Provérbios 1
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT
1 Mbuga ogoha bi bayaore lowigi bidago ogoni Debidi igini Isaraele wali agalinaga Kini Solomonohanda laga binigo lo nga.
1 Estes são os provérbios de Salomão, filho de Davi, rei de Israel.
2 Bi baya gibiore lowigi bidarunime ina mitangi bulene bayaleore ngialu ina mana bayale bulene biawai haga nga. Ani bialu tígua mbirale bibahende bi lo ngarunaga tene handarimiyagua bi uruninaga irane bayuwa manda buleberami.
2 Sua finalidade é ensinar sabedoria e disciplina às pessoas e ajudá-las a compreender as instruções dos sábios.
3 Mbuga ogoha bi baya lo ngarume tí wali agali miniwi howa mbirale bigi bialu halimulonaga lo nga. Ani bialu mana bayalebi tigabibi bialu wali agali bibahendehondo mana tigabi mbiraore ogobi dege dege bilimulo biawai haga nga.
3 Sua finalidade é ensinar-lhes uma vida disciplinada e bem-sucedida e ajudá-las a fazer o que é certo, justo e imparcial.
4 Ani bialu bi ogonime wali agali maru manda emenebi karu ti manda bayuwa bilo biamogo bulebira. Ani bialu wandari igiri daliahe karubi ti mana bayale bialu helo walia haga.
4 Estes provérbios darão juízo aos ingênuos e conhecimento e discernimento aos jovens.
5 Mbuga ogoha bi lo ngarume wali agali mini dingi dangiale karunaga minibi mo gigabiaore halu wali agali sigulu bini karumebi mbirale manda bayuwa buwa mana bayale bigi bilo biawai haga.
5 O sábio que os ouvir se tornará ainda mais sábio. Quem tem entendimento receberá orientação,
6 Mini giga bulene bi lo ngarunaga galone palia do karu bi yobage lowa lowigi bidago uruninaga galonego handa walia halu agali wahe miniwirume genda ngaria handaga bidago lamogo bibehe holebira.
6 ao examinar o significado destes provérbios e parábolas, das palavras dos sábios e seus enigmas.
7 Mbirale bayuwa manda bule hame lariyagua ala Anduane Homogo ibu gibiore ka manda buwa ibu andaneha habe. Wali agali mbirale bayuwa manda nabiaga mini nawi karume ti mini bayale gigabi holenego hame nale howa mbirale lo manda bua nahaga ka.
7 O temor do S enhor é o princípio do conhecimento, mas os tolos desprezam a sabedoria e a disciplina.
8 I̱naga igini-o í̠naga aba ai̱yalame bi langiragoore bayuwa hale halu mo wanahe laradagua bibe.
8 Meu filho, preste atenção à correção de seu pai e não deixe de lado a instrução de sua mãe.
9 Í̠naga mandani yári baya bidegomebi í̠naga mani gurubu gele baya ngegomebi í̠naga dengui mo baya hagadagua í̠naga aba ai̱yalame bi larago hale halu mana bayale beregome í̠ mo baya holebira.
9 O que aprender com eles será coroa de graça em sua cabeça e colar de honra em seu pescoço.
10 I̱naga igini-o mana ko biaga layagoli kagome í̠ ko bibelo ndole biyagua tigua bi larago hale halu bima laradagua buleni nabibe.
10 Meu filho, se pecadores quiserem seduzi-lo, não permita que isso aconteça.
11 Tigua í̠hondo lalu, Wali agali mbira homelo bo wahami̱ya maíbu nabulenebe, lolebira. Harigani yu bira do howa wali agaliyaguabi mbira ibirago tanabi bami̱ya. Bo waholene irane nawiniyaguabi bame agali boanaga halu mbira bo wahami̱ya maibu, lolebira.
11 Talvez lhe digam: “Venha conosco! Vamos nos esconder e matar alguém. Armaremos emboscada contra inocentes, só para passar o tempo.
12 Homame abaleore ibalu wali agali bo yalu humbirini andaga piagadagua mbirali dinini liahe ibirago abaleore porabu ede howa bo wahalu mali̱ya maibu, lolebira.
12 Vamos engoli-los vivos, como a sepultura; vamos engoli-los inteiros, como os que descem à cova.
13 Wali agali uruninaga mbirale tara tara bu yidaru gingila mialu yalu puwa ina andagani mo hombedo to̱lo tagiho ngelami̱ya.
13 Encontraremos todo tipo de riquezas e encheremos nossas casas com tudo que roubarmos.
14 Iname wali agalinaga pagepage bialu mima ibaga beremago bibahende mo yu ngoai howa inane talebu yu pugupugu beremagola pagepage bini degeme homogo hami̱yago í̠ maibu, lolebira.
14 Venha, junte-se a nós! Dividiremos igualmente os despojos”.
15 I̱ igini-o pagebibi layagoli karume í̠hondo bi ogonidagua layagua tigua bi laragoni haleore holeni nahabe. Tigua bi larago hale nahe í̠ wahalu pobe.
15 Meu filho, não vá com eles! Afaste-se de seus caminhos.
16 Horo bibahendengi agali ko biaga uruni aleme ko tara tara bulenego hangu manda bialu ko bule hame timbuniore lo haga. Ti horo bibahendengi howa wali agali bo waholenego hangu manda bialu haga ka.
