guyau, e guyau iluki matauna kawala, “Mwa, Mepiboseti! Yoku gala deli yeigu talosi. Avaka paila ke?”
25 Quando, pois, chegou de Jerusalém vindo ao encontro do rei, Davi disse-lhe: Por que não partiste comigo, Mifiboset?
26 E matauna ivitakauloki kawala, “O guyau, bogwa lokunikoli yeigu togoria. Aluki ulo touwata bikatubiasi ulo ase ibodi basila e basisakaula deli yoku, mitaga matauna ikoulovi ulo biga.
26 Meu senhor e rei, respondeu ele, o meu criado enganou-me. Pois eu, teu servo, dissera-lhe que me selasse a jumenta para que eu a montasse e partisse com o rei, porque o teu servo é paralítico.
27 E guyau, eisipulokaim tuvaila paila yeigu, mitaga yoku makawala wala Yaubada la anelosi, mapaila kuvagi wala avaka kudoki bwaina.
27 Ele, porém, caluniou-me junto do rei, meu senhor. Mas o rei, meu senhor, é como um anjo de Deus; faze o que te parecer bom.
28 Mwa guyau! Komwaidona tamagu veyala ibodi wala bukukwatumati, mitaga yoku lokutugwalaigu tuta komwaidona lakamkwam om kwabokamkwam. E yeigu gala isim agu yeiwau banigada paila avaka tuvaila magigu metoya baisa yoku guyau.”
28 Toda a família de meu pai merecia a morte, diante do meu senhor e rei e, no entanto, admitiste o teu servo entre os que comem à tua mesa. Com que direito posso eu ainda suplicar ao rei?
29 E guyau ivitakauloki kawala, “Desi, taga kuyokakapisi. Yeigu bogwa laninamsi mwada yoku som Siba ibodi bukuvilaisi Saulo bigukeyala.”
29 Para que tantas palavras?, respondeu o rei. Eu declaro que tu e Siba repartireis os bens.
30 E Mepiboseti ivitakauloki kawala, “Kuligaiwʹo, desi wala. Siba biyosi komwaidona. Wa guyau, kuligaiwa wala yakida yoku! Ka bogwa kukwaimilavau lokumakaiagu tomomova.”
30 Ele pode até mesmo ficar com tudo, replicou Mifiboset, uma vez que o rei, meu senhor, voltou em paz para a sua casa.
31 Basilai matauna tolela Giliadi tuvaila ima metoya Rogelim deli ilokaia guyau, e kasitaiyu iluvapelasi mapilana Waya Yoridani.
31 Berzelai, o galaadita, desceu de Rogelim e acompanhou o rei, escoltando-o até o Jordão.
32 E Basilai bogwa eitomoya, kala taitu iboda kweluwolima kweluwotolu. Matauna saina bidubadu la guguwa, e leisaiki guyau kʹala matutona eisisu Maanaim.
32 Era já muito velho, com oitenta anos. Sendo muito rico, abastecera o rei durante todo o tempo que esteve em Maanaim.
33 E guyau ikaibiga baisa matauna, kawala, “Kumakaiagu bitala Yerusalem baisa bitasisu.”
33 O rei disse-lhe: Vem comigo, e te sustentarei junto de mim em Jerusalém!
34 Mitaga Basilai ivitakauloki kawala, “Mwa! Ulo guyau, yeigu ulo tuta bogwa eikukupi. Avaka uula bitala Yerusalem?
34 Mas Berzelai disse ao rei: Quantos anos viverei ainda, para que suba com o rei a Jerusalém?
35 Yeigu agu taitu iboda kweluwolima kweluwotolu, e gala avai vavagi biyomwasalaigu tuvaila. Ka, gala wala sitana akamkoni kakamwenala avaka lakamkoma, lammom, e deli gala wala alilagi kaigasi tousiwosi. Ka, ulo guyau, yeigu bayomwauwaim wala.
