Hebreus 11
IPILI NUTESAMENE (IPI) vs AAI
1 Gote lo bilipi lene mana oko wua pene eya: Gote lo bilipi lene wandakali-mane mangene epene Goteto pukale leane tupa lee-mane anda na-piyaini tekeko, utupane-mane mini lapo pali napene, mangene epene Goteto pukale leane utupane katulo pulupeya nembo toto, maliyo atoto, bilipi leyama nayu lalaini.
1 Baitumatum ana itinin i sawar ta anababatun taso’ob ema’ama boro nuhi nafot tanama’am nati sawar tanab. Naatu sawar ta men ta’i’itin, baise taso’ob nati sawar i ema’am boro tanab, nati i boun baitumatum tao’o.
2 — ausente —
2 Imih ata a’agir marasika hima’ama hai baitumatumamaim God itin, ana baibasit itih.
3 — ausente —
3 Baitumatumamaim taso’ob tafaramamaim sawar etei i God awanamaim eo himatar, naatu iti sawar himamatar i men ta’i’itahimaim eo himataramih, baise buriburihimaim.
4 Wamba Epoloto Gote lo bilipi loto, Gote opa mayane okomane Kenena opa Gote mayane oko sia mineaipia. Epoloto Gote lo bilipi loto, opa maiya-kola, Goteto Epolona opa mayane okone epele yane okonemane Epolo bala akali tika-pene mindi ateya lo andawa leaipia. Epolo bala wamba omeane tekeko, balato Gote lo bilipi loto, opa epene wete mindi Gote mayane okonemane nanima mana languato, nanimatopi Gote lo bilipi loto, opa maiyapape leaipia.
4 Baitumatumamaim Abel siwar gewasinamak bai na God bitin i men Cain ana siwar na’atube’emih. Ana baitumatumamaim God iyasisir ana ef mutufurin rouw eo, anayabin ana siwar gewasin. Abel i marasik morob, baise ana baitumatumamaim fanan i ema’ama.
5 — ausente —
5 Baitumatumamaim Enoch morobo’e, yawasin au mar yen, sabuw hinuwih men hitita’ur, anayabin God bora’ah. Baise au mar yena’e ana veya abisa sisinaf God itin eo, “O isa ayu abiyasisir.”
6 — ausente —
6 Orot babin yait aurin baitumatum en God nati orot babin isan men ebiyasisir, anayabin orot babin yait God nanamaim titamih i nitumatum God i ema’am, naatu orot babin yait turobe’emaim enunuwih ana baiyan boro nitih.
7 Wamba Goteto Nowa lamawuato, matili kingi andane wete mindi epolopeya leaipia. Wuane lea-kola, kingi andane epolopeya leane okone Nowato lee-mane anda napene atoto teke, pii Goteto leane okone enene pii leya lo bilipi leaipia. Kingi andane epolopeya okonemane balana wetenepi, andopanepi, utupane peyo ome lolane nembo toto, Nowato pii Goteto leane oko wato minuto, sipi anda mindi peaipia. Balato Gote lo bilipi loto, wuane pea-kola, Goteto Nowa bala akali tika-pene mindi ateya leaipia. Nowato gote lo bilipi leane okonemane Gote lo bilipi nalene yuunga wandakali tupana mana koo wete minu ateaini tupa mo pana ya-kola, Goteto wandakali utupane pitaka peyo ome leaipia.
7 Baitumatumamaim sawar abisa boro hitamatar isan God Noah bimatanuw ana veya, bir kakafiyinamaim God fanan bai wa wowab aawan natunatun bairi hiyawasih. Ana baitumatumamaim tafaram ana kakafinane kusib tabaratait tit nabin bat, naatu God biyanane yawas mutufurin bain ana baibasit ma’ama ana baitumatumamaim bai.
8 Goteto potomisa pii mindi Apatakame lamawuato, nambato yuu mindi paluni nimba gukalenga, nimbato yuu okone molo puu leaipia. Wuane lea-kola, yuu Goteto molo puu leane okone aninga eyape lo Apatakame bala tatake alu, konda naene, potomisa pii Goteto leane okone bilipi loto, yuu Kenane okonena poyale peaipia.
