Tiago 5
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Eno mele awini noirimele imboma, enondo nimboi tero ungumu pileio. Eno molongena umbuni awili mare wendo ombalo kani kola tome taio!
1 Naatu boun kwa sabuw iyab sawar wairafi kwananowar gewas! Kwaniyababan, fana aumetawat na’in kwanitar kaukuw kwanarerey, anayabin baimakiy gagamin na’in boro isa namatar!
2 Enonga mele awini noirimelema purupe lkupindi topa, enonga maminye mele pengama lkuriniani nomba,
2 A sawar etei boro hinamun, naatu a’ar a faifuw boro ganidor hinaa.
3 enonga kou goloma kinye kou silvama kinye urelo teremo. Kouma urelo teremomunga enoni teko kenjirimele mele mona lepa, kouma urelo teremomuni enonga kangina tipe mele nombalo. Mulu mai nondopa pora nimbei tepili eno aku teko mele pulumu tukundo tukundo liko we noirimele kani kola tome taio.
3 A gold a silver kwaya kwatototo etei boro simur hinabow naatu nati sawar boro hina’e’en, biya etei boro wairafabe na’arah nagurus. Baise kwa i boro’ika iti mar yomaninamaim kwama sawar kwaya kwatototo.
4 Wamongo pileio! Enonga rais witima inia tondoringi kongono kendemande iyema kolo toko melema wamongo naa tiringimani enge ningo ningeindo, lino teko kenjirimele ningo alako toromele. Aku teko alako toringi mele Iye Awili paa enge olandopa pelimuni yunge komuni pilipelie enoni kendemande iyema teko kenjiringimunga eno pundu tombalo.
4 A bowayah oro’orot a masawamaim hibowabow men kwabibaiyanih isan hirerey tegamigam kwanonowar? Nati oro’orot hai rererey i Regah Fairin nowar.
5 Ya mai kombuna molkolio mele lupe lupe pengama konopu mondoko liemili ningo topo toko liko noiko konopu tiko molko, molko kondoringi. Eno langi paa awini nongo imbo kapo kangoma moromele nalo kinye toko kondonge waimu wendo oromo.
5 Tafaramamaim a kok abisa etei i karam kwabow kwama kwabiyasisir, forobe biya hikabinitut rabi beyahi isan ana veya kwama kwakakaif.
6 Ulure naa teko imbo tumbi nili moloringi imboma kot tendeko toko kondoringi. Aku imbomani eno nendo tongei enge te naa peremo kanokolio we toko kondoringi.
6 Sabuw gewasih asir ubar kwa’itih naatu kwarouw temomorob, men uma tirurukouw.
7 — ausente —
7 Taitu, yate nanub kwanama’am Regah nan. Orot masaw bowayan kwana’itin, ana masaw bow bay baiyamur isan yaten nub ma mimiy kumar hairi kakaif bay ebiyaiur na’atube.
8 — ausente —
8 Imih kwa auman na’atube yatenanub kwanabatkikin, anayabin Regah na isan ana veya i na kabom.
9 Ango kame, nendo yando Gotenga imbomani ulu teremelemunga umbunima wendo wendo oromo ningo iri karaye teko ungu umbulkondo nindiko naa teangei. Gotenga kotena naa angilemili ningo aku ulu naa teangei. Kot Pilimbelo Iyemu nondopa oromo.
9 Taitu, men taiyuw ubar kwanit kwanigamigam, taiyuw ubar kwanit kwanabigamigam God boro nibatiyi, anayabin baibabatiyenayan i a etawan awan ebatabat.
10 Ango kame, profet iyemani Awilimunga ungu nimbe mundulima ningo tiringimunga opa pule imbomani eno teko kenjiringi wali enge ningo umbunima taka liko meringi mele pilkolio aku teringi ulu manda leko teaio.
10 Taitu, dinab oro’orot Regah wabinamaim hibibinan isan hibi’akir ana veya i yatehnub hibatkikin, bai’obaiyen nati kwana’itin kwananot.
11 Pileio! Imbo konopu enge pepili umbunima we meko paimbo ningo ipuki tirimele mele tiye naa koromele imboma eno malo nimbo pimolo. Oi molorumu iye Jop enge nimbe, yu kinye umbuni wendo orumuma we mepa molorumu wali altopa Awilimuni yu kamukumu molopa kondopili nimbe ulu mare terimu mele temanemu eno pimelela. Lino pimolo, Awilimuni imboma paa kondo kolopa, ulu teremelemanga pundu topa mindili tilka nalo we tiye koromo.
11 Nati sabuw i baigegewasinayah tao kwaso’ob. Anayabin yatehnub hibatkikin wainabih. Job bi’akir ana veya yaten nub babatkikin i hio kwanowar, naatu ana yomaninamaim Regah mi’itube isan sisinaf i kwaso’ob. Anayabin Regah i yan bababanin naatu kabeberayan.
