1 João 5
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Goteni lino nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo oi nimbe panjirimu iye Kraist akumundo altopa Jisas kano iye Kraistimu omba molorumu ningo ipuki tirimele imboma Gotenga bakuluma moromele. Imbo teni Lapa konopu mondoromo imbomuni Lapanga bakuluma kape konopu mondoromo.
1 Yait ebitumatum Jesu i Roubininenayan, nati orot i God natun. Naatu orot yait Tamat ebiyabuw natunatun auman boro niyabow.
2 Linoni Gote konopu mondopo, Yuni teaio nimu uluma pilipo lipo teremolo nimbo pilipolio linoni yunge bakuluma konopu mondoromolo nimbo pimolo.
2 Ef iti na’atube tasisinaf it boro tanaso’ob, it God taiyabuw ana ofafar tabobosiyasiyar, imih i natunatun tabiyabuwih.
3 Gote konopu mondomilindo yuni teaio nimu uluma pilipo lipo temolo. Yuni teaio nimu ulu tirimomani lino umbuni naa tirimo.
3 Naatu ata yabow God tabitin, anayabin i ana ofafar tabobosiyasiyar imih i ana ofafar boro men isat hinafokaramih.
4 Gotenga bakulu moromele imbomani i maina ltemo ulu pulu kerimanga engema toko maindo mundurumele. Gote ipuki tirimolo ulumuni opa pule melema topo makoropo wendo mundupo maina ltemo ulu pulu kerimanga engema topo maindo mundurumolo.
4 Naatu yait God natunamih baib i boro tafaram ana kakafin nawasatan. Imih Jesu tebitumitum anamaramaim tafaram ana kakafin tawasatan Satan umanane taikisisirit tatit.
5 Naimele maina ulu pulu kerima toko mainye mundurumeleya? Lino Jisas yu Gotenga Malo nimbo ipuki tirimolo imbomani kau kano uluma topo mainye mundurumolo.
5 Imih yait boro tafaram ana kakafin nawasatan? Orot yait ebitumatum Jesu i God Natun? I boro tafaram nigegesair Satan umanane nikisisir natit.
6 Imboma yu kanoko imbi tiengei nimbe aku iye Jisas Kraist yu omba no ltimu, unjo polopeyana pepalie yunge meme ondorumu. No lili ulumuni kau naa orumu. Aku ulu taloni terimu. Mini Kakemu ungu tukumemunga pulu, aku Mini Kakemuni ulu akuma paimbo terimu nimbe, nimbe para tirimo.
6 Iti orot Jesu i taiyuwin na i’obaiyit i God Natun ana Roubininenayan. Imih Jesu bapataito baib ana maramaim, God i’obaiyit ta’itin. Naatu morob ana rara suwa re’er ana maramaim auman. Naatu Anun Kakafiyin sif rurubon i turobe. Anayabin Anun Kakafiyin i men baifufuwenayan.
7 Aku ulu yupokoni Jisas Kraistinga terimu ulu ningo para tirimele.
7 Naatu iti sawar tounu i Jesu isan sif tirurubon.
8 Mini Kakemu kinye nomu kinye mememu kinye, aku yupokoni ungu tendekumu kau nimele.
8 Nati sawar i Anun Kakafiyin, harew, naatu rara, nah tounu hai tur i ta’imon sif hirubon.
9 Maina imbomani unguma ningo tirimele kinye pilipolio paimbo lepamo nimbo pimolo nalo maina imbomani ningo tirimele unguma maindo. Goteni yunu nimbe tirimo unguma olandomunga yunge Malo moromo mele nimbe tirimu ungumu paa paimbo lepamo nimbo pimolo.
9 Orot tafaram hai sawar isah sif erurubon i tabitumatum, baise God ana sif rurubon i fair kwanekwan, anayabin God sif rurubon i Natun Jesu Keriso isan sif rubon tanowar, Jesu i God Natun.
10 Akumunga imbo teni Gotenga Malo yu paimbo nimbe ipuki tirimo imbomu yunge konopuna Goteni aku nimbe tirimo unguma paimbo lepamo nimbe pimo. Goteni yunge Malo molopa teremo ulu nimbe tirimo unguma ipuki naa tirimomunga aku Goteni nimo unguma ipuki naa tirimo imbomuni Gote yu kolo toromo iyemu nimbe pimo.
10 Imih orot yait God natun ebitumatum abisa God eo sif rurubon i dogoronamaim ema’am. Baise orot yait God eo men ebitumatum, nati orot iwa’an God baifuwenayan matar. Anayabin God Natun isan eo sif rurubon men ebitumatum.
