Marcos 8
Murui Huitoto (HUU_WBT) vs AAI
1 Naie facaise naimɨe dɨne ailluena comɨnɨ illanona, naimacɨ guille jai iñena jira, Jesús ie llofueoicaigano naimɨe dɨne uaidote. Raite:
1 Veya nati wanawananamaim sabuw rou’ay gagamin tabo hiru’ay maiye. Nati ana maramaim sabuw isah men abistan ta ma’am boro hita’aan aurih bay en. Jesu ana bai’ufununayah eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo,
2 —Bie comɨnɨ darui amani bene cue dɨga illa jira, naimacɨmo guille jai iñede. Damɨerie eo aarena bitɨmacɨ. Naimacɨna aimeri oretaiacaiñedɨcue, naɨsomo naimacɨ baɨi raillano. Naimacɨna cue duenailla jira, naimacɨna canoiacadɨcue.
2 “Ayu sabuw iti ai’itih abiyababan anayabin hina bairi ama’am veya tounu sawar naatu boun boro abistan hina’aan.
3 — ausente —
3 Ayu a murumurubih aniyafarih au bar hinanan, asir boro efamaim bayumih matah nabib anayabin sabuw afa ef yok hina.”
4 Jɨcanotɨmacɨ: —¿Nɨese naimacɨna bene ecaitɨcaɨ? Jofue iñenanomo itɨcaɨ.
4 Naatu bai’ufununayah Jesu hiya’afut hi’u, “Iti i arar yan tama’am, bay boro menamaim tanab sabuw tanituwih?”
5 Jesús jɨcanote: —¿Nɨga llomenico omoɨmo ite? Uai otɨmacɨ: —Siete.
5 Jesu ibatiyih eo, “Bo kwa aur rafiy bai’ab tema’am?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Rafiy fafar etei umat roun rou’ab.”
6 Comɨnɨ ana raɨllena Jesús llote. Naie llomenicona uanona, Jusiñamuimo iobillacɨnona fecade. Taɨlluanona, ie llofueoicaiganomo fecade, naie comɨnɨmo fecallena. Iena fɨnodɨmacɨ.
6 Jesu sabuw iuwih me yan himarir naatu rafiy fafar etei umat roun rou’ab bow God ana merar yi naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
7 Naimacɨmo janore llɨcɨsɨrɨaɨ jɨaɨ ite. Ie facaina Jusiñamuimo iobillacɨnona fecaja mei, comɨnɨmo fecallena Jesús llote.
7 Na’atube siy gidigidih matan ta auman bow God ana merar yi naatu ana bai’ufununayah iuwih hibow sabuw hifaramih.
8 Nana guitɨmacɨ. Monidɨmacɨ. Monillamona, fɨebide guillena ɨraɨdɨmacɨ. Siete cɨrɨgaɨaɨmo oruitatɨmacɨ.
8 Sabuw etei’imak hi’aa hai fofonin bai, naatu bay hi’aa ufunamaim momosarih bai’ufununayah hibiwanen sakasak etei umat roun rou’ab awah hikartanen.
9 Nainomo cuatro mil ɨiñɨaɨ guitɨmacɨ. Naimacɨ aɨnɨaɨ, imacɨ uruiaɨ dɨga, jɨaɨ guitɨmacɨ.
9 Sabuw etei i 4,000 na’atube hiru’ay, imaibo Jesu sabuw iyafarih hai ubar hin.
10 Guilla mei, comɨnɨna naimacɨ jofuemo Jesús orede. Ie llofueoicaigano dɨga, botemo jaillanona, Dalmanuta railla enɨruemo jaide.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi wa tafan hiyen hin tafaram Daramanuta wanawananamaim hitit.