12 Nanga ango kame, ulu te kumbe leko tenge mele i tepa: Mulu kombuna molo mai kombuna kape, molo mele tenga imbi leko paimbo nio ningo mi naa leangei. Ulu te temolo ninge lemo paa teangei. Ulu te naa temolo ninge lemo aku paa naa teangei. Ulu te ee ninge lemo aku teko teangei. Molo ningei wali aku teko teangei. Toya toko naa ninge lemo Gotenga kotena angilinge kinye teko kenjiringi kani mindili nangei nimbelo.
12 Baise taitu, sawar tafantoro’ot i iti, obaifaro’omih men mar o tafaram wabihimaim kwanao baifaro’omih, o sawar afa wabihimaim kwanao baifaro’omih, sinafumih turobe inao inasinaf o men inasinaf, saise God boro men ubar nit nibatiyimih.
13 Enonga imbo te umbuni meremoya? Umbuni te memo lemo Gote konge tepili. Enonga imbo te tono koromoya? Tono kolomo lemo yu kunana nimbe Gote kapi nipili.
13 Orot yait kwa wanawanamaim isan yababan emamatar nayoyoban, naatu orot yait ebiyasisir bora’ara’aten ana ew natabor.
14 Enonga imbo te kuro toromoya? Kuro tomo lemo Kraistinga talapena moromele tapu iyema waltindipelie enoni yunge ningo Gote kinye ungu ningo yu altopa manda molopili nipili ningo konge tendekolio wali Awilimunga imbi leko yunge kangina wel kandondangei wangei nipili
14 Orot yait kwa wanawanamaim nasasawow Kirisiyan orot ukwarih isah tur niyafar hinan isan hinayoyoban naatu Regah wabinamaim biyan raiy hinisuwei.
15 Aku wali waltindimbelo iyema ongolio Goteni paimbo tembalo ningo ipuki tikolio yu konge tenge kinye Awilimuni yunge kuromu pora nipili nimbelo kinye yu kelepa manda molombalo. Aku imbomu ulu keri mare temo lemo Awilimuni akuma tiye kondombalola.
15 Yoyobanayah baitumatumamaim hinayoyoban orot sawuwin boro nayawas, Regah boro nimisiruw yawas nitin, naatu bowabow kakafih nasisinaf na’at Regah boro nanotawiyen.
16 Akumunga eno yu mele mele enonga ulu pulu keri teremelema nendo yando ningo para tikolio nendo yando Kristen angenupilinga ningo Gotendo konge tendangei. Aku tenge wali Goteni eno altoko manda molangei nimbelo. Imbo konopu tumbi nimbe pelimuni imbo tenga Gote konge tenderemo kinye yuni konge tenderemo mele paa enge nimbe imbomu paa manda lipe tapondoromo. Akumunga aku teko Gote imbomanga ningo konge tendenge ungu pilipelie aku ulu tendembalo.
16 Isan imih taiyuw wanawanamaim abowabow kakafih turanah matah kwana’e’en, naatu turanah bairi isa kwanayoyoban saise kwa boro yawas kwanab. Orot dogoron mutufurin ana yoyoban i fairin yabin boro namatar.
17 Gotenga profet iye Elaija yu lino none teli iyemu molorumu. Nalo yuni Gote kinye enge nimbe konge tepa, lo naa opili niwi nimu wali poinye yupokonga oli kite talo pakera lo naa orumu.
17 Elijah i orot it na’atube, baise ana not tutufin etei yoyoban, men kok toun tayar, naatu kwamur tounu tafan sumar six na’atube toun men yar.
18 Altopa lo opili nimbe konge terimu wali lo kelepa omba poinyena langima altopa wendo orumu.
18 Baise iban yoyoban maiye marane toun yar re me yan sawar hikuboubunih hiyen aau himatar.
19 Nanga ango kame, enonga imbo teni Gotenga ungu tukumemu tiye kolopa wendo pumbelo wali enonga imbo teni yu kelepa yando limo lemo
19 Taitu, kwa wanawanamaim orot ta turobe ana yawas nawas kasiy natitit na’at, o ta nati orot inibais namatabir maiye.
20 yu ulu pulu keri teli imbomu tepa kenjirimo aulkena pumbelo kinye kanopalie Gotenga ungumu pilipe yunge talapena omba molopili nimbe lipe tapondopa yando limbelomunga ulu pulu keri teli imbo mini pali kolka aulkena wendo limbelo. Aku ulu tembalomunga Goteni ulu pulu keri paa awini tiye kolondombalo! Aku peya nio.
20 Iti tur i kwananot. O yait taituwa bowabow kakafin wairafin inibais ana kakafihine inarumutufur namamatabir maiye, nati orot ayubin i morobone iyawas, naatu Regah ana kakafih etei boro nanotawiyen nasawar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.