Provérbios 29
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVI
1 Agali mbira dewa halu mo tiga birago bilowa ibu mine haabo hayagua abaleore ibu mo ko haragola marume ibu biamogo bulene hariga nawulebira.
1 Quem insiste no erro depois de muita repreensão, será destruído, sem aviso e irremediavelmente.
2 Agali mini tigabiwime wali agali haru kagola wali agali bibahende ti turu hai haga. Anigo mana ko biaga karume haru haragola wali agali bibahendeme miniha genda howa mini dege dindiho haga.
2 Quando os justos florescem, o povo se alegra; quando os ímpios governam, o povo geme.
3 Í̠ mini bayale gigabiwi hole hame lariyagua í̠ ai̱ya abala libu turuore holebira. Agali bayanda waliru heba ibaga bu haga kago ibu ibunaga muni mbiralebi bibahende ogoniha wahai haga ka.
3 O homem que ama a sabedoria dá alegria a seu pai, mas quem anda com prostitutas dá fim à sua fortuna.
4 Kini kagome wali agali mana tigabini haru hayagua wali agali bayale halu dindibi bayale dege wulebira. Anigo kini ibu wali agalihondo muni hangu ngi laabo hagagome dindi ibugua hondo kago ibira halu mo ko holebira.
4 O rei que exerce a justiça dá estabilidade ao país, mas o que gosta de subornos o leva à ruína.
5 Agali mbirame ke̱ halu ibu nenege ladebodebo biyagua ogoni ibugua ibunaga nenege gonoha delonaga gono wia haradagua biragoni.
5 Quem adula seu próximo está armando uma rede para os pés dele.
6 Mbiralime mana ko mbira biyayagua ko ogoni biyagome ibuni do wulene gono wia kagoni. Anigo wali agali mana tigabi biaga karu ti turu ho haga ka.
6 O pecado do homem mau o apanha na sua própria armadilha, mas o justo pode cantar e alegrar-se.
7 Wali agali mini tigabiwi karume yagibano karunaga genda ngago mitangi buwa mo tiga bialu ti biamogo biaga. Anigo wali agali mana ko hangu biaga karume mana ogoninaga irane manda nabiaga ka.
7 Os justos levam em conta os direitos dos pobres, mas os ímpios nem se importam com isso.
8 Mine halu mege biaga karume wali agali tanoha bu karu tini dege dege handabe manga helo mo keba helaga. Anigo mini bayale gigabiwi karume keba ho hayaruni mo hada halu agali biarunaga mini lone mo paliaho helaga.
8 Os zombadores agitam a cidade, mas os sábios a apaziguam.
9 Mbirali miniwi kagome mini nawi mbira kago manani helayagua mini nawi biagome abale keba howa lahiralu ibu ne hambu ndibulo nahaga kagoni.
9 Se o sábio for ao tribunal contra o insensato, não haverá paz, pois o insensato se enfurecerá e zombará.
10 Mbirali agali darama hangu noa haga kagome wali agali mana tigabi biaga karu handabe manga haga ka. Anigo mbirali mini tigabiwi kagome maru mana tigabi biaga karu bayuwa handaya ho haga ka.
10 Os violentos odeiam os honestos e procuram matar o homem íntegro.
11 Wali agali mini nawi karume tinaga bi laragome keba holene abale walia haga ka. Anigo wali agali mini bayalewi karu tigua abale keba nahe donge ho haga ka.
11 O tolo dá vazão à sua ira, mas o sábio domina-se.
12 Agali haguane kago ibugua agali ke̱ haga kagome bi larago hale hayagua ibunaga andaneha haga karubi ke̱ haga dege bu holebira.
12 Para o governante que dá ouvidos a mentiras, todos os seus oficiais são ímpios.
13 Wali agali yagibano karubi yagibano uruni hengedape haga karubi tigua mbiraore ogobi degedege yu kago ogo. Anduane Homogohanda wali agali ta nabihondo de hendelo de ogobi degedege mini.
13 O pobre e o opressor têm algo em comum: O Senhor dá vista a ambos.
14 Kini kagome yagibano karunaga godi tigatiga mo dabaki biyagua ibunaga hameigini dameneruha kini howa haru haabo holebira.
