Provérbios 24

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Wali agali ko biaga karu hondowa í̠na ti ale hoabagolo manda nabibe. Ti heba ibagabu hole nenege nahabe.
1 Não tenha inveja dos maus, nem procure ter amizade com eles.
2 Tigua ko buleneru hangu mitangi biaabo halu tinaga ne harigaha howa bi laragome mendeali mo ko holenaga hangu laga ka.
2 Eles só pensam em violências e, quando falam, é para ferir alguém. — 20 —
3 Agali mini bayale gigabiwi mbirale bayuwa mandabi kago ibunaga anda bayale holebira. Ibu one waneiginibi bayale hongohe dege holebira.
3 Com a sabedoria se constrói o lar e sobre a prudência ele se firma.
4 Agali ogonibi kagome mbirale taratara muni daligame miaga ngaruni muwa ibu andagani mo hombedo tagiho ngelaga ka.
4 Na casa da pessoa sábia os quartos ficam cheios de coisas bonitas e de valor. — 21 —
5 Agali hongohe holenego emene karulape lowa agali mini bayale giga biaga holenego bayaore gibi nga.
5 Ser sábio é melhor do que ser forte; o conhecimento é mais importante do que a força.
6 Kini mbira ibu hameigini mende kagola wai bule manda biyagua ala agali miniwi mandabi wai hanaga karume wai agua bimi̱ya lalu bi lamirago hale holene nga. Agali mandawi dewa bu karume lamirago hale hai halu laradagua biyagua wai buwa wayali holebira.
6 Afinal, antes de entrar numa batalha, é preciso planejar bem, e, quando há muitos conselheiros, é mais fácil vencer. — 22 —
7 Mini bayale gigabiwi howa bi lolene ogoni daligaore taibi ngago mini nawi karume manda bibe nahe ka. Marume bi dunini laragoria mini nawi karume galone mbira labe nahe holebira.
7 Os provérbios dos sábios são profundos demais para serem entendidos pelos tolos; quando são discutidos assuntos importantes, os tolos não têm nada para dizer. — 23 —
8 Í̠na ko bulene hangu manda biaabo hariyagua wali agali karume í̠ ko biaga lene holebere.
8 Quem planeja o mal será chamado de “criador de problemas”.
9 Mbirali mini nawi kagome mana tiga nabi ngaru hangu bule manda biaabo hagago ogoni bibahende mana ko dege nga. Wali agalime handalu karia ogoni ibu maruhondo mine howa mege dege biaga kagonaga handabe manga haga ka.
9 Os planos dos que não têm juízo são pecados. Todos odeiam quem vive zombando dos outros. — 24 —
10 Í̠ kegoria genda ibirangi í̠ hongo ibira hayagua í̠ gedaore dege haga kegoni.
10 Quem é fraco numa crise é realmente fraco. — 25 —
11 Mbiralime ko nabi howa godime lo mbira halu o biago homelo bole lo wirangi í̠na puwa agali ogoni ba nabilonaga haru dai bibe.
11 Procure salvar quem está sendo arrastado para a morte.
12 Í̠na ogonidagua bulene i̱naga biabe ndo lolene nawi. Anigo Ngode Datagaliwabe ibugua í̠na mitangi bia do keru handalu í̠na bi larerunagabi irane bibahende manda biaihe kagoni. Ani manda buwa ibugua wali agali hangu hangume biabe biradagua yolo mulebira.
12 Você pode dizer que o problema não é seu, mas Deus conhece o seu coração e sabe os seus motivos. Ele pagará de acordo com o que cada um fizer. — 26 —
13 I̱ igini-o í̠na mone ibane naregola í̠naga ne hambuni dendebiore hagadagua
13 Meu filho, coma mel, pois o mel faz bem. Assim como o favo de mel é doce na sua língua,
14 í̠na manda bayale bulenebi mini bayale gigabiwi holenebi ogoni bayale dendebiore nga. Mini bayale gigabiwi hariyagua mani í̠ni hama poregoha bayaleore mini dunubiahe holebere.
14 assim também a sabedoria é boa para a sua alma. Se você a conseguir, terá um bom futuro e não perderá a esperança. — 27 —
15 Mbirali ibu ko page bibi howa ibugua wali agali mini tigabiwi kagonaga anda bangulalu tinaga mbirale ngaru mo page bule lowa wahondo bira do hagadagua nahabe.
15 Você, homem perverso, não fique espiando a casa do homem honesto para assaltá-la.
16 Wali agali mini tigabi karu dewa halu pilo ibira hayaguabi ibu lone heyu holebira. Anigo ko biaga karume ko bialu kagoria ibira haragola ti ko haiore ho waholebira.
16 A pessoa honesta pode cair muitas vezes, que sempre se levanta de novo. Mas a desgraça acaba com os maus. — 28 —
17 Í̠naga waitigi karu genda yu kago hondowa í̠ turu halu gi habe nababe. Ti harigani pialu karia mbirale ngarume ge bobidi lenego tandaga howa kagola í̠ hondo oba nahabe.
