Romanos 1

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 I̱ Polo Keriso Yasunaga biabe bia haga kogo howa Ngode Datagaliwabehanda i̱ abosolo holiya dabowa ibunaga Bi Mana Debene lamuliya olo helenego kogoni.
1 Eu, Paulo, escravo de Cristo Jesus, chamado para ser apóstolo e enviado para anunciar as boas-novas de Deus, escrevo esta carta.
2 Bi Mana Debene ogoni bamba Ngode Datagaliwabehanda ibunaga mana latagi hagaruha howa, Ngulebero, lalu lowinigo Anduane Homogonaga mbugani gilibu winigo nga.
2 Deus prometeu as boas-novas muito tempo atrás nas Escrituras Sagradas, por meio de seus profetas.
3 Bi Mana Debene ogoni Ngode Datagaliwabe Igini inanaga Anduane Homogo Yasu Keriso henego kagonaga lo nga. Ibu dindi agalihayaginaga ibu Debidi aguanene hene.
3 Elas se referem a seu Filho, que, como homem, nasceu da linhagem do rei Davi,
4 Ibu Ngode Datagaliwabe hayaginaga walia halu ibunaga hongo gibioregome ibuni mo heya howa ibu Ngode Datagaliwabe Iginiore inanaga loma biaho helenego ka walia hene.
4 e, quando o poder do Espírito Santo o ressuscitou dos mortos, foi demonstrado que ele era o Filho de Deus. Ele é Jesus Cristo, nosso Senhor.
5 Wali agali dindi bibahendeni karu i̱na Keriso kagoria haru ibalu tigua ibuhondo mini mbiraore wilobi ibugua bia laradagua bilobi Ngode Datagaliwabehanda Kerisoha howa i̱ abosolo kogo howa Kerisonaga biabe ogoni bia holiya i̱hondo ngiya.
5 Por meio dele recebemos a graça e a autoridade, como apóstolos, de chamar os gentios em toda parte a crer nele e lhe obedecer, em honra de seu nome.
6 Wali agali dindi bibahendeni karu larugo Lomoni kamirunagabi laru manda bilimu. Tíbi Yasu Kerisonaga halimulo Ngode Datagaliwabehanda olene.
6 E vocês estão entre esses gentios chamados para pertencer a Jesus Cristo.
7 Irane ogonigo Lomoni bibahende kamiru Ngode Datagaliwabehanda tí gubalini howa ibunaga halimulo olayaru i̱na tíhondo beba ogoni gilibu wia haro.
7 Escrevo a todos vocês que estão em Roma, amados por Deus e chamados para ser seu povo santo. Que Deus, nosso Pai, e o Senhor Jesus Cristo lhes deem graça e paz.
8 Bi mbira ala lolene manda bidogo laro. Tígua mini mbiraore wu kamigoni wali agali dindi bibahendeni karume hale halu kagonaga i̱na tí bibahende mitangi bialu Yasu Kerisoha howa Ngode Datagaliwabehondo turu halu ka̱i̱ lalu ko.
8 Antes de tudo, quero dizer que, por meio de Jesus Cristo, agradeço a meu Deus por todos vocês, pois sua fé nele é comentada em todo o mundo.
9 — ausente —
9 O Deus a quem sirvo em meu espírito, anunciando as boas-novas a respeito de seu Filho, sabe como nunca deixo de me lembrar de vocês
10 — ausente —
10 em minhas orações, sempre pedindo, se for da vontade de Deus, uma oportunidade de ir vê-los.
11 Tí de handalu Ngode Datagaliwabe Dinini ibugua mo bayale holene ngiaga ngaru tí heba lo manda bialu tínaga mini hongo helo langule i̱ ibua ho ko.
11 Desejo muito visitá-los, a fim de compartilhar com vocês alguma dádiva espiritual que os ajude a se fortalecerem.
12 Bi larogo irane tígua mini mbiraore ngamigome i̱ biamogo bilimulobi i̱na mini mbiraore ngogome tí biamogo bialubi inane biamogo bia biamogo bia bialu hami̱yanaga laro.
12 Quando nos encontrarmos, quero encorajá-los na fé, e também quero ser encorajado por sua fé.
13 I̱ hamene mbaliniru-o tígua mbira ogoore manda bilimulo laro. Ala i̱na tí hemiria nenege ibule lowa dewa halu manda bigi bu haabo harugo biabe bulene wiarume i̱ yani haabo haya. I̱na dindi tara tarani howa Yu wali agali ndo tara tara karume Yasuhondo mini mbiraore wilonaga biabe bialu harudagua tí kamiria íbu howa wali agali maru karume Yasuhondo mini mbiraore wilimulo biabe ogoni bule hamelo ko.
