Provérbios 29

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Agali mbira dewa halu mo tiga birago bilowa ibu mine haabo hayagua abaleore ibu mo ko haragola marume ibu biamogo bulene hariga nawulebira.
1 Quem teima em rejeitar a repreensão será destruído de repente sem que haja remédio.
2 Agali mini tigabiwime wali agali haru kagola wali agali bibahende ti turu hai haga. Anigo mana ko biaga karume haru haragola wali agali bibahendeme miniha genda howa mini dege dindiho haga.
2 Quando os justos se multiplicam, o povo se alegra; quando o ímpio domina, então o povo lamenta.
3 Í̠ mini bayale gigabiwi hole hame lariyagua í̠ ai̱ya abala libu turuore holebira. Agali bayanda waliru heba ibaga bu haga kago ibu ibunaga muni mbiralebi bibahende ogoniha wahai haga ka.
3 Quem ama a sabedoria alegra o seu pai, mas o companheiro de prostitutas desperdiça os bens.
4 Kini kagome wali agali mana tigabini haru hayagua wali agali bayale halu dindibi bayale dege wulebira. Anigo kini ibu wali agalihondo muni hangu ngi laabo hagagome dindi ibugua hondo kago ibira halu mo ko holebira.
4 O rei justo traz estabilidade ao país, mas o amigo de impostos o leva à ruína.
5 Agali mbirame ke̱ halu ibu nenege ladebodebo biyagua ogoni ibugua ibunaga nenege gonoha delonaga gono wia haradagua biragoni.
5 Quem lisonjeia o seu próximo está armando uma rede para os seus pés.
6 Mbiralime mana ko mbira biyayagua ko ogoni biyagome ibuni do wulene gono wia kagoni. Anigo wali agali mana tigabi biaga karu ti turu ho haga ka.
6 Na transgressão do homem mau, há uma armadilha, mas o justo canta e se alegra.
7 Wali agali mini tigabiwi karume yagibano karunaga genda ngago mitangi buwa mo tiga bialu ti biamogo biaga. Anigo wali agali mana ko hangu biaga karume mana ogoninaga irane manda nabiaga ka.
7 O justo se interessa pelo direito dos pobres, mas o ímpio não se importa com isso.
8 Mine halu mege biaga karume wali agali tanoha bu karu tini dege dege handabe manga helo mo keba helaga. Anigo mini bayale gigabiwi karume keba ho hayaruni mo hada halu agali biarunaga mini lone mo paliaho helaga.
8 Os zombadores alvoroçam a cidade, mas os sábios acalmam os ânimos.
9 Mbirali miniwi kagome mini nawi mbira kago manani helayagua mini nawi biagome abale keba howa lahiralu ibu ne hambu ndibulo nahaga kagoni.
9 Se o sábio discute com um insensato, quer este se enfureça, quer se ria, não haverá descanso.
10 Mbirali agali darama hangu noa haga kagome wali agali mana tigabi biaga karu handabe manga haga ka. Anigo mbirali mini tigabiwi kagome maru mana tigabi biaga karu bayuwa handaya ho haga ka.
10 Os homens sanguinários odeiam o íntegro, mas os retos procuram o seu bem.
11 Wali agali mini nawi karume tinaga bi laragome keba holene abale walia haga ka. Anigo wali agali mini bayalewi karu tigua abale keba nahe donge ho haga ka.
11 O tolo derrama toda a sua ira, mas o sábio se domina e a reprime.
12 Agali haguane kago ibugua agali ke̱ haga kagome bi larago hale hayagua ibunaga andaneha haga karubi ke̱ haga dege bu holebira.
12 Se um governador dá atenção a palavras mentirosas, todos os seus servos virão a ser perversos.
13 Wali agali yagibano karubi yagibano uruni hengedape haga karubi tigua mbiraore ogobi degedege yu kago ogo. Anduane Homogohanda wali agali ta nabihondo de hendelo de ogobi degedege mini.
13 O pobre e o seu opressor têm algo em comum: é o aos olhos de ambos.
14 Kini kagome yagibano karunaga godi tigatiga mo dabaki biyagua ibunaga hameigini dameneruha kini howa haru haabo holebira.
