João 4

Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji (KBCNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Icoa fariseutedi ja nibodicaɡ̶a Ǥoniotagodi Jesus mepaɡ̶a eliodi anodiotibece, codaa nilegetediniwace eliodi oko caticedi João.
1 Pharisee hinowar Jesu i bigegesairih naatu John natabir ana bai’ufununayah moumurih na’in bapataito ebitih,
2 (Pida aniɡ̶iniaa Jesus nilegetediniwace oko, pida niɡ̶ijo anodiotibece baaniɡ̶ijaa onilegetiniwace oko.)
2 turobe iti i men Jesu bapataito ebitih, baise i ana bai’ufununayah.
3 Igaanaɡ̶a yowooɡ̶odi Ǥoniotagodi niɡ̶ijoa fariseutedi naɡ̶a nibodicaɡ̶a, odaa ja noditedicogi nipodigi Judéia, odaa joɡ̶opitedicogi nipodigi Galiléia.
3 Anamaramaim Jesu, i Judea ihamiy naatu matabir maiye in Galilee.
4 Odaa anigotetece leeditibige me yakagiditedeloco nipodigi Samaria.
4 Boun ana remoramaim i boro Samaria wanawanan narun nan.
5 Odaa jiɡ̶icotedicogi aca nigotaɡ̶a anodita Sicar, ane idei nipodigi Samaria. Naɡ̶ani nigotaɡ̶a ipegitege niɡ̶ijo nipodigi jotigide ɡ̶onelokodi Jacó ane yediatece niɡ̶ijo lionigi ane liboonaɡ̶adi José.
5 Imih i Samaria bar merar wabin Sychar tit, Jacob ana me kamar i natun Joseph bitin i sisibinamaim.
6 Joaniɡ̶idiaaɡ̶i naɡ̶aca nalice ocaɡ̶ataɡ̶a loenata Jacó. Odaa ejime seis lakata me ɡ̶ocidi niɡ̶icotedicogi Jesus manitaɡ̶a nalice, odaa ja nicotedini liniogotibece naɡ̶ani nalice, leeɡ̶odi Jesus ja dinigaaxe me diniwiaje.
6 Jacob ana harew karakar i nati’imaim, naatu Jesu ef nan hahar, karakar sisibin mara’at ma. Nati i ouyit.
7 — ausente —
7 Samaria babin harew huninamih nan anamaramaim, Jesu babin isan eo, “Karam harew ititu atatom?Jesus Samaritan babin hairi tibidudur|alt="Jesus talking to Samaritan woman" src="CN01674B.TIF" size="col" loc="Jhn 4.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.7"
8 — ausente —
8 I ana bai’ufununayah hin bar merar bay tobonamih.
9 Naɡ̶ajo iwaalo naɡ̶a niniɡ̶odi, meetalo, “Iniwa-aagodi. Ica mabo-oo ɡ̶adaaleɡ̶ena manipokitiwa ininyoɡ̶odi, igaataɡ̶a a-aami judeu, beɡ̶eyo iwaalo samaritaana?” Naɡ̶ajo iwaalo meetalo Jesus niɡ̶ida ligegi, leeɡ̶odi niɡ̶idi noiigi judeutedi ailaaɡ̶atege noiigi samaritaanotedi.
9 Samaria babin Jesu isan eo, “O i Jew naatu ayu i Samaria babin. Mi’itube ayu isou harewamih kufefefeyan?” (Jew hai naukwat, o hai kerowas boro men Samaria bairi hinafaram hinaa hinatom.)
10 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus meeteta, “Doɡ̶owooɡ̶otawaanigi niɡ̶ica ane yajigo Aneotedoɡ̶oji, codaa doɡ̶owooɡ̶oti ane Ee, ane jipokotaɡ̶awa ninyoɡ̶odi me jacipe. Doɡ̶owooɡ̶oti, daɡ̶anagawini anipokitiwa odaa ja jajigotaɡ̶awa ninyoɡ̶odi aneo lewiɡ̶a oko”.
10 Jesu, babin isan iya’afut eo, “O God ana siwar itasoso’ob na’at yait o isa harew tomamih efefeyan, o boro itibatiy i boro yawas ana harew tit itatom”.
