Provérbios 17
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs BKJ
1 Mbirali ibu one waneigini heba mini mo mbiraore howa hina hangu nalu kagome wali agali dewa heba keba halu lai gungu bialu howa tomo timbuni dawa nalu kago bolanguahe kagoni.
1 Melhor é um bocado seco, e sua quietude, do que uma casa cheia de sacrifícios e com contenda.
2 Agali garabaya biabe ale bia haga mbira ibu manda bayalebi howa ibunaga biabe bayuwa biyagua ogoni ibugua ibunaga anduane biagonaga igini habane nabulene kago haru haga holebira. Ani haru karia ibu anduane biago homaragola mbirale paluni winiru tale bialu ibu igini mialu ibubi mulebira.
2 Um servo sábio terá domínio sobre um filho que causa vergonha, e terá parte da herança entre os irmãos.
3 Ngolo silibabi irani delowa ko bayalela dabo handagadagua Anduane Homogohanda ina wali agali bu miniha dabo hondolebira.
3 O crisol é para a prata, e o forno para o ouro; mas o SENHOR prova os corações.
4 Wali agali ko biaga karume ko binigonaga te larago hale hoa haga. Ke̱ haga karumebi ke̱ henegonaga te larago hale hole hame laga ka.
4 O perverso atenta para os falsos lábios, e o mentiroso dá ouvidos à língua maldosa.
5 Í̠na yagibano karu hondo oba hariyagua Ngode Datagaliwabe í̠ wabinigobi mege dege beregoni. Í̠na wali agali maru genda yu kago hondowa mine halu mege biriyagua í̠ni pani nolene wulebira.
5 Quem zomba dos pobres envergonha o seu Criador, e aquele que se alegra com as calamidades não ficará impune.
6 Wali agali wahe karume ti aguane hondowa turu timbuni haga ka. Ani turu hagadagua waneiginirumebi ti ai̱ya abalahondo turu haga ka.
6 Os filhos dos filhos são a coroa dos idosos; e a glória dos filhos são seus pais.
7 Bi bayale lolenego ogoni mini nawi karunaga bi ndo nga. Ogonidagua dege ke̱ holenegobi wali agali mini lene karunaga ndo nga.
7 O discurso excelente não cai bem ao tolo; muito menos o lábio mentiroso ao príncipe.
8 Mbiralime wali agali maru muni hana haga buwa ibuni manda bialu muni ogonime ibu hameme tara tara bule manda biaga.
8 Como pedra preciosa é o presente aos olhos de quem o recebe, para onde quer que se volte, prosperará.
9 Í̠na wali agalime í̠hondo gubalini helo hame lariyagua tigua í̠hondo ko birago la nabi wahabe. Ko biyago embeda nahe mitangi bu wiaabo hariyagua ogonime í̠naga nenegeali mo dala hangu haga biaga.
9 Aquele que encobre a transgressão busca o amor, mas aquele que repete um assunto separa os muitos amigos.
10 Í̠na mbirali mini bayale gigabiwi kagome mbira biragola mo tiga biriyagua halu mbira hangu lamideore ibugua abale manda bialu mo yulebira. Anigo í̠na mbirali mini nawi kago mo tiga bialu gewame pira pira bariyaguabi ibu manda nabi dege haabo holebira.
10 A repreensão entra mais em um homem sábio do que cem açoites no tolo.
11 Wali agali ko bialu haabo haga kagoria ti mo tandaga holenaga mbira ibilaradagua homolene íbu wulebira.
11 Um homem mal busca apenas a rebelião; portanto, um mensageiro cruel será enviado contra ele.
12 Í̠na biango ale mini bea iginiru minu page binigonaga angibuni ogoni harigani lola hariyagua í̠ bo nolebira manda buwa gi holene karulape nga. Anigo í̠na agali mini nawi kagome mana ko ngago bule mitangi bu kago lola hariyagua nde koorene ko timbuniore holene tagira ibulebirago manda bibe.
12 Que uma ursa roubada de seus filhotes encontre um homem, em vez de um tolo na sua loucura.
13 Marume tíhondo bayale biragola tígua tihondo ko biadai birimiyagua horo bibahendengi tí andagaha genda ko tara wiaabo holebira.
