Marcos 10
IPILI NUTESAMENE (IPI) vs AAI
1 Jisasa bala yuu okone tepa alu, Jutiya disitiki okona poto, ipa Jotane okona amo-yangi peaipia. Pea-kola, wandakali kambua pai pua epo amunguli peai-kola, balato wandakali tupa mana lamaiyane pua teke utupane mana lamai-yaepia.
1 Jesu nati efan ihamiy harew Jordan rabon rewan rounane Judea wanawananamaim tit. Ibanak maiye sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay naatu Jesu ana yawas mar etei esisinaf na’atube ma i’obaibiyih.
2 Mana lamawua atea-kola, Patasai minditupa-mane bala minu mandeke pimakale nembo toto, bala ateanga epeainipia. Utupane-mane bala tipa puato, akali mindimane balana wetene oko mee puu leando, loo Goteto yata yane okomane akali okonena mana okone yapa lo tale puato, katu lolo-peyape leainipia.
2 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit naatu hisinaftobon hitikubibiruw isan hibatiy hi’o, “Ku’o anowar ai ofafar eo i karam orot aawan boro nakwahir?”
3 Wuane leai-kola, balato utupane tipa puato, loo Mosesato yakama geane okomane aki leyape leaipia.
3 Jesu ibatiyih eo, “Moses ana ofafaramaim mi’itube eobaiyuni?”
4 Wuane lea-kola, utupane-mane balana pii okone yano peyoto, Mosesato loto, akali mindimane wetene peyo watolane pepa mindi peyoto, bala maiyu, puu leaindo, mana okone katu leane leainipia.
4 Hiya’afut hi’o, “Aki Moses ibasit orot aawan kwahirin isan boro kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.”
5 Wuane leai wete, balato utupane lamawauto, yakamato tuu puato, balana pii tanga leainga andoto, Mosesato loo okone pepa peyoto, yakamanga geane leaipia.
5 Baise Jesu iya’afutih eo, “Moses iti ofafar kirum, anayabin kwa obai’obaiyen tur nowar isan dogor i fokar kwanekwan.
6 Wuane tekeko, wamba wetete Goteto pitaka taka yakale loto, wanda, akali-la, okonelapo waa peaipia.
6 Baise aneika mar tafaram mamatar ana veya God ‘Orot babin hairi sinafen himatar.’
7 — ausente —
7 ‘Ana an nati isan orot boro hinah tamah nihamiyih naatu i boro aawan hairi hinita’imon.
8 — ausente —
8 Naatu rou’ab boro nan biyah ta’imon namatar.’ Imih i boro men biyah rou’ab baise biyah ta’imon.
9 Goteto wanda, akali-la, okonelapo mina mindiki leya okone wandakali-mane okonelapo mo toko laya napipe-pene layene eya. Jisasato wuane leaipia.
9 Isan imih orot babin hairi God bita’imonih men yait ta natarbounih.”
10 Wuane lea-kola, matili anda mindina pituto, balana disaipolo tupamane Jisasa lamawuato, pii wamba lale okona pii minditupa tako pua laa leainipia.
10 Imaibo himatabir hin bar hititit ana veya Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “Iti tur anayabin i abisa?”
11 Wuane leai-kola, balato utupane lamawuato, akali mindimane wetene peyo watolane pepa mindi mo mawuato, puu lalu, wanda waka mindi kee leaindo, balana wetene wambane oko kenda-pene mindi maiyu, wanda mindoko towa pamuku pula-kola pulupeya.
11 Hai tur eowen eo, “Orot yait ta a wan nakwahir nare babin ta nabaib ana moser i takweb.
12 Dee, wanda mindimane akalini tepa alu poyale pepa mindi moto, akalini oko maiyu, bala akali waka mindi peando, wanda okonemane akali mindoko towa pamuku pula-kola pulupeya leaipia.
12 Na’atube babin yait aawan nakwahir, nare orot ta nabaib ana moser i takweb.”
13 Alu mindi Jisasato andopane tupanga kii yata yakale nembo toto, wandakali minditupa-mane andopane tupa atu aiyu bala ateanga epeaini tekeko, balana disaipolo tupamane wandakali utupane laiya loto, yakamato andopane tupa atu aiyu naepene, kondalapa leainipia.