11 Odaa naɡ̶ajo iwaalo ja niniɡ̶odi Jesus, meetalo, “Iniwa-aagodi, aɡ̶aca ɡ̶adeo daɡ̶a anoɡ̶owaa ninyoɡ̶odi, igaataɡ̶a naɡ̶ani nalice le-eegitinece. Igame icoɡ̶oteeniticogi ica ninyoɡ̶odi aneo ɡ̶odewiɡ̶a?
11 Babin eo, “Aro, o taratarfuruwen men ibai ina naatu karakar ana sou i manin na’in ra’iy in. Karakar menatanamaim boro iti yawas ana harew inab?
12 Domige daɡ̶axa ma-aami ɡ̶oneɡ̶egi, agodaɡ̶a ɡ̶adi-iiciagi jotigide ɡ̶onelokodi Jacó, ane nenyaɡ̶aditoɡ̶odomi naɡ̶ani nalice? Ijaaɡ̶ijo wa-aakata ninyoɡ̶odi naɡ̶ani nalice, li-oonigipi, codaa me neijedi”.
12 Iti karakar i aki agir Jacob kair imaim ma tomatom, naatu ana haru ana for ouman. Iti karakar aki iti. O taiyuw ku’o’o, o Jacob inatabir?
13 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus naɡ̶ajo iwaalo, meeteta, “Okanicodaaɡ̶ica ane wacipeta ninyoɡ̶odi naɡ̶ani nalice, icotaca me yeloadi ecibi.
13 Jesu iya’afut eo, “Orot babin etei iti harew natomatom boro sikan namamah maiye,
14 Pida nigica ane wacipeta niɡ̶ida ninyoɡ̶odi ane jedianaɡ̶atece, aɡ̶aleeɡ̶ica daɡ̶a yeloadi ecibi. Igaataɡ̶a niɡ̶ida ninyoɡ̶odi ane jedianaɡ̶atece liciagi niɡ̶ina lacilotibige ninyoɡ̶odi ane diɡ̶ica me ipe, ideite catiwedi oko laaleɡ̶ena, aneo lewiɡ̶a oko ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji”.
14 baise yait ayu harew anitin natomatom boro men sikan namamah. Naatu harew nati ayu anabitin boro wanawananamaim harew buruburur namatar. Naatu yawas’anaharew imaim na’in nitin, naatu yawas wanatowan nab.
15 Odaa naɡ̶ajo iwaalo ja dipokotalo Jesus, meetalo, “Iniwa-aagodi, adedianita ica ninyoɡ̶odi, amanagawi-iini aɡ̶e-ee ide-eemadi ecibi, odaa aɡ̶e-ee le-eeditibige daɡ̶a janagoda jowedi digoina nalice”.
15 Babin Jesu isan eo,” Aro, harew nati ayu kwiti saise ayu men sikou namamaa nan naatu men mar etei iti’imaim harew huninamih anan.”
16 Odaa meeteta Jesus, “Emiita ɡ̶adodawa, odaa adopilitijo”.
16 Jesu babin iu, “Kwen ku’af aaw isan naatu kumatabir kuna.”
17 Odaa naɡ̶ajo iwaalo ja igidi Jesus, meetalo, “Aɡ̶icoda yodawa”. Odaa jeɡ̶eete Jesus, “Analiiki ɡ̶agegi menitiwa, ‘Aɡ̶ica yodawa’.
17 Babin iya’afut eo, “Ayu aawu en.” Jesu eo,” O aaw en ku’o’o i turobe.”
18 Igaataɡ̶a niɡ̶ida makaami jiɡ̶ijoa ciinco ɡ̶adodawadi, codaa niɡ̶ini anini makaamitaɡ̶a natigide aɡ̶adodawa. Joaniɡ̶idaa manaliiki meni me diɡ̶ica ɡ̶adodawa”.
18 Anababatun, o oro’orot etei five, i aa’awanen naatu orot iti boun airi kwama’am i men o aawamih. Abistan iti boun i’o’o i turobe.”