8 Baitumatumamaim Abraham tafaram ta boro uf i nowanamih tamamatar isan God eo’omatan ana veya’amaim, God fanan bai ana tafaram itumar misir asir remor kwaneyan in.
9 — ausente —
9 Baitumatumamaim Abraham na omatanen me’emaim tit, touman orot na’atube menah tatabirih hai tafaramamaim sis ya ma remor. Isaac naatu Jacob hairi auman na’atube hisinaf, anayabin i auman me nati isan God eomatanih.
10 — ausente —
10 Abraham sisimaim ma reremor anayabin i bitumatum bar merar gewasin anababatun God taiyuwin yakitifuw wowowab imaim boro narun wanatowan nitutut nama.
11 Wanda Sata bala andopane mandulane gii tupa koyo peane tekeko, balato Gote lo bilipi loto, mangene mindi Goteto pukale lo potomisa pii lalane tupa balato enene wete piyane nembo teaipia. Wanda Satato wuane nembo toto, Gote lo bilipi lo peteane okonena, Goteto bala minu tai laya ya-kola, balato andopane mindi katulo mandeaipia.
11 Iban maiye kwana’itin, Abraham i iregah naatu Sarah i a’arin, baise baitumatumamaim Abraham, kek tamah matar, anayabin i so’ob God ana omatanen isah i mar etei ebobosunusunub.
12 Mandea-kola, Apatakame bala akali mini-yene omape-pene gulene ateane tekeko, bala wandakali kambua wete tupana yumbane guleaipia. Apatakame balana mandiyene tupana yame kambua wete ati kenga kaiyanda ateya oko-tuma, ipa mau eya oko-tuma, guleai-kola, wandakali mindimane katulo dii nalape-pene guleaipia.
12 Imih bebeyan tana’itin, Abraham biyan etei i morob, baise iti orot ta’imon biyanane ana ub ra’at tafaram awan karatan, daman naatu dones na’atube baiyabin en.
13 Wamba Goteto Apatakamepi, Aisakepi, Jekopopi, utupane potomisa pii mindi lamawuato, nambato yuu epene mindi yakama giyu, waka minditaka tupa piyu, yakama moyo atokale leaipia. Goteto wuane leane okonena, utupane-mane yuu epene okone molopeyama nembo toto, Gote lo bilipi lo atalu teke omeainipia. Wandakali utupane yakama oma napene, saka ateai-angi teke, yuu epene Goteto gukale leane okone mia napeainipia. Yuu epene okone iyunga wete tepanjia ya-kola, wandakali utupane yakamana nembo-tene okomane angu yuu epene okone andene atoto, utupane-mane pii mindi leaini oko loto, yuu okona ole ukupini mindilapo angu atoto, nanima wandakali opene ateyama leainipia.
13 Iti sabuw erebaitumatum hima’am himorob, sawar God eo’omatanih men hibai, baise hinuwamo ef yok na’in hi’itin, naatu yasisiramaim nati sawar hai merar hiyi. Imih taiyuwih isah iti tafaramamaim i nah toumanih naatu ef rimurih na’atube hima.
14 Pii okonepene lalaini wandakali tupamane yakamana yuu mindi ayia pua ateyama lo andawa lalaini.
14 Anayabin sabuw sawar iti na’atube isah teo i tafaram ta bain nowah matar, imaim wanatowan ma’amih tinunuwet.
15 Wandakali utupane-mane yakamana yuu tene wamba tepa alu epeaini okone nembo tatawa atoto, Kenane yuu okona nanima opene ateyama leai-yale, yakama katulo yakamana yuu tene okonena peke loto, yakama opene ata napeai-yale.
15 Naatu hai tafaram atamanin hibihamiy isan hitanotanot na’at, marasika boro ef hitanuwet hitamatabir maiye.
16 Wandakali utupane-mane ati kenga yuu epene wetete okonena atama puma lakae lo nembo teai-kola, Goteto utupane atolane tano mindi waa peaipia. Tene okonena, utupane-mane bala andayo, nimba nanimana Gote atele leyai-kola, bala yala na-alane.