11 Dajerie fariseuaɨ comɨnɨ Jesús dɨne bitɨmacɨ. Naimɨe uaina uaitaiacadɨmacɨ. Naimɨena facacɨllena, siño rafuena fɨnuana jɨcanoiacadɨmacɨ. Iena naimɨe fɨnoñedena, naimɨe ie llua isoi iñenana uiñotɨmacɨ. Naimɨena duere fɨnoacadɨmacɨ. Llotɨmacɨ: —Iena caɨ cɨoillena, Jusiñamuina siño rafuena fɨnota.
11 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit hibusuruf hibabatiy baikubibiruwin isan, hai kok i ina’inan ta marane tasinaf hita’itin.
12 Sunaillanona, Jesús jafaicɨ faɨte. Raite: —¿Bue ñellena siño rafuena fɨnuana cɨoiacadomoɨ? Omoɨ facaina iena fɨnoñeitɨcue.
12 Jesu kwairin tom naatu iyafutih eo, “Aisim iti boun ana sabuw ina’inanen itin isan tefefeyan? Anababatun a tur ao’owen, ina’inan ta boro men iti boun ana sabuw isah ana sinaf hina’itinimih!”
13 Ie llua mei, naimacɨmona oni jaidɨmacɨ. Ie llofueoicaigano dɨga, botemo dane jaillanona, ruica dɨne Jesús jaide.
13 Basit nati’imaim sabuw ihamiyih wa afe’en yen rabon harew kukuf rewan rounane.
14 Ruica dɨne rilla mei, Jesús llofueoicaigano llomenicona feillana uibiñotɨmacɨ. Naimacɨmo daje llomenico ite.
14 Bai’ufununayah nuhih bur rafiy ta baina’e i rafiy fafar ta’imonamo hibai hitit wa hisra’at hirabon.
15 Iena naimɨe uiñuamona, naimacɨmo Jesús llote: —Fariseuaɨ sɨritate ramona abɨna rairui. Illaɨma Herodes sɨritate ramona abɨna rairui. —Iese Jesús llote; iadedɨ naimacɨ llofuiacɨnomona abɨ rairuillena ñaɨte.
15 Jesu iten ya’ih eo, “Mata toniwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Herod bairi hai faraw ra’ara’at wabin yeast isan.”
16 Jesús iese llua jira, iena naimacɨ raise cacaiñena jira, danɨ coninɨri siadotɨmacɨ: —Llomenicona caɨ atɨñena jira, caɨmo iese llote.
16 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hima hibabatiyih, “Iti eo anayabin it rafiy ta men tabai tanan isan.”
17 Naimacɨ siaduana Jesús uiñua jira, naimɨe lluana naimacɨ raise nia cacaiñena jira, naimacɨmo jɨcanote: —¿Bue ñellena iese siadotomoɨ? ¿Nɨese cuena ɨɨnoñedomoɨ? Cuemo siño uai illana nia raise cacaiñedomoɨ.
17 Jesu so’ob i abistan isan hima hio, imih ibatiyih, “Aisim rafiy baina’e tanan isan kwama kwao’o? Kwa mata men toiwa’an naatu tur naniyan men kwabaib? Dogor boro’ika tefofokar?
18 Uisɨredomoɨ. Jeforedomoɨ. ¿Nɨese cue navui siño fɨnoca rafuemo comecɨaɨna facañedomoɨ?
18 Mata ema’am baise men kwa’i’itin, tain ema’am baise men kwanonowar? Naatu men kwanotanot,
19 Navui cinco mil ɨiñɨaɨ cinco dɨga llomenicona guitɨmacɨ. Monillamona, guigamona fɨebillamona, ¿nɨga cɨrɨgaɨaɨmo ɨraɨdomoɨ? Uai otɨmacɨ: —Doce.
19 Ayu rafiy fafar etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw etei 5,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?” Bai’ufununayah hiya’fut hio, “Sakasak etei 12.
20 Jesús llote: —Jɨaɨcaiño cuatro mil ɨiñɨaɨ siete dɨga llomenicona guitɨmacɨ. Monillamona, guigamona fɨebillamona, ¿nɨga cɨrɨgaɨaɨmo ɨraɨdomoɨ? Uai otɨmacɨ: —Siete.