19 Meetalo Jesus naɡ̶ajo iwaalo, “Iniwa-aagodi. Amina natigide ja jowooɡ̶odi ma-aami niɡ̶ina anoneloɡ̶oditoɡ̶owa lowooko Aneotedoɡ̶oji.
19 Babin eo, “Aro, ayu ai’iti, o i dinab orot.”
20 Jotigide ɡ̶odaamipi odoɡ̶owetetalo Aneotedoɡ̶oji ditibigimedi naɡ̶adi wetiɡ̶a. Pida a-aamitiwaji judeutedi me-eenitoɡ̶owa me le-eeditibige me joɡ̶oweɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji idokida digoida nigotaɡ̶a Jerusalém”.
20 “Aki ai a’agir iti oyawemaim hikwakwafir, baise kwa Jew kwa’o’o kwafiren efan i Jerusalemamaim tanakwafir.”
21 Naɡ̶a igidi Jesus, meeteta, “Digawini liciagi. Iwaɡ̶ati anejitaɡ̶awa. Icota noko nige daɡ̶adiaa oɡ̶eetetalo Aneotedoɡ̶oji ditibigimedi naɡ̶adi wetiɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém.
21 Jesu eorereb eo, “Babin ayu initutumu, veya i enan anamaramaim kwa boro men Tamat no oyawemaim o Jerusalemamaim kwanakwafir.
22 Niɡ̶ina akaamitiwaji samaritaanotedi aɡ̶owooɡ̶oti niɡ̶ica anoɡ̶eeteta. Pida niɡ̶ida moko anoko judeutedi baɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a ane joɡ̶eeɡ̶ata. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a ikeetediogi judeutedi niɡ̶ica anodaaɡ̶ee me yewikatidi oko.
22 Kwa Samaria men kwaso’ob abistan kwakwakwafir, aki aso’ob abistan a kwakwafir, anayabin yawas i Jew sabuw biyahine na.
23 Pida enagi niɡ̶ica noko codaa jiɡ̶icota mina anodoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji catiwedi laaleɡ̶ena, joaniɡ̶idiaaɡ̶idi anodoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji odatika liwigo, codaa jiɡ̶idaaɡ̶ida anepeɡ̶ewi mejinaɡ̶a. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane Ǥodiodi joaniɡ̶inaa doletedibige oko liciagi modoɡ̶etetalo.
23 Veya i enan naatu natitaka anamaramaim anababatun kwafirenayah boro Regah turobe naatu Anuninamaim hinakwafir, naatu kwafirinayah iti na’atube i boun Regah enunuwet.
24 Aneotedoɡ̶oji Niwigo. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me leeditibige niɡ̶ina ane doɡ̶etetalo, me datika liwigo me doɡ̶etetalo, joaniɡ̶idaa niɡ̶ica ɡ̶onimaweneɡ̶egi anepeɡ̶ewi mejinaɡ̶a me joɡ̶eeɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji”.
24 God i Anunin, naatu i ana kwafirenayah i turobe naatu Anuninamaim hinakwafir.”
25 Odaa meetalo naɡ̶ajo iwaalo, “Baɡ̶a jowooɡ̶odi menagi Niɡ̶icoa ane libo-oonaɡ̶adi Cristo, Niɡ̶icoa ane ni-iiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odatamaɡ̶ateetetege niɡ̶inoa ɡ̶odaxakawepodi. Niɡ̶ina nigenagi, odaa ja neloɡ̶oditedoɡ̶owa inoatawece ane daɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶ateda.”
25 Babin eo, “Ayu nati Roubininenayan i aso’ob (Keriso terarouw) i enan. I nanan ana veya i boro sawar etei it isat nakubuna.”
26 Naɡ̶a igidi Jesus, meeteta naɡ̶ajo iwaalo, “Jeɡ̶emeɡ̶ee ane ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni, Ee Cristo”.
26 Imaibo Jesu eorereb eo, “Ayu i yait? Ayu yait airit ta’o’o.”
27 Acaaɡ̶aca naɡ̶aca lakata joɡ̶onotalo niɡ̶ijo anodiotibece. Odaa eliodi moyopo Jesus me yotaɡ̶aneɡ̶e naɡ̶ajo iwaalo. Pida aɡ̶ica ane ige, deɡ̶eetalo, “Amiini anoleetibige?” Oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a oditalo, “Igame leeɡ̶odi motaɡ̶aneɡ̶eni ajo iwaalo?”
