Provérbios 20
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Agalime iba mbia dewaore nayagua bi ko taratara dewa lalu gungu bia dege dindi holebira. Mbirali iba mbiame ibu haru helo hayagua ibu mitangi tigatiga nabiaga lulu ale ka.
1 Quem bebe demais fica barulhento e caçoa dos outros; o escravo da bebida nunca será sábio.
2 Hari kulu timbuni laga biragola wali agali bibahendeme mogo lalu gi hai hagadagua kini kago keba harago hondowa wali agali gi hai haga. Kini kago keba helo lowa mo keba hariyagua í̠ni homole andanda bialu kego homolebere.
2 A raiva do rei é como o rugido de um leão; quem provoca o rei arrisca a vida.
3 Lai lalu gungu bulene kaware nga handala wahalu erembira mialu piriyagua í̠ mini lene holebere. Ai wali agali mini bayale nawi kagome lai lalu gungu abale porabu paraho holebira.
3 Qualquer tolo pode começar uma briga; quem fica fora dela é que merece elogios.
4 Agali mangahegome ibu mabuni tomo hongole dindi aluene ngangi alia nabi mangani wahayagua ibu ani biragome mabu ogoriani tomo wini mbira buyu pialu nanolebira.
4 O lavrador preguiçoso, que não ara as suas terras no tempo certo, não terá nada para colher.
5 Wali agalinaga mitangi bulenego iba uliha goriane biraradagua bidago mbirali dehe bogabi kago ibugua ibunaga bime miniha paliaruagoni haealo hondolebira.
5 Os pensamentos de uma pessoa são como água em poço fundo, mas quem é inteligente sabe como tirá-los para fora.
6 Dewalime ne harigaha howa ibu nenege bamba henegola haho wiaabo haruli lolebirago ogoni bame bime lara. Anigo mini bilinahe howa henene aniore biaganego mbirani mbira mbira kabe hondole hai bibe.
6 Todos dizem que são bons e fiéis, mas tente achar alguém que realmente seja!
7 Waneigini aba ibu agali mini tigabiwi howa mana bayale hangu biaga kayagua ibu waneigini karu ti turu habehe ka.
7 Como são felizes os filhos de um pai honesto e direito!
8 Kini ibugua godi dabaki bule biragane dagiani biruwa godi hale hole ibiraru de hondowa ibugua ko bini bayuwa dabalu handa walia haga.
8 Quando o rei senta para julgar, ele logo vê o que está errado.
9 Mbiralime, I̱ha ko mbira nawi bayale tigatiga hene kogo áyubi ko mbira nabiore kogoni, lalu aiwa labehe kabe.
9 Será que alguém pode dizer que tem a consciência limpa e que já se livrou dos seus pecados?
10 Wali agalime mbiralinaga mbirale yolo mule yalu ibiragola genda magi handalu howa ke̱ halu dibaudu haga karu tihondo Anduane Homogo ibugua turu nahaga ka.
10 O Senhor Deus detesta quem usa medidas e pesos desonestos.
11 Iname mbirali ibunaga mana birago hondowa ibu ogobi ko lalu walia haragola handabehe kama. Ogonidagua dege waneiginiru tigua biragome ogobi kama lalu walia haga kagoni.
11 A criança mostra o que é pelo que faz; pelos seus atos a gente pode saber se ela é honesta e boa.
12 Anduane Homogohanda ina de hondoloma̱ya inahondo de ngialu hale holoma̱ya halebi ngiaga ka.
12 O Senhor nos deu olhos para ver e ouvidos para ouvir.
13 Í̠ palia hangu biaga keyagua mbirale nayi yagibano holebere. Anigo í̠na biabe biaabo hariliyagua tomo nolene dewa bu payabu wuwa karulapeore nalu holebere.
13 Se você gastar o seu tempo dormindo, acabará pobre; trabalhe e terá comida com fartura.
14 Mbiralime mbirale mbira yolo mule howa ogoninaga yolo daligaoreda lowa bi dewa laabo haga. Ani lowa ibugua mbirale wiago yolo buwa ibunaga nenegeruhondo balagala halu lalu, Ogoni yolo dindiha winiyago miru, laga.
14 Está muito caro — diz o comprador, mas depois sai e se gaba de ter feito um ótimo negócio.
15 Í̠na manda timbunibi howa wali agali mo wála halu bi laregome ngolo silibabi to̱le̱ marubi muni timbunime miaganerubi ndo uruni í̠na bolanguahe holebere.
