Mateus 19
IPILI NUTESAMENE (IPI) vs NVI
1 Jisasato pii utupane lo koyo piyu, Galili disitiki oko tepa alu, ipa Jotane amo-yangi Jutiya disitiki okona pea.
1 Tendo acabado de dizer essas coisas, Jesus saiu da Galiléia e foi para a região da Judéia, no outro lado do Jordão.
2 Poto, balato wandakali kambua bala watama peaini utupanena siki tupa mo atu yaka pea.
2 Grandes multidões o seguiam, e ele as curou ali.
3 Okone angi, Patasai minditupa-mane Jisasa minu makande pimakale nembo toto, bala ateanga epeai. Utupane-mane bala tipa puato, tene mindi ata napula-kola, akali mindimane balana wetene oko mee peyo wateando, loo Goteto yata yane okomane akali okonena mana okone yapa lo tale puato, katu lolo-peyape leai.
3 Alguns fariseus aproximaram-se dele para pô-lo à prova. E perguntaram-lhe: "É permitido ao homem divorciar-se de sua mulher por qualquer motivo? "
4 Wuane leai-kola, Jisasato utupanena pii okone yano peyoto, Gotena pii pepa pelene eya mindimane loto, wamba wete Goteto pitaka taka yakale leane-angi, balato wanda, akali-la, lapotaka waa peane layene eya lea. Yakamato pii temane okone dii lo anda napeaipe.
4 Ele respondeu: "Vocês não leram que, no princípio, o Criador ‘os fez homem e mulher’
5 Okonelapo waa piyu, Goteto pii mindi loto, akali mindimane balana angini, ayiane-la, okonelapo tepa alu, balana wetene oko towa mina mindiki lolapi-angi, liyamba umbaini mindiki gulo pitulu-peyapi leaipia.
5 e disse: ‘Por essa razão, o homem deixará pai e mãe e se unirá à sua mulher, e os dois se tornarão uma só carne’?
6 Wamba Goteto wuane leane oko nembo toto, andipa wanda, akali-la, liyamba lapo gulo napeteyapi. Liyamba umbaini mindiki gulo peteyapi-ko. Goteto wanda, akali-la, okonelapo mina mindiki leane nembo toto, wandakali-mane okonelapo mo toko nalape-pene. Jisasato wuane lea.
6 Assim, eles já não são dois, mas sim uma só carne. Portanto, o que Deus uniu, ninguém o separe".
7 Wuane lea-kola, Patasai tupamane bala lamawuato, wamba Mosesato loo mindi yata wato, akali mindimane wetene peyo watolane pepa mindi mo maiyu, bala puu leando, mana okone katu leane leainipia. Wanda, akali-la, okonelapo toko nalapa-pene yando, anu peakale Mosesato mana okone katu loto, loo okone yata yaepiape leai.
7 Perguntaram eles: "Então, por que Moisés mandou dar uma certidão de divórcio à mulher e mandá-la embora? "
8 Wuane leai-kola, Jisasato utupane lamawuato, yakamato tuu pua Gotena pii tanga loto, yakamana wetene tupa peyo wata alaini. Wuaneko, akali tupamane yakamana wetene tupa peyo wateakale lo Mosesato ando konda yane tekeko, Goteto wandakali tupa wamba ini bulupane waa peane-angi, akali-mane wanda peyo wateakale loto, mana mindi yata nayaepia. Jia.
8 Jesus respondeu: "Moisés lhes permitiu divorciar-se de suas mulheres por causa da dureza de coração de vocês. Mas não foi assim desde o princípio.
9 Tene okonena, nambato yakama languato, wanda mindimane pamuku napula-kola teke, balana akalini okomane bala mee peyo watalu, wanda waka mindi kee leando, akali okone bala tane pamuku pula-kola pulupeya leyo. Jisasato wuane lea.
9 Eu lhes digo que todo aquele que se divorciar de sua mulher, exceto por imoralidade sexual, e se casar com outra mulher, estará cometendo adultério".
10 Wuane lea-kola, balana disaipolo tupamane bala lamawuato, wanda peyo watolane asini mindi nayando, akali-mane wanda kee nalene, kondeaindo, utupane kuai lo atolopeyai leai.
10 Os discípulos lhe disseram: "Se esta é a situação entre o homem e sua mulher, é melhor não casar".
11 Wuane leai-kola, Jisasato utupane lamawuato, akali minditupa-mane katulo wanda kee nalene, mee ata na-piyaini. Jia. Goteto mana okone akali minditupanga maya-kola, utupane-mane angu katulo wanda mindi kee nalene, mee atalaini.