13 Sabuw afa kek gidigidih hibow Jesu butubunih isan hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Wuane leai-kola, Jisasato utupanena mana okone embo wato, utupane lamawuato, Goteto andopane okopene gulene wandakali tupa ando atalane leaipia. Yakamato andopane utupa minandi nalene, namba ateyonga epeakale lo ando kondalapa.
14 Baise Jesu iti i’itin ana veya men iyasisir, naatu ana bai’ufununayah isah eo, “Kek gidigidih kwaihamiyih tena isou men kwanarufutih, anayabin God ana aiwob i kek gidigidih iti na’atube i nowah.
15 Nambato pii enene mindi yakama langeyo. Goteto utupane ando ateakale lo andopane-mane ando konda alaini pua teke, Goteto bala ando ateakale lo wandakali mindimane ando konda yaindo, Goteto bala moyo ando atolopeya. Wuane tekeko, Goteto bala ando ateakale lo wandakali mindimane ando konda nayando, Goteto bala moyo ando atalane lo wandakali okonemane anda napulu-peya. Jia wete leaipia.
15 Anababatun a tur ao’owen, o yait God ana aiwobomaim runamih, inayare ana itinin kek gidigidih inamamatar boro inarun.”
16 Wuane lalu, balato andopane tupa mindiki-mindiki ope lo miaka puato, balana kini utupanenga yata wato, Goteto nimba moyo ateakale loto, belesini maiki peaipia.
16 Imaibo Jesu kek gidigidih buwih uman tafah yara’aten naatu igegewasinih.
17 Matili Jisasa bala yuu waka mindina poyale asini pea-kola, akali mindi taimane epoto, Jisasa ateanga aiki leka wato, tisa epene, namba saka atapowa atokalenga, nambato anu puape lo tipa peaipia.
17 Jesu misir busuruf inan auman, orot ta nunuw na Jesu nanamaim tit sun yowen, ibatiy, “Bai’obaiyenayan gewas, abisa ana sinaf boro yawas wanatowan nowau’umih namatar?”
18 Tipa pea-kola, Jisasato bala lamawuato, wandakali epene mindikipi mindi ata napeya leaipia. Gote bala angu epene ateya-ko. Anu peakale nimbato namba andayo, tisa epene lelepe leaipia.
18 Jesu iya’afut eo, “Aisimamih ayu gewasu irouw ku’o? God akisinamo i gewasin men yait ta.
19 Nimbato Gotena loo tupa andelene pia okoni. Nimbato wandakali peyo ome nalape. Wanda, akali-la, liyambato pamuku na-piyapape. Nimbato pake namiape. Nimbato wandakali yangone mindi kosimi loto, owato pii nalape. Nimbato owato pii loto, minditaka namiape. Nimbato nimbana angini, ayiane-la, okone-lapona pangosa atoto, okone-lapona pii lolapi tupa wato minu atape leaipia.
19 Ofafar o iso’ob. ‘Men asabunuwen isa nama, men turanah a’aawah ufuh inan, men inabain, men inakutabitabir, men inifufuwen, hinat tamat inabosiyasiyarih.’”
20 Wuane lea-kola, akali okonemane bala lamawuato, tisa, wamba namba aŋakonga atoto, Gotena loo utupane pitaka wato minu atama ipulu, andipa giau lo minu teke atalawane leaipia.
20 Orot eo, “Bai’obaiyenayan, ayu kek kikimu ana veya iti ofafar etei’imak abosiyasiyar.”
21 Wuane lea-kola, Jisasato bala andatawa atoto, bala towa epelewa yamapane yoto, nimbato mana epene mindiki angu mina napene atele leaipia. Nimba poto, wandakali waka tupamane nimbana minditaka eya tupa pitaka kambeakale lape. Kambolai-kola, nimbato muni mole tupa wandakali tipia tupa maipe. Wuane peendo, nimbana minditaka epene wetete tupa ati kenga yolopeya-ko. Nimba namba watama ipupe leaipia.
21 Jesu mutufor nuw orot itin naatu isan yabow auman iu, “Sawar ta’imonamo men isinaf. Inan a sawar etei sabuw hinatobon, kabay inab gagaganiy sabuw initih naatu o inan ayu i ni’ufnunu, saise maramaim o boro guguw wairafi inama.”
22 Wuane lea-kola, akali okonemane balana minditaka kambua wetete yane tupa awua tepa na-wakale nembo toto, bala mini kenda wato, wenongo yalu, Jisasa tepa alu, peaipia.