16 Baise nati efanin i tafaram ta gewasin anababatun hinunuwih, tafaram no maramaim. Isan imih God isan hai God hirouw hio i men biyah eo’ohow. Anayabin hai bar merar gewasin imaim wanatowan ma isan yabuna’ika.
17 — ausente —
17 God routobon Abraham bitin ana veya, baitumatumamaim natun ta’imonamo Isaac bai siboromih yai. God ana omatanen Abraham isan i iti na’atube eo,
18 — ausente —
18 “O natu Isaac wanawananamaim boro a ub nara’at.” Baise God Abraham rurutubun ana veya Abraham nowarasit.
19 — ausente —
19 Abraham so’ob Isaac namomorob God karam boro niyawas maiye, naatu ana itinin boro iti na’atube tatao, Abraham natun easabunibo uman botan.
20 Matili Aisaketo Gote lo bilipi loto, Goteto Jekopo, Iso-la, okonelapo moyoto, wua pulupeya lo belesini mindi mayaepia.
20 Baitumatumamaim Isaac natunatun rou’ab, Jacob, Esau hairi baigegewasin itih, mar boro hai ma gewas isan.
21 Jekopoto Gote lo bilipi lo atalu teke, matili bala omoyale atea-angi, Goteto Josepena iwanane lapo okonelapo moyoto, wua pulupeya lo belesini mindi mayaepia. Maiyu, balana kalango okona duninga minatawa atoto, anda yuunga loto, Gote lo lotu leaipia.
21 Jacob baitumatumamaim ma’am iregah morobomih ana veya na kakabom auman Joseph natunatun rou’ab igegewasinih. Naatu ana tu’umaim ibais kuso bat God ana merar yi.
22 Josepe bala omoyale pea-angi, balato Gote bilipi loto, Isatale tane wandakali tupa lamawuato, matili Goteto yakama moyola-kola, yakama Isipi yuu oko tepa alu polopeyai. Okone angi, yakamato nambana kulini tupa lopo awua pulupape leaipia.
22 Baitumatumamaim Joseph morobomih ana veya na kakabom auman, Israel sabuw Egypt baihamiyin maiye tit isan hai tur eowen, naatu ana rarik auman bai tit isan hai tur eowen.
23 Wamba Isipi tane kiŋi okomane loo mindi yata wato, Isatale tane wandakali yakamato iwanaŋa mindi mandeaindo, bala peyo ome lalapape leaipia. Wuane lea-kola, Mosesa angini, ayiane-lamane bala mandeapi-angi, wua nembo teapele-pia: Nalipato Mosesa peyo ome nalepando, nalipato loo Isipi tane kiŋi okomane yata yane okone kalo pulupa-kola pulupeya nembo teapele-pia. Wuane tekeko, Mosesa bala iwanaŋa epene wete mindi ya lo andoto, okonelapo-mane Gote lo bilipi loto, kiŋi okonemane kenda-pene mindi liyamba gulane lo yuku naene, Mosesa too pitawa peteapi-kola, ana tepo peaipia.
23 Baitumatumamaim Moses tutufuw ana veya hinah tamah sumar tounu hibun hima, aiwob orot ana ofafar fokarin eo isan men hibirumih. Anayabin kek tufuw hi’i’itin i men kek afa na’atube’emih.
24 — ausente —
24 Baitumatumamaim Moses ra’at yen orot mamatar ana veya’amaim, i men kok boro Pharaoh natun babitai natun hitarouw hitao.
25 — ausente —
25 Imih iti yasisir kakafin mar kafai baiyasisir isan i kwahir, naatu God ana sabuw bairi bai’akir isan rubin.
26 — ausente —
26 I ana not Keriso wabinamaim sabuw biya’ohow hinitin nabi’akir ana gewasin i ra’at kwanekwan men Egypt wanawan toto buyoy gewasin yomanin en na’atube’emih. Anayabin i ana not etei i ana baiyan boro nan isan yayabuna.