27 Jesu eo oumatan, ana bai’ufununayah himatabir hina hitit naatu Jesu babin hairi hibidudur hi’itih hi’ororsa’ir. Baise men yait ta kok babin tibatiy, o Jesu hitibatiy, “Anayabin aisimamih babin airi kwabidudur?”
28 Odaa naɡ̶ajo iwaalo ja yoya niboote. Odaa jiɡ̶igo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a, igo me yatematitiogi niɡ̶idi niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a, meetiogi,
28 Naatu babin ana harew hunihun ihamiy, i matabir in bar merar tit naatu sabuw nati’imaim hima’am hai tur eo’wen,
29 “Diganagi, awi-iinitiwaji ini aaginaɡ̶a eetece ijoatawece niɡ̶ijoa baanaɡ̶a jowee! Maniginiaaɡ̶iniwa icoa Aneotedoɡ̶oji ane ni-iiɡ̶e?”
29 Kwana tan orot kwa’itin, sawar abistanawat asisinaf etei’imak au tur eowen. Ta’itin i Roubinineyan wariten?”
30 Odaa eliodi oko ja noditicoaci nigotaɡ̶a, jiɡ̶igotibeci miniwataɡ̶a Jesus.
30 Naatu bar merar hihamiy naatu sabuw etei ef hinuwet hin Jesu biyan hitit.
31 Maleedoɡ̶ototalo niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a, odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oditalo Jesus, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, ele mecoɡ̶otace aniodi”.
31 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah hi’o, “Bai’obaiyenayan bay ta ku’aan ya kurutan!”
32 Pida naɡ̶a niniɡ̶odi, meetediogi, “Ida ane jeligo, ane diɡ̶icata mowooɡ̶otitiwaji”.
32 Baise i isah eo, “Ayu au bay menamaim ana’ani’aan kwa men kafa’imo kwaso’ob.”
33 Odaa ja dinigetiwage, modi, “Manigicaa ane nadeegitalo liweenigi?”
33 Imih bai’ufununayah taiyuwih hima hi’o, “Ta’itin sabuw afa bay hibow hina hitin eaa wariten?”
34 Odaa ja yeloɡ̶oditediogi Jesus anodaa diitigi niɡ̶ijo ligegi, meetediogi, “Iweenigi anejita, niɡ̶ina me jao Aneotedoɡ̶oji ane yemaa, ane idimonyatedicogi digoina iiɡ̶o, codaa niɡ̶ina me jigodi ibakedi ane najigotediwa. (Joaniɡ̶idaa daɡ̶axa me jao niwaló odaa ja micataɡ̶a daɡ̶a iweenigi).
34 Jesu eo, “Ayu au bay, i yait ayu biyafaru i anakok anabosiyasiyar anasinaf naatu bowabow ayu bitu i anabow anisawar.
35 Joaniɡ̶idaa aneeta niɡ̶ijo nigegi, anee, ‘Eɡ̶idiwateda cwaatolo epenaitedi nigepaa limedi monopilaɡ̶aditedio nawodigijedi’. Pida ejitaɡ̶awatiwaji anoleetibigimoace digawini nipodaɡ̶a, nawodigijedi jeɡ̶ei, jeɡ̶ele me inopilaɡ̶ataɡ̶atedio.
35 Kwa iti na’atube kwa’o’o, ’Sumar kwafe’en o tafanamaim aki boro anafour’. Baise a tur ao’owen, Kwa matatoniwa’an me kwana’itin gewas naatu bay iyamur sawar fourin isan ana veya tit.
36 Niɡ̶ijo ane libakedi me nopilaɡ̶aditedio nawodigijedi dibatege nedianeɡ̶egi. Idaaɡ̶ee niɡ̶ina ane nadeegi oko moyakadi lewiɡ̶a ane daɡ̶adiaaɡ̶ica liniogo miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liciagi niɡ̶ina ane nopilaɡ̶aditedio nawodigijedi. Odaa idaaɡ̶ee niɡ̶ina aneyatedi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, inaaɡ̶ina niɡ̶ina ane yatecoɡ̶otee oko moyakadi lewiɡ̶a idokida linikegi. (Leeɡ̶odi monadeegi oko miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji).
