Atos 27

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Gavman iye awilimani Pol kinye lino yunge lombili andoli iyema waye Itali kombu pangei ningi. Kano wali Pol yu kinye we ka imbo mare peya iye awili Sisaranga ele iyema nokoli Julius nimbe iye tenga kindo tiringi.
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Lino kano Adramitium kombu no sip te Esia kombu pumbei tumbi tipe lerimuna ola pumbo molopo purumulu. Aku wali Masedonia iye te imbi Aristarkas Masedonia kombu maimunga tukundo Tesalonaika nili kombu tenga yu lino kinye waye purumulu.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Otilikondo lino kano Saidon kombu taun wendo orumulu. Akuna Julius nimbe ele iye kanomuni Pol kano kondo kolopalie yu mele pontirimoma yunge kanopa lili imbomani tiengei nimbe lipe wendo mundupe, pumbe kano pupili nimu.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Pumbo yando ombolio kombu Saidon tiye kolopo no sipina purumulu. Kano kinye pumili terimulundo poporomemuni yando tipe torumu. Kelepo Saiprus kombu maimu makai tendepo anjikondo purumulu.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Nomu kutana we pumbolio Silisia provins kinye Pamfilia provins talo lipo yakondo mundupo pumbo Lisia provins tukundo Maira kombu taun lerimuna wendo purumulu.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Akuna oi kano sipimu tiye kolorumulu. Ele iye awilimuni Aleksandria sip te Itali provins pumbei lerimuna kanopalie sip akuna linondo pamili nimu. Ola waio nimbe lipe meli purumu.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Wali awininga tukundo taka lipo perelipo pumbolio Nidus taun nondopo purumulu. Pumili terimulundo poporomemuni sipimu pera tipe yando mundurumuna perepolio Krit provins no imunana lerimuna makai tendepo pumbo akuna lerimu taun Salmone lipo yakondo mundupo purumulu.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Nomu kulendona perelipo ombo pumbo No Sip Manda Lembalo ningi kombu tenga wendo purumulu. Aku kombumu Lasea kombu taun nondopa lerimu.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 Wali awini we omba pumbe Juda imbomanga Langi naa nongo mi toringi wai awilimu kape omba purumu kolo kano poinyena sipima andoromele walimu pora nimu. Ambe telka akuna winjo lo kombu tepa poporome topa wai kerimu. Imunga Poloni enge nimbe nimbei,
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 “Iyema, kinye i teli pumolo lemo sipimu topa melema pali ondopa lino kape no wangopo kolomolonje konopu lteo,” nimu.
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Nalo ele iye awilimuni Pol ungu nimumu pilipe lipe tu tipelie sip pulu iyemu kinye sip munguluwe ambolorumu iyemu kinye eloni ningili mele pilipelie akundo pamili nimu.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 I kombuna poporome tombalo wali no sipimu manda naa lembalo. Imunga imbo mare awini ningei, “I teli oi mepo Finiks kombu wendo pamili. Aku kombu manda wendo pumolo lemo akuna no sipimu ltemele kombuna leamili,” ningi. Finiks kombu akumu, poporomeni sip mepa wendo pumbelo ningo ongo lopeke teko lepula teringi kombumu. Aku kombu no imunana lerimu mai kombumu Krit kombu maina tukundo lerimu.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Poporome te torumu wali iye kanoma manda pamili ningolio no sipimu amboromo mele umbuni teli nona mainye munduringi kanomu olando likolio Krit kombu kule kule nomu kutana puringi.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Nalo kelkepo poporome enge nili te Krit kombuna yando tipe torumu.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Poporome yando tipe topa enge nimumuni pumili purumulu mele manda naa terimu. Kano wali lino we tenga mepa pupili nimbo sipina ola we molorumulu.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Nomuna tukundo kombu kelo te lerimumunga imbi Kauda. Aku kombu kulendo purumulu wali lino mawi tilipo purumulu. Aku wali sip kelo kundupe merimumu olando lipo ka topo panjemili pererumulu.
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 Iyemani dingi kanomu kunduko ola liko sip awilina ka toko ingi tiko noiringi. Kamukumu ola liko noikolio sip awili purumulumu tuku nimbelonje ningo ka mareni sipimu makai tendeko ka toko ingi tiringi. Poporomemuni sipimu kombu Afrika kombundo mepa pumbelo kinye lino tombalonje ningo mulu selema ka kolambele tiko mainye liko noiko we pamili ningi.
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Poporomemuni sipimu paa pera tilipe kau purumuna otilikondo kamukumu keri lembalonje ningolio, tukundo mele wale meringima mare liko nona mainye mainye lteringi.
