Lucas 15
YISU KILISI ANE BINGE VIE GIENGK IWAL AVOS (KBM) vs NTLH
1 Sawa ti amolmol ebe emb kulkul takes ane ok be tis eisir ebe amolmol ili eisir inei amolmol tiate ane ok ile imbloblo Yisu ve inaute yaun (mateu) ebe Yisu ginei ginei ok.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Be eisir Parisai be tis gidung ebe emb Mose ane yaun dabin ok ili be tas vavis anongge ve Yisu be inei, “Amol etenik ta givin amolmol tiate ane ge be gile ve gen ben givin eisir!”
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 Beti Yisu ginei bing-ai ti gitangi eisir Parisai be tis gidung yaun ane be ginei;
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 “Ginei yem aim amol ti ane bwelk sipsip dubi ti gitangi 100 ivarkei el aplo love bwelk nok ti gitut el be gile gihlang be gisov sangas, okob atob amol nok nilgum nam nambed? Be Yisu ginei, Amol nok atob na vier ve ane bwelk 99 etok be invarkei ete el aplo ok invarkei be ei atob nile be nemb kulkul ve nirek ane bwelk dongke ete gitut el be gisov sangas ok love nili kob.
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Be ginei ei girek givang love gile gili, atob ei ta vevie anongge ve ane bwelk dongke etok ane be atob nikari ane gen nipil vo be nivang ane nam ane tis ta vevie-ngge.
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 Be atob ninei nitangi ane nune-nggen be tas vevias invin ei ve ande ei gili ane bwelk dongke ebe gisov sangas ok be gigas ane gen ginumul vukuri.’
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 Be Yisu ginei, Dangetok be ayeu nanei nitangi yem, Amolmol gulumb ane atob tas vevias anongge ve amol tiate ane ti ebe giro ate vukir ok nitlek amolmol ebe ili is ate inei eisir amolmol vie ane be bwais ve inro is ate vukir ok.
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 “Me ginei avie ti ane mone siliwa bage-isgabu giengk, be ti ande beleinge givin tambok, okob atob ei nitung lam be nisin seksek tepwengge nile nihlang nikwai ane nam aplo be na nitung vevie-ngge love nili ane gen kob, ve mone dongke ete beleinge ok etok weik amolmol kulkul ane as vat as mate dongke-ngge ane.
8 Jesus continuou:
9 Dangetok be ginei ei nirek nivang love nili ane gen, okob atob nital nile ve ane nune-nggen be tas vevias invin ei ve ebe ande gili ane gen vukuri ok.
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 Be Yisu ginei dangetok be ayeu nanei nitangi yem, Pomate ane angela atob tas vevias ge ve amol tiate ane ti ebe giro ate vukir gikwai gen tiate aplo ok anongge.
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 Yisu ginei bing-ai ti vukuri be ginei, “Amol ti natu ailu imbweg
11 E Jesus disse ainda:
12 be amol mul ane ginei ve tame be ginei, ‘Tamangg, ayeu tang givin ganei galkik etenik ge mie nomb am gen walang ok vusa be numbwas nitangi eilu.’ Beti amol bamo nok geb ane gen walang ok vusa gile dubi ailu be geb gitangi natu-nggen.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 As mate subu gile gikwai kob amol mul ane geb ane gen walang ok be amolmol ivgo, bekob givwat mone gen etok ane be gimdil gile ve givang taku undib ge ti. Ei gile be gikari ane mone be tis ane gen walang ok love ma gikwai,
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 be bwayage kob gen bunam bamo ti meng gihlang nangge taku ete ei gibweg ok ve amolmol marav-ges is geb taku walang ok avwut. Be amol nok gibweg be maravges tiate molge.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Amol nok geb amolmol taku etok ane ti ane bwelk dabin,
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 be ei ta gitung ve nen ben ete bwelk en-en ok nivin, bemem amol ti geb bwelk as ben gitangi ei ite.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Be ei gibweg be ta gitung gitung ate love kob ginei, ‘Tamangg ane amolmol kulkul ane as ben walang molge, be ayeu ganme gabweg taku etenik be maravges-au love kasop-gege be namat vunu.