11 Jesus respondeu: "Nem todos têm condições de aceitar esta palavra; somente aqueles a quem isso é dado.
12 Wanda mindimane iwanaŋa umbaini koyene mindi mandeando, matili iwana okone andayola-angi, balato wanda katulo mia napepe-pene gulola-kola, wanda kee nalene, bala mee atolopeya. Akali mindina wangali tolo apene yando, bala wanda kee nalene, mee atolopeya teke. Dee, Gote ati kenga ateya okomane wandakali tupa moyo ando ateakale nembo toto, akali minditupa-mane balana piape oko pua atamakale loto, wanda kee nalene, mee atalaini. Mana okone katulo wato minula akali okomane mana okone wato minape-pene. Jisasato wuane lea.
12 Alguns são eunucos porque nasceram assim; outros foram feitos assim pelos homens; outros ainda se fizeram eunucos por causa do Reino dos céus. Quem puder aceitar isso, aceite".
13 Okone angi, Jisasato andopane aŋako tupanga kii yata wato, pote leakale nembo toto, wandakali-mane andopane tupa atu aiyu bala ateanga epeai-kola, balana disaipolo tupamane wandakali utupane laiya loto, yakamato andopane tupa atu aiyu naepene kondalapa leai.
13 Depois trouxeram crianças a Jesus, para que lhes impusesse as mãos e orasse por elas. Mas os discípulos os repreendiam.
14 Kondalapa leai-kola, Jisasato utupane lamawuato, ati kenga ateya Gote okomane andopane aŋako okopene gulo atalaini wandakali tupa moyo ando atalane-ko. Yakamato andopane utupa minandi nalene, namba ateyonga epeakale lo ando kondalapa lea.
14 Então disse Jesus: "Deixem vir a mim as crianças e não as impeçam; pois o Reino dos céus pertence aos que são semelhantes a elas".
15 Wuane lalu, Jisasato andopane aŋako utupanena kawanenga kii yata wato, pote lalu, bala yuu okone tepa alu, pea.
15 Depois de lhes impor as mãos, partiu dali.
16 Alu mindi akali amango mindi bala Jisasa ateanga epoto, bala tipa puato, tisa, namba saka atapowa atokalenga, nambato mana epene andoko minu atokalepe lea.
16 Eis que alguém se aproximou de Jesus e lhe perguntou: "Mestre, que farei de bom para ter a vida eterna? "
17 Wuane lea-kola, Jisasato akali okone tipa puato, anu peakale nimbato mana epene andoko minu atokalepe lo namba tipa pelepe lea. Gote bala angu epene. Nimba saka atapowa atokale nembo teendo, nimbato balana loo tupa pitaka wato minu atape lea.
17 Respondeu-lhe Jesus: "Por que você me pergunta sobre o que é bom? Há somente um que é bom. Se você quer entrar na vida, obedeça aos mandamentos".
18 Wuane lea-kola, akali okonemane bala tipa puato, nimbato loo andutupa andayo lelepe lea. Wuane lea-kola, Jisasato bala lamawuato, nimbato wandakali yangone mindi peyo ome nalape lea. Nimbato pamuku napipe. Nimbato pake mia napipe. Nimbato wandakali yangone mindi kosimi loto, owato pii nalape.
18 "Quais? ", perguntou ele. Jesus respondeu: " ‘Não matarás, não adulterarás, não furtarás, não darás falso testemunho,
19 Nimbana angini, ayiane-lana pangosa atoto, nimbato okone-lapona pii lolapi tupa wato minu atape. Dee, nimba tane epelewa atalene pua teke, nimbato wandakali yangone tupa towa epelewa yamapane yo atape layene eya lea.
19 honra teu pai e tua mãe’ e ‘amarás o teu próximo como a ti mesmo’".
20 Wuane lea-kola, akali okonemane bala lamawuato, nambato loo utupane pitaka wato minu atalawane. Nambato mana epene andoko tako pua wato minape-penepe lea.