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 Otilikondo sip kongono teringi melema sip pulu iyema enongano liko mainye mainye lteringi.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Wali awini ena kape kombu kandiye kape melte naa kanopo, “Poporome kau paa awili tepa torumu kinye, Imbo te omba lino lipe naa tapondombalo. Lino paimbo kolomolo lepamo,” nimbo ki konopu lepo mololipo purumulu.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 No sipina mololiko oringi walimunga iyema langi te naa nongo moloringi kinye eno moloringina Pol ola angilipelie nimbeindo, “Iyema, lino Krit anjo molamolo niu mele pilipo anjo we molemalanje, kinye mindili noromolo mele naa nombo melema naa topo ltelemala.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Nalo kinye lino imbo te naa kolomolo kani konopu toimbo topili molaio. Sipimu kau keri lembalo.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 I nio ungumunga pulumu nemboi pileio. Na Gotenga kendemande iyemu molopo waliwalima yunge kongonomu tendero. Kano Gotenga ensel te olianga ipu leli na molonduna omba angilipelie
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 nimbeindo, ‘Pol, mini naa ltewi. Rom iye nomi kingimu nunge kotemu paimbo pilimbelomunga nu no naa wangonio. Nu kinye peya sipina purumele imboma kape Goteni nunge konge tenio ungu pilipelie kondo kolopa wayema koinjo molonge nimu,’ nimbe enselemuni nimo.
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Ya ne iyema, Goteni mondopo pilipo nando nimo mele paa paimbo aku tepa tembalo kani eno mini naa lteko konopu toimbo topili molaio.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Nalo no imunana mai kembo tenga poporomemuni no sip meli pumbe polopili nimbelo,” nimbe Poloni nimu.
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 Lino sipina purumulu kinye poporome topa molopili koro talo omba purumu. Kano walimanga pali poporomemuni kau lino topa meli purumu kinye sipimu iye teni kongono manda naa terimu. Nomu Kuta Adriatik ningina poporomemuni topa manjipe meli purumu. Aku tepo purumulu kinye walite ipu leli amburume tuku sipimu meko puringi iyemani pilko liko manjikolio, kinye nondopo kombu tenga pumili oromolo ningi.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Aku teko ningimuni manda manjili kamu nona mainye munduko kanoringi wali maimu mainye lepili 36 mita no molorumuluna ola lino purumulu. Alaye kolte weltepo purumulu kinye altoko manda manjili kamu munduko kanoringi wali 27 mita mele maimu lepili lino ola purumulu.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Akumu kanokolio, lino kou pololi tenga sipimuni mepa pumbelo kinye lino tombalonje ningo mini ltekolio sipimu we naa pupili ningo, mele umbuni teli kite kani moko toko sip umbulkondo nona mainye mundukolio, ipu leli lino sipina naa topili kombu welea tangopili ningi.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Sip kongono teli iyemani lino sipina naa topili, sipimu tiye kolopo pamili ningo dingi mepo purumulumu liko nomuna mainye munduringi. Enoni imbomando ningeindo Sipimu naa pumbe we lepili mele umbuni teli mare sipimunga kumbendo moko topo nona mainye mundemili,” ningolio aku teringi. Nalo kolo toko eno enongano kiyengo ningo kowa pungeindo aku teringi.
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Kano teko ningi ungumu Poloni pilipelie ele iyema nokolimu kinye we ele iyemando nimbei, “Sip kongono teli iyema waye sipina we naa molomolo lemo eno pali kolonge,” nimu.
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 Aku nimu ungumu pilkolio ele iyemani dingi moko toko mainye munduringi kanomu loini ka karu leko nona yunu pupili ningi.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Kombu muni lembai terimu kinye Poloni kere mare nangei konopu lepalie nimbei, “Eno koro talonga tukundo mini kau lteko kere naa nongo we peliko oromele.
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Aku manda naa teremo kani akumunga nani enondo enge nimbo nio. Koinjo molangei, te naa kolonge kani kere mare naio,” nimu.
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Aku ungu nimbelie kanoko molangei yu bret te lipe Gotendo paa tereno nimbelie pike lepa norumu.
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 Aku terimu kinye imbomani kanokolio eno konopu toimbo tondorumu kinye eno kape kere mare liko noringi.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 Lino sipina iye 276 waye molorumulu.
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 Eno kere nongo olo tendekolio rais wit wale we lerimuma sipimu umbuni naa tepili ningo nona toko lteringi.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Ena enge nili wali no makonge te kanoringi. Aku no makongemunga kule kule ukia lerimu. Aku kinye ukiana no sipimu polombalonje nalo we manda manjipo pamili ningi.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Aku ningimuni iye mareni sipimu naa pumbe we lepili ningo mele umbuni telima moko toko nona mainye munduringi kano melema ka karu leko melema nona leangei tiye koloringi. Aku tekolio mareni sipimunga aulke lipe mundurumu melemu liko toko mondoko sipimu kongono tepo nomu kulendona meli pamili ningi. Iye mareni poporomemuni sipimu nomu kulendona mepa pupili ningo sip kumbena mulu sel te ola anjiringi. Kano kinye no kulendona pumili purumulu.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Nalo pungei meko puringi wali mai te nona ola orumuna sipimu pumbe polorumu. Sip kumbemu maina pumbe polopalie wendo pumbei pererimu wali nomu beumbeu tipelie no topa omba sip umbulkondomu topa alumbiye terimu.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Sipimu oi bembo naa nipili ele iyemani ningei, “Ka imboma no leko kowa punge kani topo kondamili,” ningi.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Nalo enonga iye awilimuni Pol naa tangei konopu lepalie nimbeindo, “Molo, ka imboma naa taio. No leko kanoromele imbomani sipimu munduko tiye kolko no leko no kulendona kumbe leko paio.
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 No leko naa karomele imboma unjo plang sipina tukuraka nilima liko ambolko no leko no kulendona paio,” nimu. Aku tekolio imboma pali no kulendona wendo pungo te no naa wangoringi.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.