Hebreus 11

Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji (KBCNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Igamodaaɡ̶ee ica mewi mejiwaɡ̶ataɡ̶a Ǥoniotagodi? Niɡ̶ina mejiwaɡ̶ataɡ̶a, ajawienatakanaɡ̶a me jibaɡ̶atege niɡ̶ica ɡ̶onaɡ̶ajegi ane ligegitedoɡ̶owa Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶ina mejiwaɡ̶atakanaɡ̶a, jowooɡ̶otaɡ̶a mewi minoa niɡ̶icoa analee daɡ̶a jakataɡ̶a me jinataɡ̶a.
1 Baitumatum ana itinin i sawar ta anababatun taso’ob ema’ama boro nuhi nafot tanama’am nati sawar tanab. Naatu sawar ta men ta’i’itin, baise taso’ob nati sawar i ema’am boro tanab, nati i boun baitumatum tao’o.
2 Niɡ̶ica jotigide inatecibece oko anonakato Aneotedoɡ̶oji, odaa Aneotedoɡ̶oji ninitedibece leeɡ̶odi niɡ̶ijo oko monakato.
2 Imih ata a’agir marasika hima’ama hai baitumatumamaim God itin, ana baibasit itih.
3 Leeɡ̶odi mejiwaɡ̶ataɡ̶a, jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ijo jotigide Aneotedoɡ̶oji mee, odaa iiɡ̶o, codaa minoatawece aninoa digoida ditibigimedi ja dinikee. Ibake niɡ̶inoa ane daɡ̶a jakataɡ̶a me jinataɡ̶a meote niɡ̶inoa ane jakataɡ̶a me jinataɡ̶a.
3 Baitumatumamaim taso’ob tafaramamaim sawar etei i God awanamaim eo himatar, naatu iti sawar himamatar i men ta’i’itahimaim eo himataramih, baise buriburihimaim.
4 Niɡ̶ijo jotigide, Abel naɡ̶a yadeegi eijeeɡ̶agi me ibootalo Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo ane yadeegi daɡ̶axa mele caticedi niɡ̶ijo liboonigi Caim anaɡ̶aɡ̶a yadeegitalo Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi Abel me nakato Aneotedoɡ̶oji. Odaa leeɡ̶odi Abel me nakato Aneotedoɡ̶oji, odaa Aneotedoɡ̶oji ikee me yakadi Abel me iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ijo naɡ̶a dibatetege niɡ̶ijo Abel liboonigitalo. Eleditace, leeɡ̶odi Abel me nakato Aneotedoɡ̶oji, odaa micataɡ̶a daɡ̶alee ɡ̶odotaɡ̶aneɡ̶e, idaaɡ̶idata naɡ̶a jotigide me yeleo.
4 Baitumatumamaim Abel siwar gewasinamak bai na God bitin i men Cain ana siwar na’atube’emih. Ana baitumatumamaim God iyasisir ana ef mutufurin rouw eo, anayabin ana siwar gewasin. Abel i marasik morob, baise ana baitumatumamaim fanan i ema’ama.
5 Leeɡ̶odi Enoque me nakato Aneotedoɡ̶oji, odaa ayeleo, pida Aneotedoɡ̶oji yadeegitedibigimece ditibigimedi, odaa aɡ̶aleeɡ̶ica monadi. Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi mee Aneotedoɡ̶oji me ninitedibece maleediɡ̶icatibige daɡ̶a yadeegitedibigimece ditibigimedi.
5 Baitumatumamaim Enoch morobo’e, yawasin au mar yen, sabuw hinuwih men hitita’ur, anayabin God bora’ah. Baise au mar yena’e ana veya abisa sisinaf God itin eo, “O isa ayu abiyasisir.”
6 Niɡ̶ina oko nige daɡ̶a nakatoteda Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ina oko aɡ̶ica nimaweneɡ̶egi doɡ̶odocaɡ̶atalo Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko ane yemaa micotalo Aneotedoɡ̶oji leeditibige meyiwaɡ̶adi miniwa Aneotedoɡ̶oji, codaa Aneotedoɡ̶oji me yaxawa niɡ̶ina oko ane dinoniciwaɡ̶adi me doletibige.
6 Orot babin yait aurin baitumatum en God nati orot babin isan men ebiyasisir, anayabin orot babin yait God nanamaim titamih i nitumatum God i ema’am, naatu orot babin yait turobe’emaim enunuwih ana baiyan boro nitih.