36 Boun auman fourayan boro hibaiyan ana kabay nab, naatu bay four eya’ay ma’ama wanatowan isan, imih ta’itin tanumayan naatu fourayan i hairi auta’imon hiniyasisir.
37 Ewi niɡ̶ida nigegi anodita, ‘Ini oko anetanaɡ̶a, iniaa eledi baɡ̶a nopilaɡ̶aditedio nawodigijedi.’
37 Abistan hi’o’o i turobe, “Orot ta’imon etatanum naatu orot ta’imon efafour”.
38 Natigide ɡ̶adiiɡ̶enitiwaji memii anopilaɡ̶aditedio niɡ̶idiwa ane daɡ̶a ɡ̶atanigijegi. Eledi oko ane enanaɡ̶anaɡ̶a, odaa akaamitiwaji aniboloiteeni niɡ̶idi libakedi”.
38 “Efan men imaim ima ibowabow, ayu aiyafari kwenan inafouramih naatu i hai fairamaim hibowabow o nonowatin inafour inaa’amih”.
39 Eliodi samaritaanotedi niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a joɡ̶oyiwaɡ̶adi Jesus leeɡ̶odi lotaɡ̶a naɡ̶ajo iwaalo, neɡ̶eetiogi, “Eetetece ijoatawece niɡ̶ijoa baanaɡ̶a jowee”.
39 Samaria moumurih maiyow nati bar merar Jesu hitumitum anayabin babin ana turamaim, “I ayu au sinaf etei eo anowar”.
40 Igaanaɡ̶a onotalo Jesus niɡ̶ijoa samaritaanotedi, odaa joɡ̶odipokotalo midiaaɡ̶ite miditaɡ̶a. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ite itoataale nokododi.
40 Imih anamaramaim Samaria sabuw hina Jesu biyan hititit, hifefeyan bairi ma isan, imih veya rou’ab bairi hima.
41 Odaa jiɡ̶ijotace eliodi oko anoyiwaɡ̶adi Jesus leeɡ̶odi mowajipatalo lotaɡ̶a.
41 Sabuw moumurin maiyow hitumatum anayabin i ana turamaim,
42 Odaa modita naɡ̶ajo iwaalo, “Niɡ̶ina natigide jeɡ̶ejiwaɡ̶ataɡ̶a igaataɡ̶a ja jajipaaɡ̶atalo me dotaɡ̶a, odaa aɡ̶ejiwaɡ̶ataɡ̶a diɡ̶idoka leeɡ̶odi manatematiitedoɡ̶owa. Pida ja jowooɡ̶otaɡ̶a mewi niɡ̶iniaaɡ̶iniwa niɡ̶icoa Cristo, Niɡ̶icoa anenagi me Ǥonewikatitoɡ̶odi”.
42 naatu babin isan hi’o, “Aki bounabo abitumatum, men babin i’o isan, baise abistan tur eo’o aki taiyuwika taini anowar”.
43 Naɡ̶a ixomaɡ̶atedice niɡ̶ijoa itoataale nokododi, Jesus ja noditedice nipodigi Samaria, odaa jiɡ̶igo nipodigi Galiléia.
43 Veya rou’ab sasawar ufunamaim Jesu efan nati ihamiy, naatu au Galilee na’at misir in.
44 Igaataɡ̶a mee Jesus, “Niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji aɡ̶odeemitetibige miditaɡ̶a epaa nipodigi”.
44 Anayabin i taiyuwin isan eorereb eo, “Dinab orot taiyuwin ana tafaram sabuw isan men tekakakaf”.
45 Igaanaɡ̶a icotedicogi Jesus digoida Galiléia, niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipi ele modibatege. Leeɡ̶odi niɡ̶idi oko eledi oicoɡ̶oticogi mijotaɡ̶a niɡ̶ijo nalokegi anodita Páscoa digoida nigotaɡ̶a Jerusalém, joaniɡ̶idiaaɡ̶onadite ijoatawece niɡ̶ijoa Jesus loenataka.