20 Bo rafiy etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw 4,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?”
21 Jesús dɨnena jɨcanote: —¿Nɨese cuena nia raise ɨɨnoñedomoɨ? Siño uai cuemo illana nia raise ɨɨnoñedomoɨ.
21 Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Sakasak etei umat roun rou’ab.” Jesu iuwih eo, “Kwa i boro’ika kwakakasiy.”
22 Oni macarillanona, Betsaidamo Jesús, ie llofueoicaigano dɨga, ride. Ie facaise naimɨe dɨne comɨnɨ uisɨnidɨmɨena atɨde. Naimɨena jilloitallena, naimɨena jetallena, Jesúmo jɨcanote.
22 Hina tafaram Bethsaida hitit imaim sabuw afa orot matan fim hibai hina Jesu biyan hitit butubunin isan hifefeyan.
23 Iena Jesús cacajanona, ie onollɨna llɨnuanona, naɨraɨ illa jinofemo uisɨnidɨmɨena uite. Ie mei ie uisɨna tuade. Ie uisɨna jɨaɨ jetade. Naimɨemo jɨcanote: —¿Buena cɨodɨo?
23 Jesu orot matan fim uman bai hairi bar merar hihamiy hitit hin sa’ab, Jesu orot matan kwaitutur uman matanamaim rumum naatu ibatiy, “Sawar afa ku’i’itah?”
24 A eruaɨllanona, uai ote: —Comɨnɨ macarillana cɨodɨcue; ia amena isoi eruaɨdɨmacɨ. Nia raise cɨonidɨcue.
24 Orot nuw ra’at naatu eo, “U, ayu sabuw ai’itih, baise ai’itih i boun ai’ibe hibat tereremor.”
25 Ie uisɨna Jesús dane jetade. Iemona oni erocaillamona, jai jillode. Jai raise cɨode.
25 Jesu iban maiye umanamaim orot matan rumum. Imaibo orot matan kubuna nuw naatu sawar itih gewagewas.
26 Jai jillua jira, ie jofomo naimɨena abɨdo orede. Jesús llote: —Betsaidamo itɨno o jilluana lloñeno; ia nainomo jaiñeno o jofomo mai abɨdo jai.
26 Jesu orot ana ubar biyafar iu, “Men ina’intabir maiye inan nati bar merar inatitamih.”
27 Cesarea Filipo enɨruemo ite naɨraɨaɨmo Jesús jaidemo, ie llofueoicaiganomo jɨcanote: —¿Nɨese jɨaɨe comɨnɨ cuena raitɨmacɨ?
27 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar Caesarea Philip i wanawananamaim hitit, efamaim hinan ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwao anowar, sabuw ayu isou i mi’itube te’o kwanonowar?”
28 Uai otɨmacɨ: —Damɨerie raitɨmacɨ: “Juan Bautista mɨcorɨdɨo”. Damɨerie raitɨmacɨ: “Odɨ Elíadɨo”. Jɨaɨno raitɨmacɨ: “Jusiñamui facaina jaie ite lloraɨnɨmona damɨe jai jillode. Imɨedɨo”.
28 Hiya’afut hio, “Sabuw afa te’eo o i John Baptist, afa Elijah, naatu afa i dinab orot ta.”
29 Jesús dane jɨcanote: —¿Nɨese omoɨ cuena raitomoɨ? Pedro uai ote: —Odɨ caɨ Jilloitaraɨmadɨo. Jusiñamui facaina lloraɨnɨ mɨcorɨaɨ o billena jaie llotɨmacɨ
29 Naatu Jesu ibatiyih, “Bo kwa mi’itube ayu isou kwa’o?” Peter iya’afut eo, “O i Roubininenayan.”
30 Jesús iena bumo lluana rairuide.
30 Naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu isou.”
31 Ie facaise ie llofueoicaiganona ie duere sefuillena llofuete. Llote: —Caɨ judíuaɨ illaɨcomɨnɨ cuena eo duere fɨnoitɨmacɨ. Cuena jitaiñellemona, cuena meineitɨmacɨ; iadedɨ darui amani illanona, fiodaillamona jilloitɨcue.