7 Leeɡ̶odi Noé nakato Aneotedoɡ̶oji, odaa wajipatalo niɡ̶ijo naɡ̶a yajoitetece Aneotedoɡ̶oji niɡ̶inoa ane doide ane ixomaɡ̶ateetedijo, niɡ̶inoa analee daɡ̶a yakaditeda me nadi. Doitalo Aneotedoɡ̶oji, odaa jeɡ̶eo naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa jiɡ̶idaa leeɡ̶odi loiigiwepodi nebi naɡ̶a iwoko niɡ̶ijo ninyoɡ̶odi naɡ̶a yapoɡ̶oditini iiɡ̶o. Joaniɡ̶idaa me ikee minatawece oko nilaagetedipi niɡ̶ina iiɡ̶o, odaa Aneotedoɡ̶oji yakadi me iɡ̶enaɡ̶a Noé leeɡ̶odi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi.
7 Baitumatumamaim sawar abisa boro hitamatar isan God Noah bimatanuw ana veya, bir kakafiyinamaim God fanan bai wa wowab aawan natunatun bairi hiyawasih. Ana baitumatumamaim tafaram ana kakafinane kusib tabaratait tit nabin bat, naatu God biyanane yawas mutufurin bain ana baibasit ma’ama ana baitumatumamaim bai.
8 Leeɡ̶odi Abraão me nakato Aneotedoɡ̶oji, odaa jeɡ̶eyiwaɡ̶adi niɡ̶ijo naɡ̶a eniditeta. Odaa jiɡ̶igo miditaɡ̶a ica iiɡ̶o Aneotedoɡ̶oji ane ligegita me yajigote me nebi. Niɡ̶ica naɡ̶a noditice ayowooɡ̶odi niɡ̶ica ane diiticogi.
8 Baitumatumamaim Abraham tafaram ta boro uf i nowanamih tamamatar isan God eo’omatan ana veya’amaim, God fanan bai ana tafaram itumar misir asir remor kwaneyan in.
9 Leeɡ̶odi me nakato Aneotedoɡ̶oji, odaa jiɡ̶idiaa liɡ̶eladi niɡ̶idi nipodigi micataɡ̶a daɡ̶a iomiɡ̶igi miditaɡ̶a niɡ̶idi nipodigi Aneotedoɡ̶oji ane ligegite me yajigoteta. Diɡ̶eladetigi nopegedi noiigiwa Isaque ijaa Jacó. Aneotedoɡ̶oji eledi ligegiteta Isaque ijaa Jacó me yajigotediogi idiaaɡ̶idi niɡ̶idi nipodigi.
9 Baitumatumamaim Abraham na omatanen me’emaim tit, touman orot na’atube menah tatabirih hai tafaramamaim sis ya ma remor. Isaac naatu Jacob hairi auman na’atube hisinaf, anayabin i auman me nati isan God eomatanih.
10 Abraão liɡ̶eladi nopegedi leeɡ̶odi me nibeotege aca nigotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane lowoogo meote. Odaa jeɡ̶eote naɡ̶ani nigotaɡ̶a aninoa lipodaɡ̶alatedi ane diɡ̶icata ane yakadi me yaaɡ̶adi.
10 Abraham sisimaim ma reremor anayabin i bitumatum bar merar gewasin anababatun God taiyuwin yakitifuw wowowab imaim boro narun wanatowan nitutut nama.
11 Leeɡ̶odi monakato Aneotedoɡ̶oji, odaa jeɡ̶eote loniciwaɡ̶a Abraão ajaa Sara mijo lionigi, idaaɡ̶ida naɡ̶a laxokodi, codaa Sara mina aɡ̶ica lionigi majo. Aneotedoɡ̶oji eote loniciwaɡ̶a Abraão leeɡ̶odi meyiwaɡ̶adi niɡ̶ijo neɡ̶eote ligegitetege.
11 Iban maiye kwana’itin, Abraham i iregah naatu Sarah i a’arin, baise baitumatumamaim Abraham, kek tamah matar, anayabin i so’ob God ana omatanen isah i mar etei ebobosunusunub.
12 Abraão ja daɡ̶axa moxiiɡ̶odi daɡ̶aleeɡ̶ica lionigi, ja liciagi niɡ̶ina oko émeɡ̶egi. Pida mijo owidi lawaɡ̶a, ajakataɡ̶a me inilaaɡ̶ataɡ̶a, liciagi yotetitedi digoida ditibigimedi, codaa me liciagi dotiwadi liniogotibece akiidi-eliodi.