17 Não fique contente quando o seu inimigo cair na desgraça.
18 Anduane Homogo ibugua í̠naga waitigi biaru pani mulene winigo í̠ turu halu oba harigo hondowa ti pani namuligo í̠ anidagua nabibe.
18 O Senhor Deus vai saber que você ficou contente com isso e não vai gostar. E ele poderá parar de castigar esse inimigo. — 29 —
19 Wali agali mini kowi karume mana bigi birago hondowa í̠ genda howa mini hululabu nahabe. Í̠naga mitangi bulenego í̠ni mo ko holigo ani nabibe. Ani bialu ko biaga uruni tigua bigi birago hondowa tigua biradagua bua howa hame nalabe.
19 Não se revolte por causa dos maus, nem tenha inveja deles.
20 Irane ti turu howa kagoni tigimandi áyu kanginaga kago mani anidagua naholebirago í̠ ti biradagua bua nahabe. Wali agali mini kowi karuni lamu hale hundiradagua bibahende hundu tegelope haiore holebira.
20 Os pecadores não têm futuro; eles são como uma luz que está se apagando. — 30 —
21 I̱ igini-o í̠na Anduane Homogo mo dunini howa ibunaga andaneha halu kini kagobi mitangi bialu ibunaga mini mo yaraga habe. Wali agali karume Anduane Homogo minibi kininaga minibi mo yo handalu mine haga kagoria nahe í̠ habagiho habe.
21 Meu filho, tema a Deus , o Senhor , e respeite as autoridades. Não se envolva com as pessoas que se revoltam contra eles,
22 Wali agali urunibi kagoria mo ko holene abaleore íbu wulebira. Anduane Homogohandabi kini ibuguabi urunibi karuhondo genda abi aleore mo wia holobadabe manda bibe nahe kamagoni.
22 pois num instante elas podem se arruinar. Você pode fazer uma ideia da destruição que Deus ou as autoridades podem causar?
23 Agali mini bayale gigabiwi hearume bi maru uru la dege bini. Agali godi dabaga kago ibugua wali agali ti godi lole ibirangi maru biamogo bia halu maru mo wahayagua ogoni tigabi ndo bira.
23 Estas coisas também foram ditas por homens sábios: O juiz não deve favorecer ninguém.
24 Godi dabaga kago ibugua mbirali ko biyago manani helenego bame golope hayagua wali agali dindi bibahendeni karume dabaga ogoni hame nale howa tigua ibu ha halu mege bulebira.
24 Se ele declarar inocente um homem que é culpado, será amaldiçoado e odiado por todos.
25 Anigo dabaga kagome tigatiga dabalu agali ko biyagohondo pani karulape miyagua dabaga ogoni ibu bayale howa mini lene holebira.
25 Porém os juízes que castigam o culpado receberão bênçãos e gozarão de boa fama.
26 Mbiralime í̠hondo bi tigatiga ladai biyagua ogoni ibu í̠naga nenege heneneore kagoni.
26 A resposta sincera é sinal de uma amizade verdadeira.
27 Í̠na anda mbira bule manda biriyagua ala dindi mbira mo tiga bialu tomo ogoriani hangabe. Ani buwa mani anda bibe.
27 Não construa a sua casa, nem forme o seu lar até que as suas plantações estejam prontas e você esteja certo de que pode ganhar a vida.
28 Í̠ mendealinaga godi wiyanaya pu hariyagua ibu ko nabi kagola í̠na ke̱ howa hengedape halu manani nahelabe.
28 Se você não tiver motivo, não seja testemunha contra o seu vizinho, nem fale mal dele.
29 Í̠na bi ogodagua lolene nawi. Ibugua i̱hondo ko biyagobiore i̱na biadai bulebero, nalabe.
29 Nunca diga: “Vou lhe pagar com a mesma moeda. Vou acertar as contas com ele!”
30 I̱na ibaga bialu howa agali mbiranaga mabu de handaru. Agali ogoni ibu mini nawi mangaheyane handaru.
30 Eu andei pelos campos e plantações de uva de um homem tolo e preguiçoso.
31 Ibunaga mabu ogoriani datani aniherubi tani korubi andaho hearia handaru. To̱le̱me pabe bu yaanda hene biagobi podope ho wia.
31 Tudo estava cheio de espinhos e coberto de mato, e o muro de pedras havia caído.
32 I̱na mabu ogoni de hondowa mitangitangi bialu manda maru bayale birugo ogo.
32 Olhei para aquilo, pensei bem e aprendi a seguinte lição:
33 Agali mangahe karume agua laga. Biabe nabi emene paluwa erehi dogolalu heyuliya, laga.
33 Durma um pouco mais, cruze os braços e descanse mais um pouco;
34 Ti ogonidagua bialu palia hondo karia pagealirume mbirale abale mo yalu piai hagadagua tinaga mbirale ngaru ereba hai haragola ti yagibanoore holebira.
34 mas, enquanto você estiver dormindo, a pobreza o atacará como um ladrão armado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.