15 Há muito ouro e muitas pedras preciosas; mas falar com conhecimento, isso, sim, é uma joia de valor.
16 Mbirali ibu dano henego ibunime mibe nahedagola mendealime i̱na mia holiya lo kayagua ogoni ibu mini nawi ka. Anigo mbiralime í̠hondo dano hole ibiragola ibunaga mbirale mbira í̠ mo yu hole manda bibe. Mani í̠naga dano hayago ngiragola ibuni yadai bule.
16 Quem aceita ser fiador de um estranho deve dar a sua roupa como garantia de pagamento.
17 Í̠na ke̱ halu mbirale mirigoni tomo dendebi ale manda bialu yu ke. Anigo mani howa í̠naga ne harigaha iba mu to̱lo tagiho hayu hene mbau lolebira.
17 A comida que se consegue desonestamente pode ser muito gostosa, mas depois será como areia na boca.
18 Í̠na biabe mbira bule mitangi bialu howa bayale bulenaga mini giga bulene ala hai bibe. Í̠na waitigi baba wai bule manda biriyagua wai agua buledabe lo manda bibe.
18 Procure bons conselhos e você terá sucesso; não entre na batalha sem antes fazer planos.
19 Wali agali bi diburibu laga karu tihondo bi hagarere lalu lamirigo tigua bi ogoni maruhondo abale lamigi bima polebira. Ani bulebirago diburibu dewa laga kago baba nenege holene nawi.
19 O mexeriqueiro espalha os segredos; por isso fique longe de quem fala demais.
20 Í̠na í̠naga ai̱ya abalahondo bi ko lalu ha hariyagua hale lamu hundiragola arumaha hagadagua í̠naga holene abale ereba holebira.
20 Se você amaldiçoar os seus pais, a sua vida terminará como uma lâmpada que se apaga na escuridão.
21 Mbirali ibu ai̱ya abala homa nabi kaore paluni ala karulole manda biyagua mbirale uruni bayale wu ha nabulebira.
21 A riqueza que é ganha facilmente não faz bem à gente.
22 Mbiralime í̠hondo ko biyagua í̠na ko biadai bule manda nabibe. Anduane Homogohanda í̠naga genda ogoni mo tiga bilo lowa ibunaga giha ngelowa ibuhondo mini mbiraore wu habe.
22 Não seja vingativo; confie em Deus, o Senhor , e ele fará justiça a você.
23 Wali agalime mbirale yolo bule biragola agali mbirame genda magi handalu howa ke̱ hayagua Anduane Homogo ibugua o biagohondo turu nahagaore ka.
23 O Senhor detesta quem usa medidas e pesos desonestos.
24 Ina dindini kamangi hariga pialu holoma̱yanaga Anduane Homogohanda manda mandabu ngela haga ka. Anigo mbiralime ibu polene hariga ogoriani pialu holebero lalu ibuni hangume manda bibe nahe.
24 Se é o Senhor quem dirige os nossos passos, como poderemos entender a nossa vida?
25 Í̠na Anduane Homogohondo mbirale mbira mule howa mitangi ala bayuwa buwa nguliya lalu tigatiga lo wibe. Abale hibilaba lo howa nguliya lariyagua mani mini dege dindi holene wulebira.
25 Pense bem antes de prometer alguma coisa a Deus, pois você poderá se arrepender depois.
26 Kini mini bayale gigabiwi kagome godini dabaki halu howa mbiralime ko biyago handa walia halu dara nahe pani mulebira.
26 O rei sábio descobre quem está fazendo o mal e o castiga sem piedade.
27 Inanaga dinini Anduane Homogohanda wá hagane hale lamu ale nginigo iname bibahende mitangi beremarubi mana beremarubi bayuwa dabalu hondoloma̱yanaga ngini.
27 O Senhor deu aos seres humanos inteligência e consciência; ninguém pode se esconder de si mesmo.
28 Kini kagome ibunaga wali agaliruhondo tigabi dege bialu ti dara howa biamogo biyagua ibu bayale haru halu lu haabo holebira.
28 Um governo continuará no poder enquanto for humano, justo e honesto.
29 Iname igiri hongohe daliahe kago hondowa turu haramali. Wali agali wahe daguaheru kago hondowa iname ti bayuwa mitangi bialu tinaga mini yaraga holeberema.
29 A beleza dos jovens está na sua força, e o enfeite dos velhos são os seus cabelos brancos.
30 Mbiralime ko biragola í̠na tibume bariyagua mani ogonime ko biyago erembira mialu ibu bayale miniwi holebira.
30 Os castigos curam a maldade da gente e melhoram o nosso caráter.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.