Atos 27

IPILI NUTESAMENE (IPI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kote ale yaini akali tupamane pii mindi lo yake puato, nanima sipi mindina pitiyu, Itali kanditi okona pupe-pene leainipia. Wuane lalu, utupane-mane Lomo gapomane akali kawane Sisa okona ami yanda yene andete mindiki ando atalane akali Juliasa lene mindi lamawuato, nimbato Polopi, andi latane wandakali waka minditupapi, utupane andi lo awua pupe leaipia.
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Atamituma tano okona tane tupana sipi mindi Esia potopinjia okona ipa solewata matenenga tano yane tupana poyale pea-kola, nanima sipi okonena peakaiyu lo petema. Masetonia potopinjia okona tano Tesalonaika tane Atitakusa bala nanima towa atu sipi okonena pitiyu pema.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Poto, anate-lene nanima Saitone tano okona peakaiyu lema-kola, Juliasa bala mana epene mindi minuto, Polo towa yamapane yo atalaini wandakali tupamane bala moyakale loto, utupane ateainga bala peakale lo tepa ya.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Matili nanima sipinga pitiyu, Saitone yuu okone tepa alu pema tekeko, asini nanima poyale pemane ukusane-tole atoto, popo andane mindi lo awua epea. Epea-kola, ipa solewata tombenenga yuu yene mindi Saipatasa ailene lene okona masianesa-tole pema.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Pulu, nanima sipinga pitiyu, Silisia, Pambilia-la, potopinjia okone-lapona ipa solewata matene mandaka asini poto, matili Lisia potopinjia okona tano gene Maita lene okona peakaiyu lema.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Peakaiyu lalu, ami yanda yene andete mindiki ando atalane akali okomane andea-kola, Aleke-sandiya tane tupana sipi mindi Itali kanditi okona poyale pea. Poyale pea-kola, balato nanima atu sipi okonena peakaiyu lea.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Peakaiyu loto, nanima sipi okonena pitiyu pema tekeko, asini nanima poyale pemane okonena atoto, popo andane tai mindi lo awua epea wete, sipi okone tenga-mane pea-kola, ole kambua pea. Nanima ayiawa wete poto, Nitusa tano okona mandaka gulo pema tekeko, popo andane lo awua epeane okonemane polane asini okone kando lea-kola, nanima yuu ailene Kitita lene okona masianesa-tole poyale, ipa matene yuu Salamone lene okona mandaka gulo pema.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Pulu, nanima sipinga pitiyu, yuu ailene Kitita okona solewata matenenga mandaka asini poto, Lasea tano okona mandaka gulo pema. Ayawa wete poto, nanima yuu ailene Kitita okona Sipi Epo Yalane Panda Epene lalaini okona peakaiyu lema.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 Ole kambua wete peane tekeko, nanima sipinga pitiyu, tenga-mane epema okonena, yuu nanima poyale pema okona kapoyale peakaiyu nalema. Juta yame-mane tomo nanene, kondalaini oto oko epo pea-kola, popo andane wete ole dindi lo lalane gii oko epea. Gii okone epea-kola, popo andane lo awua epalane okonemane sipi tupa katulo minu koyape-pene gulea andala, Poloto wandakali bala towa atu sipinga pitiyu epeaini tupa pii mindi lamai-yaepia.
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 Pii okone wandakali utupane lamawuato, akali yame, nambato andeyo-kola, andipa nanima sipinga pitiyu pemando, popo andane lo awua epola okomane sipi oko minu koyola-kola, pinju kambua mandu peyama tupa alu pulupeya ya leaipia. Sipi oko koyola-kola, sipinga peteyama akali nanimana kambua ipasa poto, omolo-peyama ya lo nembo teyo-ko. Nanima wali atamakale leaipia.
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 — ausente —
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 — ausente —
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Matili popo mindi tenga-mane lea-kola, utupane-mane wamba Pinikisa tano okona makale leaini pua andipa katulo polo-peyama nembo teai. Wuane nembo toto, utupane-mane sipi oko polane lo aene kenda-pene wete yuunga yane oko kilau lo meai-kola, nanima yuu ailene Kitita okona solewata matenenga mandaka gulo pema.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Pema-kola, aŋa matili yale popo andane tai wete mindi yuu ailene Kitita okona amo maitasa-tole atoto, lo awua epea. Wandakali-mane popo ongane ato epalane okonena gene oko loto, nai epalanesa-tole atoto, epalane popo oko lalainipia.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Popo andane tai-lene wete okone lo awua epea-kola, sipi ingane minalane akali okonemane yuku wato, sipi epo yalane panda nanima wamba poto yema okonena peke lamakale nembo tea. Balato wuane nembo teane tekeko, balato sipi okone mopeke loyale makande pea-kola, katu nalea andala, popo-mane sipi awua peakale lo ando kondea-kola, nanima sipi okona piti-pata mee pema.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Poto, sipi andane okonena masianesa-tole sipi aŋako mindi eyaka-mane kilau lo mo atu palane okone alu pulane lo yukuwa atema. Popo andane okonemane nanima sipi okona piti-pata awua pea-kola, yuu ailene aŋako Kauta lene mindi ipa solewata tombenga yene mindina kii koyasa-tole pema. Popo andane lo awua epeane okone ailene okonemane ipi lea-kola, nanimato ayia wete wato, sipi aŋako okone kilau lo moto, sipi andane okona tokonga yata ema.