13 Quero que saibam, irmãos, que muitas vezes planejei visitá-los, mas até agora fui impedido. Meu desejo é trabalhar entre vocês e ver frutos espirituais como tenho visto entre outros gentios,
14 Wali agali dindini holenenaga manda timbunibi karubi manda nabi karubi beba de handaga karubi de nahandaga karubi ti ta nabi bibahendehondo Bi Mana Debene nalami kogome i̱na ti baba dano ho ko.
14 pois sinto grande obrigação tanto para com os gregos como os bárbaros, tanto para com os instruídos como os não instruídos.
15 Ani dano ho kogo i̱na tí Lomoni kamiruhondobi Bi Mana Debene langua ho ko.Polohanda ... i̱na tí Lomoni kamiruhondobi Bi Mana Debene langua ho ko, lene.|src="LEAR 127.tif" size="2" ref="(1.15)"
15 Por isso, aguardo com expectativa para visitá-los, a fim de anunciar as boas-novas também a vocês, em Roma.
16 I̱na Bi Mana Debene karulapeore ngago hondowa taga naharuligo irane Bi Mana Debene ogoninaga hongo holeneme Ngode Datagaliwabehanda wali agali bibahende ibuhondo mini mbiraore wu karu pele miaga ngagonaga taga naharuli. Mana ogoni ala Yu wali agalime hale henego áyu Yu wali agali hangu ndo tara tara karu tibi hale halu ka.
16 Pois não me envergonho das boas-novas a respeito de Cristo, que são o poder de Deus em ação para salvar todos os que creem, primeiro os judeus, e também os gentios.
17 Ngode Datagaliwabehanda ibuhondo mini mbiraorewi karu tihondo, Í̠ mini tigabiwi ke, lagago Bi Mana Debeneme walia haga ka. Mini mbiraore wu haabo kagohondo hangu laga. Ani lagago Anduane Homogonaga mbugani lo ngago ogo, Ngode Datagaliwabehanda ibuhondo mini mbiraorewi kagohondo, Í̠ mini tigabiwi ke, laga ka. Wali agali ani lene karu ti degeme holene gahenge yu holebira, lalu gilibu nga.
17 As boas-novas revelam como Deus nos declara justos diante dele, o que, do começo ao fim, é algo que se dá pela fé. Como dizem as Escrituras: “O justo viverá pela fé”.
18 Wali agali Ngode Datagaliwabe erembira mialu tinaga ko biragome maru karume mana henene ngago manda bulilono hapai haabo halu karu tinaga kohondo Ngode Datagaliwabehanda dahuliya andaga howa ibunaga keba holene waliaho winigo nga.
18 Assim, Deus mostra do céu sua ira contra todos que são pecadores e perversos, que por sua maldade impedem que a verdade seja conhecida.
19 Ani biragohondo pani mulene ngago irane ogo. Ngode Datagaliwabe ibuni kagonaga ibunime mo pani henego wali agalime manda bibehe panigi nga.
19 Sabem a verdade a respeito de Deus, pois ele a tornou evidente.
20 Ngode Datagaliwabehanda bibahende wabiningi howa ibunaga nahandabehe winiyago ngarubi ibu hongo haabo kagobi ibuniore haabobo kagobi panigi wali agali bibahendeme handai habeheore ka. Ngode Datagaliwabehanda bibahende wabinigo wali agalime hondowa ani manda bibeheore ka. Anigo tigua, Ngode Datagaliwabe ka manda nabi harimadago, lolene henge nawi.
20 Por meio de tudo que ele fez desde a criação do mundo, podem perceber claramente seus atributos invisíveis: seu poder eterno e sua natureza divina. Portanto, não têm desculpa alguma.
21 Tigua Ngode Datagaliwabe ka manda bia bidagoyu ibunaga mini mo yaraga holene ngadagua mo yaraga nahagabi ibuhondo turu halu ka̱i̱ nalagabi ka. Tigua mbirale habane ndogo hangu mitangi biagabi tinaga mini lulu ale arumahe howa biagabi ka.
21 Sim, eles conheciam algo sobre Deus, mas não o adoraram nem lhe agradeceram. Em vez disso, começaram a inventar ideias tolas e, com isso, sua mente ficou obscurecida e confusa.