20 Disse-lhe o jovem: "A tudo isso tenho obedecido. O que me falta ainda? "
21 Wuane lea-kola, Jisasato bala lamawuato, nimba akali epene tika-pene wete mindi atokale nembo teendo, nimba poto, wandakali waka tupamane nimbana minditaka eya tupa pitaka kambeakale lape lea. Kambolai-kola, nimbato muni mole tupa wandakali koo tipia tupa maipe. Wuane peendo, matili nimbana minditaka epene wetete tupa ati kenga yolopeya-ko. Nimbato namba watama ipupe lea.
21 Jesus respondeu: "Se você quer ser perfeito, vá, venda os seus bens e dê o dinheiro aos pobres, e você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me".
22 Wuane lea-kola, akali amango okonemane balana pii okone ale alu, balana minditaka kambua wetete yane tupa pitaka awua tepa na-wakale nembo toto, bala mini kenda wato, Jisasa tepa alu, pea.
22 Ouvindo isso, o jovem afastou-se triste, porque tinha muitas riquezas.
23 Pea-kola, Jisasato balana disaipolo tupa lamawuato, nambato pii enene mindi yakama langeyo. Goteto utupane moyo ando ateakale lo akali amango tupamane ando kondape-pene oko pitete alaini.
23 Então Jesus disse aos discípulos: "Digo-lhes a verdade: Dificilmente um rico entrará no Reino dos céus.
24 Dee, nambato pii mindi tako puato, yia kamele mindi bala yana asia titi aŋako mindina kolandaka loyale makande pipia-yale, pitete apia-yale tekeko, Goteto utupane moyo ando ateakale lo akali amango tupamane ando kondape-pene oko pitete wete alaini lea.
24 E lhes digo ainda: é mais fácil passar um camelo pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus".
25 Wuane lea-kola, balana disaipolo tupamane balana pii okone ale wato, moko wete loto, Jisasa tipa puato, wuane yando, api katulo saka atapowa atolo-peyape leai.
25 Ao ouvirem isso, os discípulos ficaram perplexos e perguntaram: "Neste caso, quem pode ser salvo? "
26 Wuane leai-kola, Jisasato utupane andapeyo yoto, pii mindi loto, wandakali yakama tane katulo saka atapowa atamakale lo saka ataya na-olopeyai tekeko, Goteto katulo pitaka taka piyane. Tene okonena, akali amango mindimane Gotenga tungi peyo bilipi leando, Goteto katulo bala saka atapowa ateakale lo ataya olopeya lea.
26 Jesus olhou para eles e respondeu: "Para o homem é impossível, mas para Deus todas as coisas são possíveis".
27 Wuane lea-kola, Pitato bala tipa puato, nanimana minditaka yemane tupa pitaka awua tepa alu, nanimato nimba watama epeyama okone nimbato andee oko yako. Matili nanimato aki mindi molo-peyamape lea.
27 Então Pedro lhe respondeu: "Nós deixamos tudo para seguir-te! Que será de nós? "
28 Wuane lea-kola, Jisasato balana disaipolo tupa lamawuato, nambato pii enene mindi yakama langeyo lea. Matili minditaka eya tupa pitaka wenene gulola-angi, Akalina Iwanane oko bala gene andane wetete mialu, kiŋi pitiyane toko epene wetete mindina pitulu-peya. Okone angi, namba watama epeyai akali alesa tupa yakamato kiŋi pitiyaini toko alesa tupanga pituto, Isatale tane alesa tupa ando atolopeyai.
28 Jesus lhes disse: "Digo-lhes a verdade: Por ocasião da regeneração de todas as coisas, quando o Filho do homem se assentar em seu trono glorioso, vocês que me seguiram também se assentarão em doze tronos, para julgar as doze tribos de Israel.
29 Dee, wandakali minditupa-mane nambana piape oko pukale nembo toto, yakamana ee anda yandopi, amene imalini yandopi, angini ayiane yandopi, andopane yandopi, utupanena mindi tepa alaini. Wuane piyaini wandakali utupane pitaka-mane matili okonetaka kambua longo wete konda pua moto, saka atapowa atolopeyai.
29 E todos os que tiverem deixado casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou campos, por minha causa, receberão cem vezes mais e herdarão a vida eterna.
30 Utupane-mane wuane pulupeyai tekeko, wandakali andipa gene andane wetete yene ateyai utupanena kambua minditupa matili gene nayene wetete atolai-kola, wandakali andipa gene nayene wetete ateyai utupanena kambua minditupa matili gene andane wetete yene atolopeyai. Jisasato wuane lea.
30 Contudo, muitos primeiros serão últimos, e muitos últimos serão primeiros".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.