12 Imih bebeyan tana’itin, Abraham biyan etei i morob, baise iti orot ta’imon biyanane ana ub ra’at tafaram awan karatan, daman naatu dones na’atube baiyabin en.
13 Iditawece niɡ̶idi oko onakato Aneotedoɡ̶oji neɡ̶epaaɡ̶icota me nigo. Niɡ̶idi oko anoɡ̶odibatege niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji ane ligegi me yajigotediogi, pida micataɡ̶a doɡ̶onadita digoida ditigedi, odaa joɡ̶oyiwaɡ̶adi, codaa ninitibigiwaji niɡ̶ijo noɡ̶onadi niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane ligegi meote. Anodaaɡ̶ee mijo me newiɡ̶a ikee micataɡ̶a daɡ̶a iomaɡ̶aɡ̶a, codaa micataɡ̶a daɡ̶a oko ane diɡ̶ica epaa liɡ̶eladi digoina iiɡ̶o, idioka limedi malatitibigiwaji.
13 Iti sabuw erebaitumatum hima’am himorob, sawar God eo’omatanih men hibai, baise hinuwamo ef yok na’in hi’itin, naatu yasisiramaim nati sawar hai merar hiyi. Imih taiyuwih isah iti tafaramamaim i nah toumanih naatu ef rimurih na’atube hima.
14 Niɡ̶ina oko anowote niɡ̶ida niciagi oikeetiogi inatawece oko modoletibige niɡ̶ica nipodigi anicota me nebi.
14 Anayabin sabuw sawar iti na’atube isah teo i tafaram ta bain nowah matar, imaim wanatowan ma’amih tinunuwet.
15 Odaa aɡ̶alee lowoogo doɡ̶odopita niɡ̶icoa niiɡ̶otedi anoicoɡ̶oticogi. Doɡ̶oyemaa me dopitibeci, domaɡ̶a yakadi doɡ̶oyemaa.
15 Naatu hai tafaram atamanin hibihamiy isan hitanotanot na’at, marasika boro ef hitanuwet hitamatabir maiye.
16 Pida odoletibige nipodigi baɡ̶a daɡ̶axa mele, niɡ̶ica nipodigi digoida ditibigimedi. Odaa Aneotedoɡ̶oji aniboliɡ̶atetece moyatedigi “Inoenoɡ̶odi”, igaataɡ̶a ja igodi me yoe naɡ̶aca nigotaɡ̶a ane yajigotediogi.
16 Baise nati efanin i tafaram ta gewasin anababatun hinunuwih, tafaram no maramaim. Isan imih God isan hai God hirouw hio i men biyah eo’ohow. Anayabin hai bar merar gewasin imaim wanatowan ma isan yabuna’ika.
17 Abraão nakato Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a dineeteta. Ibootalo Aneotedoɡ̶oji Isaque, niɡ̶ijo anokijoteci me lionigi. Aneotedoɡ̶oji ligegiteta Abraão me yajigoteta owidi lawaɡ̶a. Pida Abraão idokee me ibootalo Aneotedoɡ̶oji Isaque, codaa ja domaɡ̶a igo me yeloadi me ibootema Aneotedoɡ̶oji.
17 God routobon Abraham bitin ana veya, baitumatumamaim natun ta’imonamo Isaac bai siboromih yai. God ana omatanen Abraham isan i iti na’atube eo,
18 Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶ijo meete Abraão, “Jao Isaque me eniodi, codaa mowidi lawaɡ̶a.”
18 “O natu Isaac wanawananamaim boro a ub nara’at.” Baise God Abraham rurutubun ana veya Abraham nowarasit.
19 Abraão yowooɡ̶odi codaa meyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji me yakadi meotace me yewiɡ̶a Isaque, daɡ̶a yeleo. Niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a ikateda Abraão me yeloadi Isaque, odaa micataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji deɡ̶eotace me yewiɡ̶a, oditaɡ̶a ja yopilaɡ̶adite Abraão.
19 Abraham so’ob Isaac namomorob God karam boro niyawas maiye, naatu ana itinin boro iti na’atube tatao, Abraham natun easabunibo uman botan.
20 Leeɡ̶odi Isaque me nakato Aneotedoɡ̶oji, dipokotalo Aneotedoɡ̶oji me ibinie Jacó ijaa Esaú, codaa meletetema niɡ̶ijo itoataale dinioxomigi niɡ̶ijo malee newiɡ̶a.