14 Se o rei julga os pobres com justiça, seu trono estará sempre seguro.
15 Í̠na waneigini mini wilo mana lalu mo tiga biriyagua ti mini gigabiwi halu manda bayalebi holebira. Anigo waneigini tinime hame laradagua bilo helariyagua urunime ti ai̱ya abala mo taga holebira.
15 A vara da correção dá sabedoria, mas a criança entregue a si mesma envergonha a sua mãe.
16 Agali ko biaga karume haru haga harangi ko anda hama piaho wiaabo holebira. Anigo agali uruni ti lu haabo nahe ibira haragola mini tigabiwi karume hondolebira.
16 Quando os ímpios prosperam, prospera o pecado, mas os justos verão a queda deles.
17 Tínaga waneigini mo tiga birimiyagua mani tígua waneigini uruni hondowa turu holeberemi. Taga holene irane tiha nawulebira.
17 Discipline seu filho, e este lhe dará paz; trará grande prazer à sua alma.
18 Anduane Homogohanda wali agalihondo mana ogodagua bulene nga lalu bi lamia nabidayagua tigua mana ko tara tara bialu holebira. Wali agali karume Ngode Datagaliwabenaga bi mana lo ngadagua bialu hayagua ti turuho holene nga.
18 Onde não há revelação divina, o povo se desvia; mas como é feliz quem obedece à lei!
19 Í̠naga biabe bia haga karuhondo ogo ale bia lowa bime hangu lariyagua í̠na tinaga mana birago mo tiga bibe nahe holebere. Í̠na bi o lameregoni hale howa manda bulebiragoyu tigua bia nabulebiraore.
19 Meras palavras não bastam para corrigir o escravo; mesmo que entenda, não reagirá bem.
20 Mbirali mini bayale nawi heagua ibu mini wilo iname ibu biamogo bibehe kamagoni. Anigo mbirali miniwi kagome bi ala bayuwa mitangi nabi howa abale lagane kago iname ibu biamogo bulene taibi holebira.
20 Você já viu alguém que se precipita no falar? Há mais esperança para o insensato do que para ele.
21 Í̠na í̠naga biabe bia haga mbira kago ibu emene kaore ibuhondo mbiraleru hame ledadagua mialu haabo hariyagua mani ibu mini ko wialu í̠ mo tandaga holebira.
21 Se alguém mima seu escravo desde jovem, no fim terá tristezas.
22 Wali agali gongoma keba abale haga kagome wali agali maru mo keba halu ko dewa mo yu anda ibaga ka.
22 O homem irado provoca brigas, e o de gênio violento comete muitos pecados.
23 Mbiralime mine halu ibuninaga mini yaraga haragome ibuni mo dindiha holebira. Anigo mbirali ibuni mini mo dindi haga kago marume ibu mini mo yaraga holene wulebira.
23 O orgulho do homem o humilha, mas o de espírito humilde obtém honra.
24 Mbiralime pagebibi kago heba hagayagua ibunime ibunila mo waitigi ho ka. Ibugua page biamogo bialu hayago latagi hayagua godime ibu manani helolebira. Anigo ibugua biyago la nabi donge ho hayagua Ngode Datagaliwabehanda ibu pani mulebira.
24 O cúmplice do ladrão odeia a si mesmo; posto sob juramento, não ousa testemunhar.
25 Í̠na mbirali hondowa gi hariyagua gono ngagoha do wiagadagua gi haregome í̠ni do wulebere. Anigo í̠na Anduane Homogohondo mini mbiraore hongo howa wu keyagua í̠ gi nahe bayale holebere.
25 Quem teme ao homem cai em armadilhas, mas quem confia no Senhor está seguro.
26 Wali agali dewame haru haga karu ti hame lelonaga tihondo bi ladebodebo biaga ka. Anigo Anduane Homogo ibugua hangu inanaga bi hale howa tigatiga dabalu ina biamogo biaga.
26 Muitos desejam os favores do governante, mas é do Senhor que procede a justiça.
27 Wali agali mini tigabiwi karume ko biaga karu handabe manga haga ka. Ko biaga karume nde wali agali mini tigabi karu handabe manga haga dege kagoni.
27 Os justos detestam os desonestos, já os ímpios detestam os íntegros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 29, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.