14 O rei que julga os pobres segundo a verdade firmará o seu trono para sempre.
15 Í̠na waneigini mini wilo mana lalu mo tiga biriyagua ti mini gigabiwi halu manda bayalebi holebira. Anigo waneigini tinime hame laradagua bilo helariyagua urunime ti ai̱ya abala mo taga holebira.
15 A vara e a disciplina dão sabedoria, mas a criança entregue a si mesma envergonha a sua mãe.
16 Agali ko biaga karume haru haga harangi ko anda hama piaho wiaabo holebira. Anigo agali uruni ti lu haabo nahe ibira haragola mini tigabiwi karume hondolebira.
16 Quando os ímpios se multiplicam, multiplicam-se as transgressões, mas os justos verão a ruína deles.
17 Tínaga waneigini mo tiga birimiyagua mani tígua waneigini uruni hondowa turu holeberemi. Taga holene irane tiha nawulebira.
17 Corrija o seu filho, e você terá descanso; ele será um prazer para a sua alma.
18 Anduane Homogohanda wali agalihondo mana ogodagua bulene nga lalu bi lamia nabidayagua tigua mana ko tara tara bialu holebira. Wali agali karume Ngode Datagaliwabenaga bi mana lo ngadagua bialu hayagua ti turuho holene nga.
18 Não havendo profecia, o povo se corrompe; mas o que guarda a lei, esse é feliz.
19 Í̠naga biabe bia haga karuhondo ogo ale bia lowa bime hangu lariyagua í̠na tinaga mana birago mo tiga bibe nahe holebere. Í̠na bi o lameregoni hale howa manda bulebiragoyu tigua bia nabulebiraore.
19 O servo não se emendará com palavras, porque, mesmo que entenda, não obedecerá.
20 Mbirali mini bayale nawi heagua ibu mini wilo iname ibu biamogo bibehe kamagoni. Anigo mbirali miniwi kagome bi ala bayuwa mitangi nabi howa abale lagane kago iname ibu biamogo bulene taibi holebira.
20 Você viu alguém que é precipitado no falar? Há mais esperança para um tolo do que para ele.
21 Í̠na í̠naga biabe bia haga mbira kago ibu emene kaore ibuhondo mbiraleru hame ledadagua mialu haabo hariyagua mani ibu mini ko wialu í̠ mo tandaga holebira.
21 Se alguém mimar o escravo desde a infância, por fim ele vai querer ser filho.
22 Wali agali gongoma keba abale haga kagome wali agali maru mo keba halu ko dewa mo yu anda ibaga ka.
22 A pessoa colérica provoca discórdias, e quem facilmente fica irado multiplica as transgressões.
23 Mbiralime mine halu ibuninaga mini yaraga haragome ibuni mo dindiha holebira. Anigo mbirali ibuni mini mo dindi haga kago marume ibu mini mo yaraga holene wulebira.
23 O orgulho do ser humano o abaterá, mas o humilde de espírito obterá honra.
24 Mbiralime pagebibi kago heba hagayagua ibunime ibunila mo waitigi ho ka. Ibugua page biamogo bialu hayago latagi hayagua godime ibu manani helolebira. Anigo ibugua biyago la nabi donge ho hayagua Ngode Datagaliwabehanda ibu pani mulebira.
24 Quem tem parte com um ladrão odeia a própria alma; mesmo ouvindo a maldição, permanece calado.
25 Í̠na mbirali hondowa gi hariyagua gono ngagoha do wiagadagua gi haregome í̠ni do wulebere. Anigo í̠na Anduane Homogohondo mini mbiraore hongo howa wu keyagua í̠ gi nahe bayale holebere.
25 Quem tem medo dos outros cai numa armadilha, mas o que confia no está seguro.
26 Wali agali dewame haru haga karu ti hame lelonaga tihondo bi ladebodebo biaga ka. Anigo Anduane Homogo ibugua hangu inanaga bi hale howa tigatiga dabalu ina biamogo biaga.
26 Muitos buscam o favor daquele que governa, mas a justiça do vem para todos.
27 Wali agali mini tigabiwi karume ko biaga karu handabe manga haga ka. Ko biaga karume nde wali agali mini tigabi karu handabe manga haga dege kagoni.
27 Para os justos, a pessoa iníqua é abominação, e o reto em seu caminho é abominação ao ímpio.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 29, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.