27 Wandakali-mane katulo Gote lee-mane anda na-piyaini tekeko, Mosesato Gote lo bilipi leane okonemane Gote lee-mane andene atoto, bala watama pua apowa yaepia. Isipi tane kiŋi okomane Mosesa towa yatakawa atea-kola teke, Mosesato Gote lo bilipi loto, kiŋi okonemane kenda-pene mindi bala gulane lo yuku naene, Isipi yuu oko tepa alu, peaipia.
27 Baitumatumamaim Moses misir Egypt ihamiy tit, aiwob orot yan soso’ar isan men bir, baise itafofor tit. Anayabin God wa’iwa’irinamaim ma’am Moses itin.
28 Gotena enjole mindimane Isipi tane wandakali tupana andopane bulupane tupa peyo ome lolo epoyale pea-kola, Mosesato Gote lo bilipi loto, Pasopa tomo nolane mana oko tewa yata yaepia. Balato mana okone yata ya-kola, Enjole okomane Isatale tane wandakali tupana andopane bulupane tupa peyo ome lolane nembo toto, Isatale tane wandakali utupane-mane sipisipi tundupa tupa yakamana anda asia lomba tupana aiya aka peainipia.
28 Baitumatumamaim Moses Tar Nowaten ana bowabow imatar bobaituw hai rara etawan hidadawiren. Saise Gurusenayan kek ai’in rouwamih nanan Israel hai kek ai’in men narouw hinamorob.
29 Goteto ipa solewata Letesi oko yapu lo lapo puato, tombenenga asini yakale lea-kola, ipa mau kapu tene yaepia. Kapu tene ya-kola, Isatale tane wandakali tupamane Gote lo bilipi loto, asini okonena poto, ipa Letesi okone kalo piyu, amo yaingi peainipia. Isipi tane yanda yene ami tupamane Isatale tane watama epoto, ipa Letesi oko kalo puyale tombenenga peai-kola, ipa okonemane Isipi yame utupane peyo pulu pea-kola, Isipi tane utupane pitaka ipa nalu, omeainipia.
29 Baitumatumamaim Israel sabuw riy gagamin wabin Red Sea mamah me yanabe hirabon rewan roun hiyen. Baise Egypt baiyowayah hi’ufnunih hirarabon riy matabir maiye re etei himorob.
30 — ausente —
30 Baitumatumamaim Israel sabuw veya etei umat roun rou’ab tafaram Jericho bar merar gagamin fur ufun hibiwaibibib ufunamaim fur tafofor re sabuw etei himorob.
31 — ausente —
31 Baitumatumamaim babin ef remorayan wabin Rahab sabuw baifanasairayah hi’a’asbunubunuwen i men hi’asabunimih, anayabin Israel orot rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
32 Nambato pii temane utupane pitaka lalu ato, pii temane andoko tako pua loto, pepa peyokalepe. Nambato Gitiyonepi, Batakapi, Samesonepi, Jepetapi, Dapitipi, Samualepi, potopesa akali tupapi, utupanena temane loto, yakama langulane gii mindi naeya.
32 Tur i moumurih na’in tema’am baise veya men ema’am boro Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, Samuel naatu dinab oro’orot isah anao kwananowar.
33 — ausente —
33 Baitumatumamaim tafaram afa hai aiwob hirouw hinunih, ma gewas ana efamaim sabuw hikaifih bairi hima. Naatu God abisa eomatanih itih, hisinaf lion awah hibit anihimih men hi’anih.
34 — ausente —
34 Sabuw ata wairaf in bitakir wan hirouw hiyey men e’arahih, afa kaiy wanane hibihir, afa hiririm hi’inu’in hai fair hibai maiye, afa ahay waf wanawanan hirun nah hi’aiseyasey hibat rakit hi’abargiyigiyih.
