1 Coríntios 11

Ipili Bible (IPI_PNG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nambato Kataisana mana tupa wato minalawane pua teke, yakamato nambana mana utupane wato minalapape.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Wamba namba tane Kitisene mana minditupa moto, mana utupane yakama langewa okoni. Ole dindi lo yakamato namba nembo tolo-peke loto, mana utupane wato minalaini okonena, nambato yakamana gene tupa laiyu lalawane.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Gote bala Kataisana kawane oko ateya. Kataisa bala akali tupa pitakana kawane oko ateya. Wuane pua teke, akali mindi bala wanda mindina kawane oko ateya. Yakamato wuane nembo tapiai lakae lo nembo teyo.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Akali-mane minditaka eya tupa ando atoto, Gotena tai-lenepi, gene andane okopi, okonelapo andawa lalaini. Wuaneko, akali mindimane balana kawanenga tangi anda pitawa atoto, pote leandopi, Gotena pii oko lamawua ateandopi, balato tangi anda pitawa atola okomane Gotena tai-lenepi, gene andane okopi, okonelapo ombo wato, balana akali kawane Kataisa oko mo yala piya ola-kola pulupeya. Tene okonena, akali-mane pote leandopi, Gotena pii lamawua ateandopi, okone angi balato kawanenga tangi anda pitawa ata napipe-pene. Jia. Wanda-mane utupanena akalini tupana tai-lenepi, gene andane okopi, okonelapo andawa lalaini tekeko, wanda mindimane balana kawanenga tangi anda pitawa piti napeando, bala kawa itini katu talakapa pua apene wanda mindi gulo pitulu-peya. Wuaneko, tangi anda napene wanda mindimane lotu anda okona ika lo atoto, pote leandopi, Gotena pii oko lamawua ateandopi, balato balana akalini oko mo yala piya ola-kola pulupeya. Tene okonena, wanda mindimane Gotena piape okone-lapona mindi puato, balana kawanenga tangi anda pitawa piti napeando, balana kawa itini katu talakapa pua apiape-pene teke. Wuane tekeko, wanda mindina kawa itini katu talakapa pua apoto, bala tane yala olopeya yando, balana kawanenga tangi anda pitawa ato, Gotena piape okonelapo pipe-pene.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 — ausente —
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 — ausente —
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 — ausente —
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Akali-mane wanda tupa moyakale nembo toto, Goteto wanda bulupane okona patalini mindi moto, akali bulupane oko waa napeaipia. Jia. Wanda-mane akali tupa moyakale nembo toto, Goteto akali bulupane okona patalini mindi moto, wanda bulupane oko waa peaipia-ko.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 — ausente —
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Wanda mindimane bala akalinina pangosa pitiyane lo enjole tupamane andeakale nembo toto, wanda okonemane balana kawanenga tangi anda pitawa pitipe-pene.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Wamba Goteto akali bulupane okona patalini mindi moto, okonemane wanda bulupane oko waa peaipia. Wuane pua teke, andipa wanda-mane andopane tupa manduto, akali yame mandiyane tekeko, wandakali pitakana tene oko bala Gote ateya. Tene okonena, wanda yame yakama angu piti napipe-pene. Akali yame yakamapi angu ata napipe-pene teke. Jia. Yakama pitaka Akali Andane okona pangosa atoto, mindi moyaka pua atape-pene.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 — ausente —
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Wanda tupana kawa itini luu epalane pua teke, akali mindimane balana kawa itini luu epeakale lo ando konda yando, balato nanimana mana kalo puato, yala ape-pene nembo talamane. Wuane tekeko, wanda tupana kawane yame peleakale nembo toto, Goteto wanda tupana kawa itini luu epeakale leya-kola, nanimato okone yakamana yati pitane ateya nembo talamane. Tene okonena, wanda mindi bala lotu anda okona pote loto, balana kawanenga tangi anda pita nayando, mana okone katupe, nakatupe lo yakama tane yapa lo tale piyapape.