22 Orot iti tur nonowar anamaramaim gubamin hurir naatu ereyababan auman in anayabin orot i guguw wairafin.
23 Pea-kola, Jisasato balana disaipolo tupa anda amo-nena puato, Goteto utupane ando ateakale lo wandakali amango tupamane ando kondape-pene oko pitete alaini leaipia.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “Guguw wairafih God ana aiwob efanamaim run isan i fokar kwanekwan.”
24 Wuane leane oko ale wato, balana disaipolo tupamane moko wete leaini tekeko, Jisasato pii okone lolo-peke loto, iwana yame, Goteto utupane ando ateakale lo wandakali-mane ando kondape-pene oko pitete alaini.
24 Bai’ufununayah iti tur hinonowar hifofofor men kafaita, baise Jesu ibanak eo maiye, “Ayu natunatu, God ana aiwob run isan ana ef i fokar anababatun.
25 Yia kamele mindimane yana asia titi mindina kolandaka loyale makande pipia-yale, bala pitete apia-yale tekeko, Goteto utupane moyo ando ateakale lo akali amango tupamane ando kondape-pene oko pitete wete alaini leaipia.
25 Sinak ana sou’umaim camel sorabon isan i hamehamen maiyow boro nasorabon, baise orot guguw wairafih God ana aiwobomaim run isan i fokar kwanekwan.”
26 Wuane lea-kola, balana disaipolo tupamane moko wetete loto, yakama teke-teke pii lalawa puato, wuane yando, api katulo saka atapowa atolo-peyape leainipia.
26 Iti tur hinonowar bai’ufununayah hikasiy men kafaita naatu taiyuwih hima hibabatiyih, “Yait boro yawas nab?”
27 Wuane leai-kola, Jisasato utupane andatawa yoto, wandakali yakama tane katulo saka atapowa atamakale lo saka ataya na-olopeyai tekeko, Goteto katulo pitaka taka piyane. Tene okonena, wandakali mindimane Gotenga tungi peyo nayu bilipi leando, Goteto katulo bala saka atapowa ateakale lo ataya olopeya leaipia.
27 Jesu mutuforomo nuw itih naatu iya’afutih eo, “Sabuw isah iti i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow, anayabin sawar etei God boro nasinaf hinamatar.”
28 Wuane lea-kola, Pitato bala tipa puato, nanimana minditaka yalamane tupa pitaka awua tepa alu, nanimato nimba watama epeyama okoni leaipia.
28 Peter Jesu isan eo, “Kwi’itin aki sawar etei aihamiyen naatu o abi’ufnuni.”
29 Wuane lea-kola, Jisasato balana disaipolo tupa lamawuato, nambato pii enene mindi yakama langeyo leaipia. Wandakali minditupa-mane Gotena pii layene epene oko nembo toto, nambana piape oko puyale utupanena anda yandopi, amene, imalini yandopi, angini, ayiane yandopi, andopane yandopi, ee yandopi, utupanena mindi tepa alaini.
29 Jesu eo, “Anababatun a tur ao’owen, yait ta ana bar, taintuwan, ruburubun, hinah, tamah, natunatun, naatu ana tafaram ihamiyen, na’atube ayu isou naatu tur gewasin isan iti sawar bihamiyen.
30 Wuane piyaini wandakali tupa yuu okona atolai-kola, matili Goteto andapi, amene, imalinipi, anginipi, andopanepi, eepi, utupane andete lo wandakali utupane pitakanga malupeya. Wandakali minditupa-mane kenda-pene andane minditupa wandakali utupane maiki pulupeyai tekeko, matili Goteto balana yame wandakali utupane saka atapowa ateakale lo ataya olopeya.
30 Iti boun ana veya i boro ana bar, taintuwan, ruburubun, hinahinah, natunatun naatu ana me etei i boro hundred ta’ita’imon tafan anayababar anitin, bai’akir kakafin auman, yomaninamaim boro yawas wanatowan nab.
31 Okone angi, wandakali andipa gene andane wetete yene ateyai utupana kambua gene nayene wetete atolopeyai. Dee, wandakali andipa gene nayene wetete ateyai tupana kambua gene andane wetete yene atolopeyai. Jisasato wuane leaipia.