13 A quem quer que recompense o mal pelo bem, o mal não partirá de sua casa.
14 Agali mbirame keba emene hayagua ogoni iba payadagoha diri emene bo wia haradagua biaga. Ani biragola iba piai holilono abale diri bo wiragoria payagadagua keba timbuni anda ibuligo abale paya pai holene nga.
14 O princípio da contenda é como alguém que deixa a água sair; portanto, deixa a discórdia antes que haja rixas.
15 Mbiralime mana koore biragola mo tiga nabi bame yupe holenebi mendealime ko nabini kago bame pani mulenebi mana kira ogonilabo Anduane Homogo ibu hame naleore ka.
15 Aquele que justifica o perverso e o que condena o justo, ambos são abominação ao SENHOR.
16 Wali agali mbirali mitangi bayale nabiaga kagome ibu mini gigabi wulene hame naleyagua irane aginaga ibu sigulu muni wule yalu ibinidabe.
16 De que serve na mão do tolo o preço para comprar a sabedoria, visto que ele não tem coração para ela?
17 Nenege bayale karume ta nabi horo bibahendengi gubalini haabo haga. Anigo ina genda yu kamangi ina hamenerume yamogo bule ibaga ka.
17 Um amigo ama em todo o tempo, e na adversidade nasce um irmão.
18 Agali mbiralime dano mbirame hene ngago ibugua mibe nahe howa i̱na muliya layagua ibu mini nawi ka.
18 Um homem vazio de entendimento aperta a mão e se torna fiador na presença de seu amigo.
19 Ko bulene hamelo kago ibugua wai bilo mo bia haga. Mine haabo haga karume mo ko holene hai biaga.
19 Aquele que ama a transgressão ama a contenda, e aquele que exalta o seu portão busca a destruição.
20 Mbiralime ko hangu mitangi bialu bi ko hangu laabo haga kago ibu bayale mbira handa walia nahe ko dege hondolebira.
20 Aquele que tem um coração mau não encontra o bem, e aquele que tem a língua perversa cai no dano.
21 Waneiginime ti mini nawi howa ko biaabo haga kayagua ti ai̱ya abalame miniha genda howa dara ho haabo holebira.
21 Aquele que gera um tolo para a sua tristeza o faz; e o pai de um tolo não tem alegria.
22 Miniha turu holene ogoni marasini wali agali mo bayale haga ale nga. Anigo wali agalinaga mitangi bulene dindiha haabo haga kayagua ogoni warago ko mbiralinaga kuniha mo ko hama anda piagago ale nga.
22 Um coração alegre é como um bom remédio, mas um espírito partido seca os ossos.
23 Wali agali karu tinaga godi la helo lowa tigua godi dabaga tiga nabi kagohondo muni ohowa miragola godi dabaga biago ibu muni mo yu howa godi tigatiga lolene ngadagua ndo lolebira.
23 Um homem perverso tira um presente do peito para perverter os caminhos do juízo.
24 Wali agali mandabi mini dingidangiale kagome mana birago tigabi hangu bule manda bulebira. Anigo mini nawi kagome mbirale ngaruni bia dege dindi halu hariga ngaruha pu dege dindi holebira.
24 A sabedoria está diante daquele que tem entendimento, mas os olhos de um tolo estão nos confins da terra.
25 Waneiginime mini nawi howa mana nakarulape bialu haabo hayagua tigua ti ai̱ya abala tandaga gendabi holene mo yu anda ibaga.
25 Um filho insensato é uma aflição para o seu pai, e amargura para aquela que o deu à luz.
26 Godime lalu howa agali ko nabi kago yolo bia layagua ogoni nakarulape. Agali mini lene karume mana tigabi biyagonaga gewame bolene ogoni nakarulapeore ngagoni.
26 Também não é bom punir o justo, nem atacar os príncipes por equidade.
27 Mbirali mini bayale gigabiwi kagome bi nahabane nalolebira. Mitangi bayalebi kagome keba abale naholebira.
27 Aquele que tem conhecimento poupa as suas palavras, e um homem de entendimento é de excelente espírito.
28 Anigo mbirali mini bayale nawi kagome ibu bame bi nale ne hambu ndibulo hayagua marume mitangi bialu ogoni ibu mandabi mbira kagoni lolebira.
28 Até um tolo quando fica quieto é contado como sábio; e aquele que fecha seus lábios é estimado como um homem de entendimento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.