11 Goteni mi lepa nimbe tirimo ungumu i tepa: Goteni lino waliwalima koinjo molopo kau pumolo ulumu tirimu. Kano molopa kau puli ulu pulumu yunge Malo kinye peremo.
11 God kukurereb i yawas wanatowan itit. Naatu iti yawas an i Natun wanawananamaim ema’am.
12 Gotenga Malo kinye kopu teko moromele imboma aku koinjo mololi ulumu Goteni tirimumu eno kinye peremo. Gotenga Malo kinye kopu teko naa moromele imboma aku koinjo mololi ulumu eno kinye naa peremo.
12 Imih orot yait God Natun nabaib yawas boro nab. Baise orot yait God Natun men nabaib yawas boro men nab.
13 Eno Gotenga Malonga imbi pilko yu moromo mele paimbo ltemo ningo ipuki tirimele imboma waliwalima molko kau punge ulumu eno kinye peremo ningo ipuki tieio nimbolio i ungumu eno topo tiro.
13 Ayu iti sawar kwa iyab God Natun kwabitumitum isa akikirum kwana’itin, saise kwanaso’ob, kwa i yawas wanatowan kwabai.
14 Linoni Gotenga ltemo konopu lombilipolio konge temolo lemo aku yuni linonga konge temoloma pilimbelo. Akumunga lino konopu toimbo topili Goteni ulumu tembalo konopu ltemolo.
14 Imih God nanamaim boro koufair tanab, abisa isan i ana kokomaim tabifefeyan boro nanowar.
15 Kano kinye lino yu konge temolo mele paimbo pilimbelo nimbo pilipolio konge temolo melema paimbo limolo lepamo nimbo lipo manjirimolo.
15 Mar etei isan tafefeyan i enonowar, nati i anababatun taso’ob, naatu abisa isan tabifefeyan ebitit auman taso’ob.
16 Kraistinga imbo teni Kristen imbo angenu te ulu pulu keri te tembalo wali kanopalie aku ulu pulu keri tembalomunga yu kolombalo ulu te molo ltemo nimbe kanombalo imbomuni aku angenunga Gote kinye konge tendepili! Aku tembalo kinye Goteni yu altopa koinjo molopili nimbelo. We ulu pulu kerimando nio. Imbo teni ulu pulu keri te tembalomunga yu kolombalo ulu pulu te paa paimbo peremo. Imbo teni kano ulu pulu kerimu tembalo kinye kano imbomunga Gote konge tendangei nimbo naa nio.
16 Taituwa bowabow kakafin sinaf kui’itin i boro men nan morob wan nayen, gewasin God isan kwanifefeyan yawas nitin maiye. Baise bowabow kakafin ta i boro nabonawiy morob wan kwanayen. Naatu ayu i men sabuw nati bowabow kakafin hisinaf hin morob wan hiyey isah yoyobanamih ao.
17 Toya toli ulu naa teremelema aku ulu kerima. Nalo ulu pulu keri mare imbomani teremele aku ulu kerimanga imbo kolonge ulure molo.
17 Ef kakafih tasisinaf etei i bowabow kakafih. Baise i wanawanahimaim bowabow kakafin ta boro men nanawiy inan morob wan inayenamih.
18 Lino pimolo kano: Gotenga bakulu moromele imboma ulu kerima teko naa moromele. Gotenga Maloni aku imboma nokopa kondoromona Sataneni aku imboma naa ambolopa karomo.
18 Taso’ob orot yait God natun boro men mar etei nama bowabow kakafin nasinafumih. Anayabin God Natun mar etei etatafafar, imih Demon Mowan boro men ni’afiyimih.
19 Lino pimolo kano: Gotenga bakuluma moromolo nalo i mai kombuna ltemo uluma pali Satanenga engena maindo ltemo.
19 Tafaram tutufin etei i Demon ebi’aiwob. Baise taso’ob it i God nowan.
20 I tepo pimolo: Gotenga Malo oi ombalie lino Gote Tukumemu kanopo imbi tiemili konopu tirimu. Lino Gote Tukumemu kinye Marenu Jisas Kraist kinye popo tipo moromolo. Jisas Kraist yu Gote Tukumemu, koinjo molopa kau puli Gote yu.
20 God Natun na, God anababatun isan bi’obaiyit i taso’ob. Naatu God anababatun wanawananamaim tama’am. Natun Jesu Keriso auman wanawananamaim iti God i turobe yawas wanatowan ma’ama’anin, imih ibasit bairit wanatowan tama’am.
21 Nanga bakuluma, kolo toli kuro kerimani tepa naa kenjipili ningo yokeya tendeko molaio.
21 Natunatu taiyuw kwanatafafari, god baifufuwenayah hinanan kwanahaiwih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.