31 Baise sabuw moumurih maiyow boun wan tibi’iyon boro hini’uf naatu sabuw iyab tibi’uf boro hini’iyon.”
32 — ausente —
32 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit Jerusalem ana ef hibai naatu Jesu ana bai’ufununayah aunah i’iyon, ana bai’ufununayah ufun hinan hinuw hi’i’itin ana veya hai kasiy ra’at, naatu sabuw iyab hibi’ufunun hai bir ra’at. Jesu ana bai’ufununayah 12 buwih nabinamaim hin naatu busuruf hai tur eowen sawar boro mi’itube hinamamatar isan.
33 — ausente —
33 Hai tur eowen eo, “Kwananowar, it i au Jerusalem tayey nati’imaim Orot Natun boro hinabonawiy nan firis hai ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah biyah natit. Imaim boro morobomih hinao naatu hinabonawiy nan Eteni Sabuw biyah.
34 Maulai-kola, akali utupane-mane namba lamba loto, apesango nambanga soo lo peyalu, kunju-mane peyalu, peyo ome lolai-kola, ole teponena namba malinga ika lolo-peyawa. Jisasato wuane leaipia.
34 Imaim hini’i’iyab, hinakwaitututur, hinarab, naatu hina’asabun namorob, baise veya tounu ufunamaim i boro nayawas na misir maiye.”
35 Jisasato wuane lea-kola, matili Sepiti iwanane Jemesa, Jone-la, okonelapo epoto, tisa, nimbato nalipa moyo, mangene mindi pula lo tee leyapa oko nimbato pipi lakae lo nembo teyapa leapelepia.
35 Zebedee natunatun rou’ab, James naatu John hairi hina Jesu biyan hitit naatu hifefeyan, “Bai’obaiyenayan aki akokok abisa isan anabifefeyani inasinaf.”
36 Wuane leapi-kola, balato okonelapo tipa puato, nambato liyamba moyoyale, aki mindi pipi lakae lo nembo teyapipe leaipia.
36 Jesu ibatiyih, “Bo abistan kwakokok boro isa anasinaf?”
37 Wuane lea-kola, okonelapo-mane bala lamawuato, matili nimba kiŋi tai wetete atole-angi, nalipana mindi nimbana kii tikasa piti lalu, mindoko nimbana kii koyasa piti lapi lakae lo nembo teyapa leapelepia.
37 Hiya’afut hi’o, “O a aiwob ana bonamanamarinamaim inabi’ukwarin ana veya, aki akokok ina’uwi ta uma a’asukwafune namare ta uma a beyawane namare.”
38 Wuane leapi-kola, balato okonelapo lamawuato, matili mangene anu-pene tupa pulu-peyape lo liyambato nembo natene, mee nambato wuane pipia lakae lo nembo toto, tee leyapi leaipia. Minditaka mindi kapo penenga petene gulola oko nambato nolo-peyawa oko liyambato katulo nolo-peyapipe. Ipa nambato molowa oko liyambato katulo molo-peyapipe leaipia.
38 Jesu iyafutih eo, “Kwa men kwaso’ob abistan isan kwabifefeyan? Karam biyababan ana kerowas ana tomatom boro kwanatom? Naatu morob wanawanan anarun ana momorob boro kwanarun?”
39 Wuane lea-kola, okonelapo-mane balana pii okone yano peyoto, nalipato katulo wuane pulu-peyapa leapelepia. Wuane leapi-kola, balato okonelapo lamawuato, enene, minditaka mindi kapo penenga petene gulola oko nambato nolowa-kola, liyambatopi okone nolo-peyapi. Nambato ipa mindi molowa-kola, liyambatopi ipa okone molo-peyapi teke.
39 Hiya’afut hi’o, “Aki karam.” Jesu uwih eo, “Biyababan ana harew i karam boro kwanatom naatu morob wanawanan boro kwanarun.
40 Liyambato wuane pulu-peyapi tekeko, nambana kii tikasa yandopi, nambana kii koyasa yandopi, akali mindi bala peteakale lolane piape oko nambana jia. Toko okone-lapona namba ayiane okomane akali lapo peteakale lata yane leaipia.
40 Baise o ta au asukwafune mare naatu ta au beyawane mare i men karam boro ayu kwa anit. Nati i sabuw iyabowat God isah yayabuna boro nitih.”
41 Jemesa, Jone-la, okonelapo-mane akali gene yene atapakale leapi-kola, matili Jisasana disaipolo waka tupamane pii temane okone ale wato, disaipolo okonelapo towa yataka yainipia.