20 Baitumatumamaim Isaac natunatun rou’ab, Jacob, Esau hairi baigegewasin itih, mar boro hai ma gewas isan.
21 Jacó nakato Aneotedoɡ̶oji, codaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi, niɡ̶ijo naɡ̶a nipegi me yeleo, odaa ja dipokotalo Aneotedoɡ̶oji me ibinie ijoa itoataale lionaɡ̶a José. Niɡ̶ijo naɡ̶a dipokotalo, Jacó digiilaɡ̶atedeta ligiilaɡ̶adi, odaa ja doɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji.
21 Jacob baitumatumamaim ma’am iregah morobomih ana veya na kakabom auman Joseph natunatun rou’ab igegewasinih. Naatu ana tu’umaim ibais kuso bat God ana merar yi.
22 José nakato Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo naɡ̶a nipegi me yeleo, odaa jeɡ̶eetece niɡ̶ica noko ica loiigi Israel micota me noditicoaci Egito. Odaa ja yajoitece anodaa leeditibige modigota lolaadi nige yeleo.
22 Baitumatumamaim Joseph morobomih ana veya na kakabom auman, Israel sabuw Egypt baihamiyin maiye tit isan hai tur eowen, naatu ana rarik auman bai tit isan hai tur eowen.
23 Niɡ̶ica jotigide eliododipi Moisés onakato Aneotedoɡ̶oji. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi moyaɡ̶aditini Moisés niɡ̶ijo neɡ̶enitini, icoatigilo iniwatadiɡ̶ini epenaitedi. Onadi me libinienigi niɡ̶ica nigaanigawaanigi, codaa aɡ̶odoita moyotigimade liiɡ̶enatakaneɡ̶egi ninionigi-eliodi Egito me nigodi nigaanigipawaanigi.
23 Baitumatumamaim Moses tutufuw ana veya hinah tamah sumar tounu hibun hima, aiwob orot ana ofafar fokarin eo isan men hibirumih. Anayabin kek tufuw hi’i’itin i men kek afa na’atube’emih.
24 Leeɡ̶odi me nakato Aneotedoɡ̶oji, Moisés naɡ̶a ɡ̶oneleegiwa odaa aɡ̶alee yemaa modita me lionigi aca liona Faraó, ninionigi-eliodi Egito.
24 Baitumatumamaim Moses ra’at yen orot mamatar ana veya’amaim, i men kok boro Pharaoh natun babitai natun hitarouw hitao.
25 Pida idapaɡ̶a niwita me lawikodaɡ̶awepodi loiigi Aneotedoɡ̶oji, idiɡ̶ida ayemaa daɡ̶a dioteci lakataɡ̶a noiigitigi Egito, oditaɡ̶a eo ane beyagi. Leeɡ̶odi me yowooɡ̶odi monateciɡ̶idiwa nokododi me ɡ̶odewiɡ̶a niɡ̶ina iiɡ̶o.
25 Imih iti yasisir kakafin mar kafai baiyasisir isan i kwahir, naatu God ana sabuw bairi bai’akir isan rubin.
26 Moisés daɡ̶axa me yakadi mele me dawikode codaa monietibige leeɡ̶odi me dibatema Aneotedoɡ̶oji, digo mijoataɡ̶a Cristo me dawikode. Codaa ayakadi mele me nepilidi icoatawece niɡ̶icoa ane niliicaɡ̶ajetecidi Egito. Codaa micataɡ̶a daɡ̶a iwita niɡ̶ica naɡ̶ajegi Aneotedoɡ̶oji ane yemaa me yajigoteta.
26 I ana not Keriso wabinamaim sabuw biya’ohow hinitin nabi’akir ana gewasin i ra’at kwanekwan men Egypt wanawan toto buyoy gewasin yomanin en na’atube’emih. Anayabin i ana not etei i ana baiyan boro nan isan yayabuna.
27 Moisés noditicogi nipodigi Egito leeɡ̶odi me nakato Aneotedoɡ̶oji, idiɡ̶ida aleeɡ̶odi daɡ̶a doita inionigi-eliodi ane yelatema. Dinatitalo inoatawece micataɡ̶a daɡ̶a nadi niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji, ane diɡ̶ica oko ane yakadi me nadi.