35 Tenho agora oitenta anos, e já não distingo entre o bom e o que não o é. Já não posso saborear o que como e o que bebo, e não ouço mais a voz dos cantores e cantoras. Por que iria o teu servo servir de peso ao rei, meu senhor?
36 Yeigu gala wala ibodaigu bakau mapugu kwaiveka. E mapaila bitala wala Waya Yoridani opiliyuwela e baisa bitataloi.
36 Teu servo só andou um pedaço de caminho com o rei, e por que lhe haveria o rei de dar semelhante recompensa?
37 E oluvi kaina bukutugwalaigu bakaimilavau ogu valu e baisa bakaliga katitaikinesi kasi laka veyagwa. E ka, guyau, mataunaga latugu Kimam. Matauna bukulau bukusisii, e bukuvigaki avaka kudoki bwaina paila matauna.”
37 Deixa que teu servo volte, para morrer em minha cidade, junto ao túmulo de meu pai e de minha mãe. Eis, porém, o teu servo Camaão; ele irá com o rei, meu senhor: faze dele o que te parecer melhor.
38 E Guyau ivitakauloki kawala, “Bwaina wala, matauna bogwa balau, e bavigaki matauna avaka magim. E tuvaila, bogwa bavagi paila yoku avai vavagi bukunigada.”
38 Que ele venha comigo, respondeu o rei; far-lhe-ei tudo o que te agradar; e a ti também, conceder-te-ei tudo o que desejares de mim.
39 E oluvi Debida deli komwaidosi la tokwabilia iluvapelasi Waya Yoridani. E guyau iviyuwoli Basilai e ibigibwaili matauna, e Basilai ikaimilavau ola valu.
39 Todos passaram o Jordão diante do rei que permaneceu de pé. Davi beijou Berzelai, abençoou-o, e Berzelai voltou para a sua casa.
40 Avai tuta guyau bogwa eiluvapela komwaidona tokwabilia mina Yuda deli mabila tokwabilia mina Isireli eibokulaisi matauna. E isaitaula ila mapilana Giligali e Kimam deli wala ilosi.
40 O rei chegou a Gálgala, e Camaão passou com ele. Todo o povo de Judá e a metade do povo de Israel acompanharam o rei.
41 E oluvi komwaidosi mina Isireli ilokaiasi guyau e ilukwaisi matauna kawasi, “Mwa! Ma guyausi, avaka paila tuwamaiasi matausina mina Yuda idokaisi mwada matausina wala ikwani bilauwaimsi e bibokulaimsi deli litumwa e deli m tokwabilia avai tuta bukuluvipeilisi Waya Yoridani?”
41 E eis que todos os homens de Israel vieram ter com o rei, dizendo-lhe: Por que te tomaram os nossos irmãos, os filhos de Judá, fazendo-te passar o Jordão com toda a tua família, quando são todos os homens de Davi que formam o teu povo?
42 Mina Yuda ivitakaulokaisi kawasi, “Lakavagaisi makawala paila guyau matauna taitala yakamaisi. Mapaila avaka paila bivigaki mi gibuluwa? Ka, matauna gala eititakuni kamasi kaina isakaimasi avai vavagi.”
42 Então responderam os filhos de Judá aos israelitas: É que o rei nos é mais próximo. Por que vos irritais com isso? Acaso temos comido algo do rei, ou tirado para. nós algum proveito?
43 E mina Isireli imapwaisi kawasi, “Kaina goli matauna taitala yokomi, mitaga yakamaisi kakalisauwaimi, paila yakamaisi ma dalasi dililuwotala yokomiga dilatala wala. Avaka paila kukwakululaimasi? Gala bukulumwelavaisi kidamwa yakamaisi lakalivalabogwasi mwada bakakaimilivauwaisi guyau!”
43 Mas os homens de Israel responderam aos de Judá: Temos dez partes no rei, além disso somos vossos irmãos mais velhos. Por que nos desprezastes? Não fomos nós os primeiros a tomar a palavra e a mandar chamar o nosso rei? Os homens de Judá falaram mais duramente ainda que os de Israel.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.