Provérbios 29

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Agali mbira dewa halu mo tiga birago bilowa ibu mine haabo hayagua abaleore ibu mo ko haragola marume ibu biamogo bulene hariga nawulebira.
1 O homem que, apesar das admoestações, se obstina será logo irremediavelmente arruinado.
2 Agali mini tigabiwime wali agali haru kagola wali agali bibahende ti turu hai haga. Anigo mana ko biaga karume haru haragola wali agali bibahendeme miniha genda howa mini dege dindiho haga.
2 Quando dominam os justos, alegra-se o povo; quando governa o ímpio, o povo geme.
3 Í̠ mini bayale gigabiwi hole hame lariyagua í̠ ai̱ya abala libu turuore holebira. Agali bayanda waliru heba ibaga bu haga kago ibu ibunaga muni mbiralebi bibahende ogoniha wahai haga ka.
3 Quem ama a sabedoria alegra seu pai; o que freqüenta as prostitutas dissipa sua fortuna.
4 Kini kagome wali agali mana tigabini haru hayagua wali agali bayale halu dindibi bayale dege wulebira. Anigo kini ibu wali agalihondo muni hangu ngi laabo hagagome dindi ibugua hondo kago ibira halu mo ko holebira.
4 É pela justiça que um rei firma seu país, mas aquele que o sobrecarrega com muitos impostos, o arruína.
5 Agali mbirame ke̱ halu ibu nenege ladebodebo biyagua ogoni ibugua ibunaga nenege gonoha delonaga gono wia haradagua biragoni.
5 O homem que adula seu próximo estende redes aos seus pés.
6 Mbiralime mana ko mbira biyayagua ko ogoni biyagome ibuni do wulene gono wia kagoni. Anigo wali agali mana tigabi biaga karu ti turu ho haga ka.
6 No delito do ímpio há um ardil, mas o justo corre alegremente.
7 Wali agali mini tigabiwi karume yagibano karunaga genda ngago mitangi buwa mo tiga bialu ti biamogo biaga. Anigo wali agali mana ko hangu biaga karume mana ogoninaga irane manda nabiaga ka.
7 O justo conhece a causa dos pobres; o ímpio a ignora.
8 Mine halu mege biaga karume wali agali tanoha bu karu tini dege dege handabe manga helo mo keba helaga. Anigo mini bayale gigabiwi karume keba ho hayaruni mo hada halu agali biarunaga mini lone mo paliaho helaga.
8 Os escarnecedores ateiam fogo na cidade, mas os sábios acalmam o furor.
9 Mbirali miniwi kagome mini nawi mbira kago manani helayagua mini nawi biagome abale keba howa lahiralu ibu ne hambu ndibulo nahaga kagoni.
9 Discute um sábio com um tolo? Que ele se zangue ou que ele se ria, não terá paz.
10 Mbirali agali darama hangu noa haga kagome wali agali mana tigabi biaga karu handabe manga haga ka. Anigo mbirali mini tigabiwi kagome maru mana tigabi biaga karu bayuwa handaya ho haga ka.
10 Os homens sanguinários odeiam o íntegro, mas os homens retos tomam cuidado com sua vida.
11 Wali agali mini nawi karume tinaga bi laragome keba holene abale walia haga ka. Anigo wali agali mini bayalewi karu tigua abale keba nahe donge ho haga ka.
11 O insensato desafoga toda sua ira, mas o sábio a domina e a recalca.
12 Agali haguane kago ibugua agali ke̱ haga kagome bi larago hale hayagua ibunaga andaneha haga karubi ke̱ haga dege bu holebira.
12 Quando um soberano presta atenção às mentiras, todos os seus servidores tornam-se maus.
13 Wali agali yagibano karubi yagibano uruni hengedape haga karubi tigua mbiraore ogobi degedege yu kago ogo. Anduane Homogohanda wali agali ta nabihondo de hendelo de ogobi degedege mini.
13 O pobre e o opressor se encontram: é o Senhor que ilumina os olhos de cada um.
14 Kini kagome yagibano karunaga godi tigatiga mo dabaki biyagua ibunaga hameigini dameneruha kini howa haru haabo holebira.