27 Baitumatumamaim Moses misir Egypt ihamiy tit, aiwob orot yan soso’ar isan men bir, baise itafofor tit. Anayabin God wa’iwa’irinamaim ma’am Moses itin.
28 Leeɡ̶odi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egitema Aneotedoɡ̶oji, odaa ja yojogoti odoejegi nalokegi anodita me Páscoa, odaa ja iiɡ̶e loiigi moyatitalo lapoaco lawodi waxacoco, eotibige ica aanjo ɡ̶onematagodi me daɡ̶a nigoditeda odoejedi lionaɡ̶a niɡ̶idi loiigi Israel. |src="cn02096b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hebreus 11.28"
28 Baitumatumamaim Moses Tar Nowaten ana bowabow imatar bobaituw hai rara etawan hidadawiren. Saise Gurusenayan kek ai’in rouwamih nanan Israel hai kek ai’in men narouw hinamorob.
29 Leeɡ̶odi monakato Aneotedoɡ̶oji, loiigi Israel odigotinigi liwigotinigi akiidi-eliodi anodita me “Lixagoteɡ̶egi”. Ica ninyoɡ̶odi ja digoxaticoace, odaa joɡ̶odigotinigi iiɡ̶o ane yadilo. Pida niɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi Egito niɡ̶ijo naɡ̶a domaɡ̶a diɡ̶etita, odaa ninyoɡ̶odi ja yapoɡ̶oditiniwace, odaa joɡ̶oceɡ̶aɡ̶a.
29 Baitumatumamaim Israel sabuw riy gagamin wabin Red Sea mamah me yanabe hirabon rewan roun hiyen. Baise Egypt baiyowayah hi’ufnunih hirarabon riy matabir maiye re etei himorob.
30 Leeɡ̶odi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi niɡ̶ijo noiigi Israel, niɡ̶ijo naɡ̶a onawiile nibaloote nelegi nigotaɡ̶a Jericó niɡ̶ijoatigilo seete nokododi, odaa niɡ̶ijo baloote jeɡ̶enitini.
30 Baitumatumamaim Israel sabuw veya etei umat roun rou’ab tafaram Jericho bar merar gagamin fur ufun hibiwaibibib ufunamaim fur tafofor re sabuw etei himorob.
31 Aca Raabe, one ewocoma, pida ikee me nakato Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo mele me dibatege catiwedi liɡ̶eladi niɡ̶ijoa israelitatedi anigotibeci moiɡ̶oadita nigotaɡ̶a me diɡ̶ica ane yowooɡ̶odi. Leeɡ̶odi Raabe me nakato Aneotedoɡ̶oji, odaa ayeleo aɡ̶awatege niɡ̶ijo eledi niɡ̶eladimigipi ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Aneotedoɡ̶oji.
31 Baitumatumamaim babin ef remorayan wabin Rahab sabuw baifanasairayah hi’a’asbunubunuwen i men hi’asabunimih, anayabin Israel orot rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
32 Jakadi daɡ̶a jowidaɡ̶atee yotaɡ̶a, pida aɡ̶aleeɡ̶abo inimedi daɡ̶a idalaɡ̶ata Gideão, Baraque, Sansão, Jefté, Davi, ijaa Samuel, ijaaɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko.
32 Tur i moumurih na’in tema’am baise veya men ema’am boro Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, Samuel naatu dinab oro’orot isah anao kwananowar.
33 Leeɡ̶odi monakato Aneotedoɡ̶oji, oideleɡ̶e eletidi noiika, pida idokee moiɡ̶eke. Niɡ̶ijo naɡ̶a niiɡ̶enatakanaɡ̶a owote niɡ̶ica ane iɡ̶enaɡ̶a, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yajigotediogi niɡ̶ijo ane ligegitediogi meote. Leeɡ̶odi monakato, Aneotedoɡ̶oji noxoco liaontedi niolatedi niɡ̶ina midatibece ane doide.
33 Baitumatumamaim tafaram afa hai aiwob hirouw hinunih, ma gewas ana efamaim sabuw hikaifih bairi hima. Naatu God abisa eomatanih itih, hisinaf lion awah hibit anihimih men hi’anih.
34 Ideite liwigotigi noledi, pida anabidaɡ̶a, iwoko me nigodi nodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a. Idiaaɡ̶idi ijo me aɡ̶amalaɡ̶aɡ̶a, pida niɡ̶idiaaɡ̶idi jeɡ̶eote me loniciweɡ̶enaɡ̶a. Niɡ̶ina me nidelaɡ̶a ida loniciwaɡ̶a, odaa joɡ̶oiɡ̶eke inoa iodaɡ̶awadi iomaɡ̶aɡ̶a.