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Dangetok be atob ayeu namdil be natangi tamangg nale vukuri be nanei Tamangg, Ayeu galgum gen tiate gitangi mie be tis Pomate.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Dangetok be galkik etenik mie nutal ayeu nunei natum vukuri ite, Mie nuli ayeu weik ebe am amol kulkul ane ti ok.’
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Beti amol nok gimdil be gitangi tame gile vukuri. Be givin ebe amol nok tame gili ei nangge aikawe-ngge ok be ta viti bamo molge ve natu ane be gituvki gile be gimual bage gitle natu gili be geb gile gireu bobo.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 Be amol nok ginei gitangi tame be ginei, ‘Tamangg, Ayeu galgum gen tiate gitangi mie be gitangi Pomate givin weik etok ge. Dangetok be galkik etenik mie nutal ayeu nunei natum vukuri ite.’
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 Bemem amol bamo nok gital ane amolmol kulkul ane ile be ginei, ‘Unde unvwat kup ebe vie molge ok ti unme seukie-ngge be uno nireu ei be unes wal-mas nireu ei bage be untak vas taptape nile ei va.
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 Bekob unde be unes bwelk natu vaku ti vunu be eitit tanambweg nam be tanalgum ben ve ei ane,
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 ve ayeu natungg etenik ei gile ve givang taku undib ge ti be ayeu ganei bwat nolge gimat vunu, bemem galkik as mate etenik ande ei gibielk ve eitit vukuri.’ Beti eisir ilgum ben bamo etok be tepwe en tis tas vevias ge ivin is ate.
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 Givin as mate etok ge amol bamo nok natu mate ane gile ve geb kulkul givang ebe ane um ok love ma be ve nivang nam ane, ei givang love gile gibloblo nam be giute ebe amolmol es uye tis amb ok,
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 beti gital tame ane amol kulkul ane ti gile be giutani ei be ginei, ‘Yem umdom ebe os uye tis amb tis as gwangne lalalnge bamo nik?’
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 Be amol kulkul ane etok giwel ei avo be ginei, ‘Am male ebe warik givang ok ete ande gibielk vukuri ok, beti tamem ginei be amei as bwelk natu vaku ti vunu be algum ben ve ei ane.’
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Amol nok ande ta vavis vunungge be bua ve ret nipil nile ebe nam aplo ok. Beti tame gile gihlang be ginei gitangi ei ve nipil nile ebe nam aplo ok okob.
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 Bemem amol nok ta vavis vunungge be giwel tame avo be ginei, ‘Givin Sonda bamo walang ok ayeu gab kulkul gavin mie weik ebe miam amol kulkul ane ti ayeu ok. Be ayeu bwaingg ve miam yaun ti ite molge, ma molge. Bemem mie gob gen ti dang etenik gitangi ayeu ve nalgum ben be tis angg nune-nggen anen ok ite molge, ma yapin!
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Be mie natum etenik ei gile ve givang ane sawa ti be giya-yaing miam gen walang ok gipil avie-gaptol wasi ane love ande ma gikwai, bemem galkik as mate etenik ei gibielk ve mie be mie tam vevie anongge ve ei ane be gos bwelk natu ti vunu be gulgum ben ve ei ane merav?’
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 Be tame giwel ei avo be ginei, ‘As mate walang ok tutlu tambweg tavin itate nangge nam, be awangg gen walang ete giengk nam nik etok mie ge am gen.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Bemem miam male etenik ei gile ve givang taku undib ge ti be eitit tanei bwat nolge gimat vunu bemem galkik as mate ande ei gibielk ve eitit vukuri. Dangetok be etok vie ve eitit tanambweg dongke be tand-vevie ve ei ane bekob.’”
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.