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 Sipi aŋako okone yata ema-kola, popo andane lo awua epeane okonemane sipi andane okone minu koyolane nembo toto, sipi okona piape akali tupamane sipi andane okone eyaka andane minditupa-mane minu tai layawa yake peai. Dee, Apitika yuu okona mandaka gulo solewata pangosa ipa mau peyalane okona sipi okone peya-mangua olane lo yuku wato, utupane-mane sipi okona sele andane oko tita lo mo tepa yai-kola, popo-mane sipi oko nanima piti-pata mee awua pea.
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Anate-lene popo andane wete yuku-pene lo awua epeane okomane sipi okone minu malawai lea-kola, sipi okone kenda wato, ipa pangosa polane nembo toto, utupane-mane sipinga pinju mandu peaini tupana minditupa ipanga awua tepa yai.
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 Ole teponena, popo andane okone mee lo awua epea andala, sipi okona piape piyaini akali tupamane yuku wato, sipi okone kenda wato, ipa pangosa polane nembo teai. Wuane nembo toto, utupane-mane sipi okona selepi, eyakapi, okonetaka tupana minditupa yakama tanena kini-mane moto, ipanga awua tepa yai.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Mole kambua yapowa ya-kola, ole kambua nanimato naipi, anapi, kayandapi, utupane anda napema. Ole dindi lo popo andane tai leane okonemane nanima mee awua pea-kola, matili nanima yuu mindina poto, kuai lo atolo-peyama nembo natema. Jia. Nanima ipasa poto, omolo-peyama ya lo nembo tema.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Sipi okonena peteaini wandakali tupa ole kambuanga tomo mindi nanene peteai-kola, matili Polo bala utupanena tombenenga ika lo atoto, utupane lamawuato, akali yame, wamba nambato pii mindi yakama langiwa oko yakamato ale apiai-yale, nanima yuu ailene Kitita okona ataima-yale. Ataima-yale, popo andane lo awua epeya okomane yakamana minditaka mindi minu koya napipia-yale. Dee, pii nambato langiwa oko yakamato ale apiai-yale, yakamana minditaka tupa alu napipia-yale teke.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Andipa sipi oko koyolo-peya tekeko, sipi okona peteyama akali nanimana mindikipi mindi oma napulu-peyama leyo. Tene okonena, yakama omolomane lo yuku naene, yamapane keato gulo pitiyapape.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Anu peakale nambato wuane leyope. Namba Gotena piape akali mindi atoto, bala lo lotu lalawane okonena, andipa utulu balana enjole mindi nambanga mandaka epala.
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 Epoto, balato namba languato, Polo, nimba Lomo tane gapomane akali kawane Sisa okona wenonga poto atape-pene okonena, Goteto nimbana pote lale oko ale wato, balato nimbapi, akali nimba towa atu sipinga peteyai tupapi, yakama omolaini lo ando atolopeya okonena, nimba yuku olene lala.
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Enjole okonemane namba langiya pua teke, Goteto enene wuane pulupeya lo nambato bilipi leyo. Tene okonena, yakama omolomane lo yuku naene, keato gulo pitiyapape.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Popo andane okomane sipi oko awua pola-kola, sipi oko ipa solewata tombenenga yuu ailene yene mindina peya-mangua ola-kola, nanima yuu ailene okonena poto, kuai lo atolo-peyama leaipia.
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 Popo andane okonemane sipi okone nanima piti-pata ipa solewata Metete-niane lene okona awua epoko pua pea-kola, satete lapo pea. Pea-kola, utulu tombe, sipi okonena piape piyaini akali tupamane ipa matene mindina mandaka gulo epalama ya lo nembo teai.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Wuane nembo toto, utupane-mane ipa lundu anu pua peteyape lo andoyale, ende mindina minditaka kenda-pene mindi andi latane atalane oko ipanga tepa wato, makande pua andeai-kola, ipa lundu yane oko mita paiyasa tukumindi gulea. Matili sipi oko aŋa amonga yale pea-kola, utupane-mane lapone makande pua andeai-kola, ipa lundu yane oko mita paiyasa tepo gulea.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Mita paiyasa tepo angu gulea-kola, sipi okone ana koo ipa pangosa yalane tupana poto, koyolane lo yuku yai. Yuku wato, popo-mane sipi okone polane loto, sipi okonena piape akali tupamane aene kenda-pene tukumindi-mane yuunga mineakale nembo toto, eyaka-mane sipi towa andi latane ateaini tupa sipi okonena masianesa-tole ipanga tepa yai. Tepa alu, yuu waa wamba ini leakale loto, utupane-mane pote lo peteai.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Pote lo koyo piyu, utupane-mane sipi oko tepa wato, palaka makale nembo toto, nanima sipi aŋako okona pitiyu, sipi andane okona inganesa aene kenda-pene minditupa ipanga tepa olo peyama lalu, utupane-mane sipi aŋako okone ipa okona tepa yai.