41 Bai’ufununayah nah ten iti tur hinonowar yah so’ar, James, John hairi isah.
42 Yataka yai-kola, Jisasato balana disaipolo tupa pitaka ipulupa loto, wandakali yame waka tupa ando atalane akali tupamane wandakali utupanena lipinga ateyama nembo toto, utupane taimane bosa lo ando atalaini lo yakamato nembo teyai okoni leaipia. Dee, wandakali utupane-mane yakamana pii wato mineakale loto, wandakali yame waka tupana akali kawane tupamane utupane taimane lamawuato, yakamato wua piyapa lalaini lo yakamato nembo teyai teke.
42 Basit Jesu etei’imak eafayuwih hina biyan hitit naatu uwih eo, “Eteni Sabuw wanawanahimaim orot hirurubin akisinamo ana fair ema’am boro sabuw nakaifih, naatu i akisinamo ana fairamaim boro nabonawiyih.
43 — ausente —
43 Baise kwa wanawananamaim iti na’atube i men ema’ama, o yait kukokok iti kou’ay wanawanan orot gagam mataramih, o i boro turanah isah ini’akir inabow.
44 — ausente —
44 naatu o yait kukokok iti kou’ay wanawanan wan bai’iyonamih, o i boro bai’akirayan inamatar.
45 — ausente —
45 Anayabin Orot Natun i men sabuw isan bowamih na; baise sabuw isah nabow ana yawas isah ni’inuw, saise sabuw moumurih natubunih.”
46 Jisasa balana disaipolo tupa towa Jetiko tano okona peainipia. Matili utupane-mane wandakali kambua towa atu Jetiko tepa alu peai-kola, Timiasa iwanane Batimiasa bala asia ayatenenga peteaipia. Bala akali lee koo mindi pituto, wandakali tupa tee loto, muni giyapa laka piki pua piti-yaepia.
46 Hina tafaram Jericho hitit, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan baihamiyinamih sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu orot matan fim fefeyanayan wabin Bartimais, Timias natun ef sisibinamaim ma’am.
47 Wandakali mindimane Nasatesa tane Jisasa oko epeya lea-kola, Batimiasato ale wato, pii taimane loto, Dapiti yame Jisasa nimbato namba ondo aa laka peaipia.
47 Jesu Nasaret mowan na inan hi’o nowar. Basit eaf, “Jesu David uwan kwiwanbabanu!”
48 Wuane laka pea-kola, wandakali kambua-mane bala laiya loto, pii nalene, kondaa leaini tekeko, balato ole kambuanga pii taimane wete laka puato, Dapiti yame akali nimbato namba ondo aa leaipia.
48 Sabuw moumurin maiyow orot matan fim hi’u awan fotamih. Baise men karam fanan aumetawat iwow eaf, “David uwan kwiwanbabanu!”
49 Wuane laka pea-kola, Jisasa bala asini puu apo naene, ongane atoto, akali lee koo okone bala namba ateyonga epeakale lalapa leaipia. Wuane lea-kola, wandakali tupamane akali lee koo oko lamawuato, balato nimba ee leya-ko. Mini epene palu, ika laa leainipia.
49 Jesu an kutan naatu eo, “Kwa’af kwa’u ena.” Basit orot matan fim isan hi’af, “Yate inbainub! Kumisir, isa eafa’af.”
50 Wuane leai-kola, balana sakesa piyane oko yoko tepa alu, bala taimane ika lalu, Jisasa ateanga epeaipia.
50 Orot duku iwa’an misir ana faifuw tafan bosair yare remor na Jesu biyan tit.
51 Epea-kola, Jisasato bala tipa puato, nambato nimba moyo, anu pipi lakae lo nembo telepe leaipia. Wuane lea-kola, akali lee koo okomane bala lamawuato, tisa, nimbato nambana lene tee laya api lakae lo nembo teyo leaipia.
51 Jesu ibatiy, “Abistan kukokok o isa ana sinaf?” Matan fim iya’afut eo, “Bai’obaibiyenayan ayu akokok matu nigewasin ananuw maiye.”
52 Wuane lea-kola, Jisasato bala lamawuato, nimbato namba lo bilipi lele okonena, nambato nimbana lee mo tee laya eyo-ko. Nimba puu leaipia. Wuane lea-kola, okone angi teke, akali okone lee toto, Jisasa watama peaipia.
52 Jesu iu eo, “Kwen o abaitumatumamaim iyawasi.” Mar ta’imon matan igewasin nuw naatu busuruf Jesu efamaim inan i’ufunun hairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.