45 Imih anamaramaim na Galilee titit, sabuw ana merar hiyi hibai. Anayabin hin Jerusalem Tar Nowaten Hiyuw aa isan hiruru’ay, nati’imaim sawar abistanawat sinaf hi’i’itin isan.
46 Odaa Jesus joɡ̶opitacedicogi digoida nigotaɡ̶a Caná nipodigi Galiléia. Joaniɡ̶idiaa yelite neɡ̶eote ninyoɡ̶odi me viinyo. Oninica ɡ̶oneleegiwa ɡ̶oneɡ̶egi niɡ̶eladimigitigi nigotaɡ̶a Cafarnaum. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa liotagi inionigi-eliodi. Niɡ̶ijo lionigi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa deelotika digoida nigotaɡ̶a Cafarnaum.
46 Naatu matabir maiye in Canna tit, nati Canna i Galilee wanawanan, imaim harew botabir wine mamatar. Naatu nati’imaim gawan ana orot ukwarin natun sawow Capernaumamaim inu’in.
47 Wajipatibece Jesus me icoɡ̶otedicogi Judéia, odaa jiɡ̶iniwatedigi Galiléia. Odaa jiɡ̶igo miniwataɡ̶a Jesus, dipokotalo migo digoida Cafarnaum me icilatidi lionigi, leeɡ̶odi jona doletibige me yeleo.
47 Jesu Judea’ane na Galilee tit ma’am ana tur na nowar. Misir in biyan tit ana tur eowen naatu ifefeyan i tare tan natun sawow inu’in tiyawas i kafa’imo namorob.
48 Odaa meeteta Jesus, “Idoka adadiwaɡ̶atitiwaji niɡ̶ina manati niɡ̶inoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi libinienaɡ̶a aniniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji me yakadi meote”.
48 Jesu sabuw iuwih, “Kwa sabuw ina’inan naatu baifofofor kwana’itah, baise boro men kwanitumatum.”
49 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja dipokotacalo Jesus, meetalo, “Iniotagodi. Adinageni managi maleedaɡ̶a yeleo ionigi”.
49 Gawan ana orot ukwarin Jesu isan eo, “Aro, inare tananabo au kek namorob.”
50 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meeteta, “Opiliticogi ɡ̶adiɡ̶eladi. Ǥadionigi ayeleo.” Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa jeɡ̶eyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus, odaa joɡ̶opiticogi liɡ̶eladi.
50 Jesu orot isan eo, “Kwen! O a kek yawas ema’am!” Orot itumatum abistan Jesu tur isan eo naatu ana ef rura’ah in.
51 Igaanaɡ̶a opiticogi liɡ̶eladi, naigitece ja dakapetege liotaka. Odaa modita, “Ǥadionigi ja icí.”
51 I ra’iy inan efamaim ana akir orot bairi hitar naatu ana tur hi’owen, “O a kek i yawas ema’am
52 Odaa ja digikatece naɡ̶aca lakata naɡ̶a icí lionigi. Noɡ̶oniniɡ̶odi, modita, “Jotigi-noko, seete lakata menoale naɡ̶a ika dapicoɡ̶o-lolaadi”.
52 Naatu ibatiyih, Veya abistanamaim au kek yawas?” Naatu i hiya’afut hi’o, “Fai ouyit one korok na’atube imaim sawow ihamiy”.
53 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja nalaɡ̶atibige naɡ̶ajo lakata neɡ̶eeteta Jesus, “Ǥadionigi ayeleo.” Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa codaa me iditawece loiigiwepodi joɡ̶oyiwaɡ̶adi Jesus.
53 Naatu imaibo tamah not nati ana veya Jesu eo, “O a kek i boro nayawas.” Imih nati ana baremaim hima’am etei hitumatum.
54 Jiɡ̶itoataale Jesus meote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi digoida Galiléia, neɡ̶eno me icoɡ̶otedicogi Judéia.
54 Iti ina’inan bairu’abin men tesinaf emamatar Jesu sinaf matar, no Judea’ane na au Galilee inan ufunamaim.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.