34 Sabuw ata wairaf in bitakir wan hirouw hiyey men e’arahih, afa kaiy wanane hibihir, afa hiririm hi’inu’in hai fair hibai maiye, afa ahay waf wanawanan hirun nah hi’aiseyasey hibat rakit hi’abargiyigiyih.
35 Leeɡ̶odi monakato Aneotedoɡ̶oji, ijo iwaalepodi anodibatacege lionaɡ̶a me newiɡ̶atace, idaaɡ̶ida naɡ̶a domaɡ̶a nigo. Niɡ̶ijo eledi oko anidiaaɡ̶idi niɡ̶idi noiigi nawikodeeɡ̶a me iteloco libaaɡ̶adi laxakawepodi neɡ̶epaaɡ̶icota me nigo. Aɡ̶oyemaa me beyagi modotaɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji oditaɡ̶a dinikaticoace me diniwilotibigiwaji leeɡ̶odi moyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji meote me newiɡ̶atace midioka limedi me idei Miniwataɡ̶a, codaa meote ane daɡ̶axa mele lewiɡ̶a.
35 Baibin afa taih tuwah morobone God iyawasih itih, afa morob hirubin God hibitumitum isan rakit himisir hibow hirouw biyah hibeyat, biyababan bai’akir gagamin maiyow hibai. Anayabin i hiso’ob morobone misir maiye isan i boro gewasinamaim hinamisir maiye.
36 Ijo eledi onietiniwace codaa monalaketiniwace, inaaɡ̶eledi oigoetiniwace, odaa oyokoletiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi.
36 Afa hi’iyabih hi’uwih kwanikwaniyih naatu hibow hirouw biyah hikwimih, afa hibow hifatumih hin dibur hiya.
37 Iditecibece onigidatiniwace, idiaaɡ̶eledi oyociwigi natecoɡ̶otedi, iditecibece odineetiogi oyatitiogi nawikodico, idiaaɡ̶eledi onigodi oyatitiogi nodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a. Idiaanaɡ̶adiite, odinixotinigi lamodi waxacoco, codaa me waxigida. Madewetedipi, codaa oiatetibeci, oyametibigo.
37 Afa kabayamaim hirouw himorob, afa naiwah so’omaim hiboro’omen, afa kaiyomaim hiyow himorob, afa bai’akir gagamin maiyow hibai, sheep, goat, bunibunihimaim ar faifuw hisakir hiyon, yababan hibai aurih sawar i’en, aa murumurubih hi’a’akir naatu hirukoukuwih hima hiremor.
38 Idiaanaɡ̶adiite wetice inoa nigotadi minoataɡ̶a nipodaɡ̶a ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi, minoataɡ̶a wetiadi, codaa modiɡ̶eladetigilo niɡ̶inoa lawimaɡ̶ajetedi-wetiadi, codaa me niɡ̶inoa becoli catinedi iiɡ̶o. Aɡ̶ele niɡ̶ijo oko diɡ̶idioka limedi me newiɡ̶a liwigotigi niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o, igaataɡ̶a daɡ̶axa meletibigiwaji, aliciagi niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o.
38 Iti tafaramamaim hai ma isan i men igewasin, sabuw toumanih na’atube arar yan, oyaw an, watu wanawanan, sou wanawanan imaim hi’in hima hiremor.
39 Iditawece niɡ̶idi oko owo Aneotedoɡ̶oji meliodi me ninitedibece leeɡ̶odi monakato. Pida anoɡ̶odibatege niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji ane ligegi me yajigotediogi.
39 Sabuw iti etei i hai baitumatumamaim wabih iti tema’am, baise sawar abisa God eo’omatanih men yait ta bai.
40 Leeditibige monibeotege niɡ̶ica naɡ̶ajegi, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji lowoogo me najigotedoɡ̶owa niɡ̶ica ɡ̶onaɡ̶ajegi ane daɡ̶axa mele, odaa jaɡ̶aɡ̶a yajigotediogi idiaaɡ̶idi niɡ̶idi laɡ̶ajegi yawanaɡ̶aditedoɡ̶ogi me yajigotediogi.
40 Anayabin God ana kok nati sabuw i boro hinama hinakaif saise it bairit auta’imon nati sawar gewasin nafaramit youn.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.