14 Um rei que julga com eqüidade os humildes terá seu trono firmado para sempre.
15 Í̠na waneigini mini wilo mana lalu mo tiga biriyagua ti mini gigabiwi halu manda bayalebi holebira. Anigo waneigini tinime hame laradagua bilo helariyagua urunime ti ai̱ya abala mo taga holebira.
15 Vara e correção dão a sabedoria; menino abandonado à sua vontade se torna a vergonha da mãe.
16 Agali ko biaga karume haru haga harangi ko anda hama piaho wiaabo holebira. Anigo agali uruni ti lu haabo nahe ibira haragola mini tigabiwi karume hondolebira.
16 Quando se multiplicam os ímpios, multiplica-se o crime, mas os justos contemplarão sua queda.
17 Tínaga waneigini mo tiga birimiyagua mani tígua waneigini uruni hondowa turu holeberemi. Taga holene irane tiha nawulebira.
17 Corrige teu filho e ele te dará repouso e será as delícias de tua vida.
18 Anduane Homogohanda wali agalihondo mana ogodagua bulene nga lalu bi lamia nabidayagua tigua mana ko tara tara bialu holebira. Wali agali karume Ngode Datagaliwabenaga bi mana lo ngadagua bialu hayagua ti turuho holene nga.
18 Por falta de visão, o povo vive sem freios; ditoso o que observa a instrução!
19 Í̠naga biabe bia haga karuhondo ogo ale bia lowa bime hangu lariyagua í̠na tinaga mana birago mo tiga bibe nahe holebere. Í̠na bi o lameregoni hale howa manda bulebiragoyu tigua bia nabulebiraore.
19 Não é com palavras que se corrige um escravo, porque ele compreende, mas não se atém a elas.
20 Mbirali mini bayale nawi heagua ibu mini wilo iname ibu biamogo bibehe kamagoni. Anigo mbirali miniwi kagome bi ala bayuwa mitangi nabi howa abale lagane kago iname ibu biamogo bulene taibi holebira.
20 Viste um homem precipitado no falar: há mais esperança num tolo do que nele.
21 Í̠na í̠naga biabe bia haga mbira kago ibu emene kaore ibuhondo mbiraleru hame ledadagua mialu haabo hariyagua mani ibu mini ko wialu í̠ mo tandaga holebira.
21 Um escravo mimado desde sua juventude, acaba por se tornar desobediente.
22 Wali agali gongoma keba abale haga kagome wali agali maru mo keba halu ko dewa mo yu anda ibaga ka.
22 Um homem irascível excita contendas; o colérico acumula as faltas.
23 Mbiralime mine halu ibuninaga mini yaraga haragome ibuni mo dindiha holebira. Anigo mbirali ibuni mini mo dindi haga kago marume ibu mini mo yaraga holene wulebira.
23 O orgulho de um homem leva-o à humilhação, mas o humilde de espírito obtém a glória.
24 Mbiralime pagebibi kago heba hagayagua ibunime ibunila mo waitigi ho ka. Ibugua page biamogo bialu hayago latagi hayagua godime ibu manani helolebira. Anigo ibugua biyago la nabi donge ho hayagua Ngode Datagaliwabehanda ibu pani mulebira.
24 Quem partilha com o ladrão, odeia-se a si mesmo; ouve a maldição e nada denuncia.
25 Í̠na mbirali hondowa gi hariyagua gono ngagoha do wiagadagua gi haregome í̠ni do wulebere. Anigo í̠na Anduane Homogohondo mini mbiraore hongo howa wu keyagua í̠ gi nahe bayale holebere.
25 O temor dos homens prepara um laço, mas quem confia no Senhor permanece seguro.
26 Wali agali dewame haru haga karu ti hame lelonaga tihondo bi ladebodebo biaga ka. Anigo Anduane Homogo ibugua hangu inanaga bi hale howa tigatiga dabalu ina biamogo biaga.
26 Muitos buscam o favor dum príncipe, mas é do Senhor que cada homem alcança justiça
27 Wali agali mini tigabiwi karume ko biaga karu handabe manga haga ka. Ko biaga karume nde wali agali mini tigabi karu handabe manga haga dege kagoni.
27 O homem iníquo é abominado pelos justos; o ímpio abomina aquele que anda pelo caminho certo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 29, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.