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Tepa yai-kola, Poloto ami yanda yene andete mindiki ando atalane akali okopi, ami yanda yene tupapi, utupane lamawuato, sipi okona piape piyaini akali utupa sipi okona piti napene, palaka peaindo, sipi andane oko koyola-kola, ami yame yakama katulo omolo-peyai lea.
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 Wuane lea-kola, ami yanda yene tupamane sipi aŋako oko andi latane ateane eyaka tupa pai leai. Pai leai-kola, popo andane lo awua epeane okomane sipi aŋako okone awua pea.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Matili yuu wene waa loyale pea-kola, sipinga peteaini wandakali tupamane tomo neakale nembo toto, Poloto utupane lamawuato, satete lapo yakamato omolomane lo yuku wato, tomo nanene mee pitipiai leaipia.
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Wamba yakama omolomane lo yukuwa pitipiyai tekeko, andipa nambato andeyo-kola, yakamana kawa itini mindikipi mindi alu napulu-peyako. Andipa yakamana umbaini tai leakale. Tomo minditupa nalapa leyo lea.
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Wuane lalu, Polo balato betesa moto, utupane pitakana wenonga Gote ando wayu pele lalu, betesa okone konde loto, nea.
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 Nea-kola, akali sipinga peteaini utupane yakama pitaka mini epene paluto, tomo neai teke.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 Sipi okonena petemane akali nanima pitaka mina mindiki loto, andete laponga paiyasa yanasanga dee uniane wataka akali petema.
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 Utupane yakama pitaka-mane tomo no embo alu, sipi oko yambo-yambo guleakale nembo toto, sipinga witi mandeaini tupa ipa solewatanga awua tepa yai.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Matili waa lea-kola, sipi okona piape piyaini akali tupamane ipa matene mindi andeaini tekeko, yuu andokona ipa matene oko andeyama nembo nateai. Ipa mau epene ipa matene okona ya-kola, utupane-mane loto, sipi oko katulo ipa matene okona giau lo pupe-pene guleando, popo andane lo awua epeya okomane sipi oko awua pola-kola, sipi oko ipa matene okona peya mangua yakalenga, nanimato sipi okona ingane minu, ipa matene okona maa leai.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Wuane lalu, wamba popo andane epeane okomane sipi oko awua polane loto, aene kenda-pene tupamane yuunga mineakale loto, ipanga tepa yaini tupana eyaka tupa kando loto, ipa pangosa yakale konda yai. Wuane piyu, utupane-mane sipi okona ingane minalane ita andane lapo wamba ende-mane andi leaini okonelapo tata leai. Okonelapo tata lalu, popo-mane sipi okone ipa matenenga awua peakale nembo toto, utupane-mane sipi okona inganenga sele yane oko iyunga kilau lo moto, sipi okona ingane minuto, ipa matene okona poyale peai.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Utupane-mane wuane peaini tekeko, sipi oko taimane poto, ipa pangosa ipa mau wangiane minaiyu latane ateane mindina peya mangua ya-kola, ipa mau okonemane sipi okona ingane duli lo minea. Minea-kola, popo andane okomane ipa solewata oko taimane poo lo awua epeane okonemane sipi okona masianesa-tole taimane peyaka puato, sipi okonena masianesa-tole ita yane tupa peyo kundu lapo piki pea.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Ipa solewata okomane wuane pua atea-kola, ami yanda yene tupamane wua lo nembo teai: Katapusa peteyai akali tupana mindi sipi oko tepa alu, ipa supimi loto, palaka polaini. Nanimato utupane pitaka peyo ome lamakale nembo teai.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Utupane-mane wuane nembo teaini tekeko, ami yanda yene andete mindiki ando atalane akali okomane Polo moyokale nembo toto, yakamato katapusa akali utupane peyo ome na-lalapape lea. Wuane lalu, balato sipi okonena peteaini wandakali tupa pitaka lamawuato, ipa supimi lalaini wandakali yakamato wamba ini bulupane ipanga peaka nena loto, supimi lo awua ipa matenenga pulupape.
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 Ipa supimi na-lalaini wandakali yakamato sipi okona ita palaŋa keao lene mindi yandopi, waka minditaka ita-mane waa-pene mindi yandopi, mindi minuto, ipa matenenga pulupape lea. Wuane lea-kola, nanimana mindikipi mindi oma napema. Jia. Nanima pitaka-mane balato leane pua puato, ipa matenenga pema.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.