31 Naatu Jesu busuruf ma i’obaibiyih eo, “Orot Natun i boro sawar moumurih wanawanan narun ni’akir. Jew sabuw hai ukwarih, firis ukwarih, ofafar kirumayah boro hinakwahir naatu hinarab namorob, baise veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Iena marefodo naimacɨmo llote. Iena cacajano, Pedro dɨnena lletade: —Dama ite. Iese lloñeno. Bie isoide rafuena lloñeno.
32 Tur bebeyan iti na’atube eo hinowar, Peter bai hairi hin sa’ab naatu busuruf Jesu kwarar eofafar.
33 Ie llofueoicaiganomo erodajanona, Jesús Pedromo rɨire llote: —Cuemona oni jai. Iese ñaɨñeno, Taɨfe isoi o comecɨna o facaja jira. Jusiñamui isoi cuemo comecɨna facañedɨo. Comɨnɨ isoi cuemo comecɨna facadɨo.
33 Baise Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah nuw naatu Peter kwarar iu, “Au’uf kwen Satan mowan, o a not i men Godane enan, baise orotone enan.”
34 Naimɨe dɨne ailluena comɨnɨ uaidua mei, ie llofueoicaigano nainomo jɨaɨ illanona, naimacɨmo llote: —Cue comɨnɨna bu jaiacania, ie jitaille rafuedo jaiñena. Cue dɨbeimo naimɨe jaillamona, duere sefuicana jaite. Nɨbaɨ naiemona fiodaite. Bu iese jaiacania, cue dɨbeimo naimɨe iite.
34 Jesu ana bai’ufununayah sabuw bairi eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait nakok ayu bai’ufununu’umih taiyuwin nakwahir ana onaf na’abar ayu ni’ufnunu.
35 Duere sefuillana jacɨruillamona, cue comɨnɨna bu jaiacaiñenia, ja muidomo faɨfite; iadedɨ duere sefuillana jacɨruiñenamona, cue comɨnɨna bu jaia, jaca faɨfiñeite. Cue comɨnɨna bu jaiñenia, nɨbaɨ eo duere sefuiñeite. Nɨbaɨ ailluena ra naimɨemo iite; ia, ¿nɨese cue Moo dɨne riite? Nainomo naimɨe riñeno faɨfite.
35 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas ebobotan boro nikasiy, baise orot yait ayu wabu isan naatu tur gewasin isan ana yawas nakwakwahir boro natita’ur.
36 — ausente —
36 Orot tafaram tutufin etei nab nabiyasisir wanawanan i namomorob ana gewasin boro abisa nab?
37 — ausente —
37 Men abisa ta ema’am boro orot nab ana yawas natubun nab maiye.
38 Birui ite comɨnɨ Jusiñamuina jitaiñedɨmacɨ. Naimɨena jai faɨnonocaidɨmacɨ. Jeacɨnona fɨnocana jaidɨmacɨ. Cuena bu meiruia, cue rafuena bu meiruia, dane cue bia, naimɨena meiruitɨcue. Cuena meiruillamona: “Cristomo duidɨcue” bu lloiacaiñenia, ɨco cue bia: “Naimɨedɨ cue comɨnɨ” lloñeitɨcue. Jusiñamui jaɨenisaɨ dɨga, cue Moo dɨnena, monamona ɨco biitɨcue. Cue Moo uai cuemo illanona, ebire biitɨcue.
38 Anayabin iti boun i veya kakafin, God bat ufutin naatu tenagogor i erara’at, imih yait ayu isou naatu au tur isan biya na’ohow, Orot Natun boro obo isa biyan na’ohow Tamah ana marakaw wanawanan ana tounamatar kakafiyih bairi hinanan ana veya’amaim.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.