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 — ausente —
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 — ausente —
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Wandakali mindikipi mindimane namba towa pii yanda pinguato, wanda-mane lotu anda okona pote loto, utupanena kawanenga tangi anda pitawa napeteando, mana okone katu leando, sosa tupapi, aposolo akali tupapi, nanimato mana okone katu nalolo-peya leyama nembo tape-pene.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Goteto mana epele alane tupa apito kuai lo wato minalainipe lo andoyale, alu minditupa yakamato yapu lo lapo puato, yame lapo gulo atape-pene. Wuaneko, yakamato lotu loyale amunguli peyai-angi, yakama yapu loto, yame lapo gulo atalaini lene oko ale wato, nambato pii okone enene yalua nembo teyo tekeko, mana okonemane yakama moya napiyane. Jia. Mana okonemane yakama minu koyalane nembo toto, nambato yakamana gene tupa laiyu nalene, wua leyo.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 — ausente —
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 — ausente —
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Yakamato Akali Andane okona tomo namakale nembo toto, lotu anda okona epo amunguli piyaini tekeko, wandakali minditupa-mane tomo ipapi eya tupa pitaka wamba ini nokoyo puato, sipaki lo ateyai-kola, wandakali waka tupamane tomo ipapi nonowa atalaini. Mana yakamato wato minalaini okone Kitisene wandakali tupamane Akali Andane okona tomo nalaini mana oko wato mina napeyai. Jia.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 — ausente —
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Anu peakale yakama wamba ini andaka atoto, tomo ipapi, naa na-piyainipe. Yakamana anda tupa ata napeya-kola, yakamato lotu anda okona poto, tomo ipapi eya tupa pitaka no koyo piyainipe. Pee, yakamato Gotena sosa oko anda napi loto, Kitisene wandakali yangone minditaka jia yo ateyai tupa mo yala piya amakale nembo toto, wuane piyainipe. Yakamato wuane piyaini okonena, nambato anu puape. Nambato yakamana gene tupa laiyu lape-penepe. Jia. yakamato wuane piyaini okonena, nambato yakamana gene tupa laiyu naleyo.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Wamba Akali Andane okomane pii temane mindi namba langea-kola, nambato yakama langewa okone andipa nambato yakama langulu-peke leyo. Jutasato Jisasa ene peteane utulu okone angi, Akali Andane Jisasato betesa mindi meaipia.
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 Moto, balato Gote wayu pele lalu, betesa okone konde loto, balana disaipolo tupa lamawuato, betesa oko nambana umbaini oko. Nambato yakama moyoyale geyo. Matili yakamato namba nembo tolo-peke loyale, mana nambato mineyo oko teke wato minaka pua atalapape leaipia.
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Utupane-mane tomo no koyo peai-kola, wuane pua teke, balato kapo waene petene mindi moto, waene oko nambana tundupa oko leaipia. Nambana tundupa epola okomane yakama towa pii wenene mindi lo yata eyo. Matili yakamato namba nembo tolo-peke loyale, waene oko nolai angi, mana nambato mineyo oko teke yakamato wato minaka pua atalapape leaipia.
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Yakamato betesa okola, kapo okona waene petene okola, okonelapo nolai-angi, yakamato Akali Andane oko omeane lo lapana ama pulu, bala lapone epola oto oko ando molopeyai.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Wuaneko, wandakali mindimane Akali Andane okona umbaini oko neyo lo nembo natene, Akali Andane okona tomo oko mee neando, Goteto bala yapa lo tale puato, koo tene mindi balanga yata olopeya. Wandakali mindimane Akali Andane okona betesa okola, waene kaponga peteya okola, okonelapo mee neando, balato Akali Andane okona umbaini, tundupa-la, okonelapo minu koyola-kola pulupeya. Tene okonena, wandakali mindiki-mindiki lo bala tane wayumane yapa lo tale puato, betesa oko nalu, waene kaponga petene oko nape-pene.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 — ausente —
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 — ausente —
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Yakamana kambua-mane Akali Andane okona umbaini oko neyo lo nembo natene, betesa okola, waene kaponga peteya okola, okonelapo mee na-lalaini okonena, yakamana umbaini tai nalene eya-kola, yakama siki mialaini. Tene mindiki okonena teke, yakama minditupa omapiai.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Nanimato nanima tane wamba ini wayumane yapa lo tale piyu, Akali Andane okona umbaini tundupa-la okonelapo neyama nembo toto naima-yale, Goteto nanima yapa lo tale puato, kenda-pene okone nanimanga yata napipia-yale.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Wuane tekeko, matili Akali Andane okomane bilipi nalene wandakali tupa yapa lo tale pula-angi, balato nanima utupane towa yuu koo okona atapowa atama pulupa na-lokale nembo tewa. Wuane nembo toto, andipa balato nanima yapa lo tale puato, nanima mo tika puyale, kenda-pene utupane nanimanga yata eya.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Wuaneko, nambana amene imalini yame, yakamato Akali Andane okona tomo noyale amunguli pulai-angi, yakamato mana koo mindi mineaindo, Akali Andane okomane yakama yapa lo tale puato, kenda-pene mindi yakamanga yata olopeya. Tene okonena, wandakali mindi tomo nono andane yando, bala tane andaka atoto, tomo wamba ini nalu, bala lotu anda okona poto, Kitisene wandakali waka tupa towa amunguli pipe-pene. Kitisene wandakali waka tupa pitaka epeakale lo mali yo pitulai-kola, utupane epo atolai-angi, yakama pitaka-mane tomo nalapape. Matili nambato yakama atolainga epolowa-angi, nambato pii waka lolane eya tupa lo tika pukale.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 — ausente —
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.