16 Eles correm para fazer o mal; apressam-se em derramar sangue.
17 — ausente —
17 Se um pássaro vê alguém montar a armadilha, sabe que não deve se aproximar.
18 — ausente —
18 Eles, porém, armam emboscadas para si mesmos; tentam acabar com a própria vida.
19 Pagepage biagabi wali agali bo wahagabi agali ko anda andabi ogoni ale biagago lu naholebira. Pagepage biyadaruni ibuni homolenenaga kango tigi hene holebira.
19 Esse é o destino de todos os gananciosos; sua própria cobiça os destrói.
20 Agalime hariganibi magedinibi howa olagadagua mini bayale gigabi wuleneme wali agalihondo olalu ka.
20 A Sabedoria grita nas ruas e levanta a voz na praça pública.
21 Tano timbuni ngagoha wali agali ubanda tagi biaga harabani howabi wali agali dewa mo ngoaiho haga ngarunaga howabi mini bayale gigabi wuleneme olowa agua lalu ka.
21 Sim, proclama nas avenidas e anuncia em frente à porta da cidade:
22 Wali agali mini nawi karu aibe. Tí mini nawi ogonibi dege haabo hole hame ledamibe. Tí wali agali lulu ale kamigoni. Tí manda bayale bulenego hame nale howa manda bayale tigabi bulenego mege bialu kamigoni. Mana ko o bialu kamigoni angi yu wahole kamibe.
22 “Até quando vocês, ingênuos, insistirão em sua ingenuidade? Até quando vocês, zombadores, terão prazer na zombaria? Até quando vocês, tolos, detestarão o conhecimento?
23 Tí mana ko yu kamigoni wahalimulo i̱na tí talialu bi hongo howa loleberogo hale halimu. I̱na tíhondo mbirale agua bidaba lalu langialu i̱naga manda bulene bayaleru tí talebu nguleberogo tígua bayuwa hale halimu.
23 Venham e ouçam minhas advertências; abrirei meu coração para vocês e os tornarei sábios.
24 I̱na tí i̱ kogoria ibidaba lalu olalu haabo harugoyu tí hale hoa nahe harimi. Tí i̱ kogoria ibulenego manga harimi.
24 “Muitas vezes eu os chamei, mas não quiseram vir; estendi-lhes a mão, mas não me deram atenção.
25 I̱na tíhondo agua bidaba lalu langirugo tí hale howa nahe tingi halu i̱na tí mo tiga buliya hame naleore harimigoni.
25 Desprezaram meu conselho e rejeitaram minha repreensão.
26 Ani birimidago karulapego i̱na nde tígua birimidagua dege bulebero. Genda bulene tara tara tí kamigoria anda íbu ngagola genda timbuni yu kamingi i̱na tí hondo oba hagua. Tí genda timbuni yu kamingi i̱na tí lo guralu mege biagua.
26 Por isso, rirei quando estiverem em dificuldades; zombarei quando estiverem em apuros,
27 Genda bulenego gibi hiriribiore dalu puyabula haru ibiradagua ibuwa tí bu dambi haragola tandaga nalu gendaore yu kamingi i̱na tí hondo obaore halu mege biagua.
27 quando a calamidade lhes sobrevier como a tempestade, e a desgraça os envolver como o furacão, e a angústia e a aflição os dominarem.
28 Gendaore yu howa tígua i̱na biamogo bule íbu lalu mini gigabi wulene ololeberemigoyu i̱na hale halu tí biamogo nabuleorebero. Tígua i̱ hai bialu taya bume holeberemigoyu i̱ handa walia naholeberemi.
28 “Quando clamarem por socorro, não responderei; ainda que me procurem, não me encontrarão.
29 Tí mini bayale gigabi wulenego hame naleore halu Anduane Homogo andaneha howa giho halu ibugua laradagua hale halu bulenego mangaore haabo ho harimigoni.
29 Porque detestaram o conhecimento e escolheram não temer o S
30 Mbirale agua bidaba lalu i̱na tíhondo bi bayale langigi biruru tí hale holene hame naleore halu i̱na tí bayale halimulo mo tiga birugola tí hame nale i̱ erembira ngirimigoni.
30 Rejeitaram meu conselho e ignoraram minha repreensão.
31 Ani birimigonigo ai tíni mana ko bialu harimigonaga emena ko nolene winigo tíni noleberemi.
31 Portanto, comerão os frutos amargos de seu estilo de vida e engasgarão em suas próprias intrigas.
32 Wali agali mini nawi odahe karume i̱ mini bayale gigabi wulene kogo hame nalagaya. Hame nale howa tigua i̱ erembira ngiaganego mana ani biragome tini bo home lagane. Wali agali marume ti mbirale bibahende manda biaihe kama lo manda biaganego uruni ti lulu ale ka. Tininaga mitangi ogonibi bu kagome tini balu home lolebira.
32 Pois os ingênuos se afastam de mim e rumam para a morte; os tolos são destruídos por sua própria acomodação.
33 Ani bulebiragoyu ai wali agali i̱na bi larogo baya hanguore hale halu bialu karu ti bayaleore holebira. Uruni tigua mbirale ko ngarubi gendabi ngarubi mbira ti kagoria naibu wulebira manda buwa ti genda mbira nayi gi nahe hada payabu baya holebira.
33 Os que me ouvem, porém, viverão em paz, tranquilos e sem temer o mal”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.