22 Tigua, Mini gigabiwi kama, lagagoyu ti miniwi ndo lulu ale howa laga ka.
22 Dizendo-se sábios, tornaram-se tolos.
23 Tigua Ngode Datagaliwabe haabobo kago mitangi bialu ibunaga mini mo yaraga holene ngago wahowa mbirale gime wabinigo agali alebi ega alebi nogo tara tara alebi tombeme piaga tara tara alebi uruni alego mitangi bialu bi pupu wiaga ka.
23 Trocaram a grandeza do Deus imortal por imagens de seres humanos mortais, bem como de aves, animais e répteis.
24 Wali agali uruni ale karume tinaga minime dimagoli hara alebi tinaga tinginime tini degedege baba mana tagabiorebi bima pelo Ngode Datagaliwabehanda ti yupe hene ka.
24 Por isso, Deus os entregou aos desejos pecaminosos de seu coração. Como resultado, praticaram entre si coisas desprezíveis e degradantes com o próprio corpo.
25 Tigua Ngode Datagaliwabenaga henene lolene ngago yu wahowa ke̱ holene ngago yu aribia haga ka. Ani buwa tigua mbirale tara tara wabiaga tene Ngode Datagaliwabe kago ibuni wahowa mbirale ibugua wabiniruhondo bi pupu wialu haga ka. Wabiaga tene Ngode Datagaliwabe kago ibunaga mini hangu mo yaraga haabobo holene ngago. Aniore bialu helo laro.
25 Trocaram a verdade sobre Deus pela mentira. Desse modo, adoraram e serviram coisas que Deus criou, em lugar do Criador, que é digno de louvor eterno! Amém.
26 Tigua ko ogoni biaabo hagago miniha dimagoli holene tagabi koorene ko ngarubi bima pelo Ngode Datagaliwabehanda ti yupe haga ka. Walime agali heba howa waneigini holene mana winigo wahowa tini degedege mana ko ngubi taraore biaga beda.
26 Por isso, Deus os entregou a desejos vergonhosos. Até as mulheres trocaram sua forma natural de ter relações sexuais por práticas não naturais.
27 Agalime ogonidagua dege mana winigo wahowa agali tini degedege dimagoli gibiore howa tini mana ko ngubi taraore biaga ka. Ogonidagua ko tagabiore biragonaga Ngode Datagaliwabehanda pani ngi lalu tinime dano bialu kago mulebira.
27 E os homens, em vez de ter relações sexuais normais com mulheres, arderam de desejo uns pelos outros. Homens praticaram atos indecentes com outros homens e, em decorrência desse pecado, sofreram em si mesmos o castigo que mereciam.
28 Wali agalime Ngode Datagaliwabe mana henene ngago miniha yu holene manga haragome tini mini kome bua hara ale bilo ibugua ti yupe haga ka. Anigo tigua nabulene ngaru biaga ka.
28 Uma vez que consideraram que conhecer a Deus era algo inútil, o próprio Deus os entregou a um inútil modo de pensar, deixando que fizessem coisas que jamais deveriam ser feitas.
29 Ti ko tara tarame to̱laihe howa uru ale biaga ka. Miniha ko dohe hagabi dimagoli hagabi ko bule lo manda biagabi i̱ nayido agini henge lagabi homelo bagabi gungu biagabi mo hondo hagabi ko andandabi hagabi diburibu lagabi
29 A vida deles se encheu de toda espécie de perversidade, pecado, ganância, ódio, inveja, homicídio, discórdia, engano, malícia e fofocas.
30 tini guraga guraga biagabi Ngode Datagaliwabe handabe manga hagabi mege biagabi miniha balagala hagabi mine hagabi ko bulene hariga hai biagabi aba ai̱yalanaga bi mo wahagabi
30 Espalham calúnias, odeiam a Deus, são insolentes, orgulhosos e arrogantes. Inventam novas maneiras de pecar e desobedecem a seus pais.
31 ti miniha ko dege mitangi biagabi buliya lalu lo wuwa lahondo hagabi maruhondo turubini nabiagabi dara nahagabi urunidagua bialu haga ka.
31 Não têm entendimento, quebram suas promessas, não mostram afeição nem misericórdia.
32 Tigua Ngode Datagaliwabenaga mana lowini ngagome mana uruni ale bialu karu homolene nga lo ngago manda bia buwa kedange howa mana uruniore biaabo halu haga ka. Uruni hangu ndo maru karume birago hondowabi ti kulo haga ka.
32 Sabem que, de acordo com a justiça de Deus, quem pratica essas coisas merece morrer, mas ainda assim continuam a praticá-las. E, o que é pior, incentivam outros a também fazê-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.