35 Andopane omeaini tupa ika leai-kola, yakamana angini tupamane utupane molo-peke leainipia. Wandakali utupane-mane Gote bilipi lo atoto, wuane peaini tekeko, Gotena wandakali minditupa-mane kenda-pene andane wete tupa awua ateainipia. Gote towa yanda-pene akali tupamane Gotena wandakali minditupa andi loto, yakamato Gote masia mai-yaindo, nanimato yakama pulupa lo tepa amakale leainipia. Wuane leai-kola, Gotena wandakali utupane-mane bala bilipi lo atoto, utupane yakama malinga ika loto, saka atoto kuai lo wete atolo-peyama nembo toto, Gote masia mai napulu-peyama leainipia. Wuane leai-kola, Gote towa yanda-pene wandakali utupane-mane Gotena wandakali utupane tandaka andane wete mayainipia.
35 Baibin afa taih tuwah morobone God iyawasih itih, afa morob hirubin God hibitumitum isan rakit himisir hibow hirouw biyah hibeyat, biyababan bai’akir gagamin maiyow hibai. Anayabin i hiso’ob morobone misir maiye isan i boro gewasinamaim hinamisir maiye.
36 Gote towa yanda-pene wandakali utupane-mane Gotena wandakali tupa andayo lamba loto, minditupa kunju-mane peyalu, minditupa sene ende tupamane andi loto, katapusa piyu, peainipia.
36 Afa hi’iyabih hi’uwih kwanikwaniyih naatu hibow hirouw biyah hikwimih, afa hibow hifatumih hin dibur hiya.
37 Gote towa yanda-pene wandakali utupane-mane balana wandakali minditupa soo-mane katu tingipi lapo piyu, minditupa ana-mane peyo ome lalu, minditupa kandepa luu-mane yoko ome lalu, peainipia. Gote towa yanda-pene wandakali utupane-mane Gotena wandakali minditupa kenda-pene kambua mawuato, kenda-pene andane tupa mai-yaikola, Gotena wandakali utupane yakamanga minditaka nayene, jia yene atoto, sipisipi umbainipi, meme umbainipi, okonetaka tupana umbaini taka lo moto, tona piyu, epoko pua ateainipia.
37 Afa kabayamaim hirouw himorob, afa naiwah so’omaim hiboro’omen, afa kaiyomaim hiyow himorob, afa bai’akir gagamin maiyow hibai, sheep, goat, bunibunihimaim ar faifuw hisakir hiyon, yababan hibai aurih sawar i’en, aa murumurubih hi’a’akir naatu hirukoukuwih hima hiremor.
38 Gotena wandakali utupane yakama palaka poto, wandakali napalene yuu tupapi, yuu wangiane tupapi, utupanena epoko pua atoto, ana andapi, yuu lau latanepi, okonetaka tupana ata too pua ateainipia. Utupane-mane Gote bilipi loto, mana epene wete tupa minu ateainipia. Tene okonena, yuu okona koo pua atalaini wandakali utupane towa mina mindiki lo atape-pene guu naleaipia.
38 Iti tafaramamaim hai ma isan i men igewasin, sabuw toumanih na’atube arar yan, oyaw an, watu wanawanan, sou wanawanan imaim hi’in hima hiremor.
39 Wandakali utupane pitaka-mane Gote lo bilipi loto, mangene minditupa peai-kola, Goteto wandakali utupanena mana utupane andoto, mana kuai lo miniyai leaipia. Goteto wuane leane tekeko, wamba balato potomisa pii mindi wandakali utupane lamawuato, yakama moyoyale nambato wua pukale leane oko balato okone angi teke napeaipia. Jia.
39 Sabuw iti etei i hai baitumatumamaim wabih iti tema’am, baise sawar abisa God eo’omatanih men yait ta bai.
40 Anu peakale Goteto mangene okone wamba ini kapoyale napeai-piape. Andipa ateyama wandakali nanima wandakali wamba ateaini utupane towa epene wete gulalapale nembo toto, Goteto nanima pitaka moyoyale piape epene wete mindi pukale lo mandeke peaipia.
40 Anayabin God ana kok nati sabuw i boro hinama hinakaif saise it bairit auta’imon nati sawar gewasin nafaramit youn.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.