Provérbios 15
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Mbiralime í̠hondo keba gibiore hayagua í̠na ibuhondo bi hendore tabilego ladai beregola ibunaga keba hayago hadolebira. Ai í̠naga bi larego kahe tandagabi lariyagua ibu mo keba holebere.
1 A resposta delicada acalma o furor, mas a palavra dura aumenta a raiva.
2 Wali agali mini bayale gigabiwi kagome bi laragola maru karume hale howa bi ogonime manda tigabi bulene mo hamela haga. Ai wali agali mini nawi karume bi latagi haganego galone napale lulu bi ale lalu haga.
2 As palavras do sábio tornam o conhecimento atraente, mas o tolo só diz bobagens.
3 Anduane Homogohanda dindi bibahendeni biragoni damenego ibunaga deme handaiore ho ka. Ibugua iname beremaruni ko birimayaguabi bayale birimayaguabi bibahende ibu de handayaho ka.
3 O Senhor Deus vê o que acontece em toda parte; ele está observando todos, tanto os bons como os maus.
4 Bi mbira turubi laga biragola hale haragome miniha turu holenebi dungu lolenebi anda ibiragola hongo hodaibu hagane. Ai bi ko tandagabigo hale howa bu miniha timu ale ho yu ibagabu haga.
4 As palavras bondosas nos dão vida nova, porém as palavras cruéis desanimam a gente.
5 Í̠ ai̱ya abalame bi langigi biyago hale halu bia nabi mo wahariyagua í̠ mini nawi kegoni. Ai mo tiga bialu mana laragola hale hariyagua í̠ miniwi kegoni.
5 Quem despreza o que o pai ensina é tolo, mas quem aceita a sua correção é sábio.
6 Wali agali mini tigabiwi karu ti andagani mbirale dewa bu payabu wulebira. Ai wali agali mini kowi karu tinaga mbirale ngarume tini genda dege mo migi bulebira.
6 Na casa do homem direito há muita prosperidade, mas o lucro dos maus traz dificuldades.
7 Wali agali mini bayale gigabiwi karume wali agali maru karubi mini bayale gigabi degewi helo bi lamiaga ka. Ai wali agali mini bayale gigabi nawi karume ogonidagua nabulebira.
7 Quando os sábios falam, eles espalham conhecimento, mas isso não acontece com os tolos.
8 Wali agali mini tigabiwi karume Anduane Homogo ibuhondo bi larago hale howa ibugua turu timbuniore ho haga ka. Ai wali agali mana ko biaga karume ibuhondo mbirale loma bialu mule yalu ibiragoni ibu hame nalagaore kagoni.
8 O Senhor detesta os sacrifícios que os maus lhe oferecem, porém se alegra com a oração dos bons.
9 Anduane Homogo ibu wali agali mana tigabi hangu biaga karu gubalini ho haga ka. Ai wali agali mana ko biaga karu tinaga mana birago hondowa ibu hame nalagaore kagoni.
9 O Senhor detesta a maneira de viver dos maus, porém ama a quem faz o que é direito.
10 Hariga bayale pedagoria yu wahalu piaga kago ibu yolo koore mulebira. Wali agali karu ti marume mo tiga bilo hame nalaga kayagua ti homolebira.
10 Quem abandona o caminho do bem será severamente castigado, e quem odeia ser corrigido morrerá.
11 Anduane Homogohanda wali agali homeneru haga dindi ngago de handai ho kagoni. Ogonigo ibugua ina wali agali dindini kamarunaga miniha mitangi bidamarubi hame ngamarubi manda biaiore ho kago ndobe.
11 Se o Senhor sabe o que acontece até mesmo no mundo dos mortos , como poderá alguém esconder dele os seus pensamentos?
12 Mine haga karu ti mendealime ti mo tiga bilo hame nalaga ka. Tigua mbirali mini bayale gigabiwi kagome mitangi bayale tihondo talebu ngilobi hale halu ngi nalaga ka.
12 O homem vaidoso não gosta de quem o corrige; ele nunca pede conselhos aos sábios.
13 Mbiralime ibunaga miniha turuho kayagua ibunaga wanakuini bayale wále holebira. Anigo ibunaga miniha genda ngagola wanakui hila dalihe holebira.
13 A alegria embeleza o rosto, mas a tristeza deixa a pessoa abatida.
14 Wali agali mini dingidangiale karume manda tara tara bua halu hai biaabo holebira. Wali agali mini boga nabi karume bi bame nagalone dege laabo holebira.
14 Quem é sábio procura aprender, mas os tolos estão satisfeitos com a sua própria ignorância.
15 Wali agali yagibano karu ti mbirale burupale ko howa genda timbuni wiaabo haga ka. Anigo wali agali turu halu miniha dungulo haga karu ti horo bibahendengi tomo timbuni dawa wuwa nalu hagagobi holebira.
15 Todos os dias são difíceis para os que estão aflitos, mas a vida é sempre agradável para as pessoas que têm coração alegre.
16 Í̠na mbirale emeneru wu howa Anduane Homogo andaneha hariyagua nde í̠naga holeneme homogo muni dewawi karunaga holene bolangua ho ke.
16 É melhor ser pobre e temer a Deus , o Senhor , do que ser rico e infeliz.
17 Wali agali í̠ gubalini haga karu heba howa tígua nema hangu nalu kamigome wali agali maru í̠ handabe manga haga karu heba howa nogo mbirini nalu hagago bolangua ka.
17 É melhor comer verduras na companhia de quem a gente ama do que comer a melhor carne onde existe ódio.
18 Kera poboyogobi haga kago ibugua maru mo kera haga. Anigo ema nabi hibu lalu hondo kagome mo palia holene yu anda ibaga.
18 A pessoa de mau gênio sempre causa problemas, mas a que tem paciência traz a paz.
19 Í̠ mangahe keyagua gendabi mangabibi bibahende handa walia holebere. Anigo í̠ henene mini bilinahe keyagua í̠ kegoria genda nawulebira.
19 O preguiçoso encontra dificuldades por toda parte, mas para a pessoa correta a vida não é tão difícil.
20 Waneigini mini bayale gigabiwi karume ti ai̱ya abala mo turu haga. Waneigini mini nawiore karume ti ai̱ya abala yo handaga ka.
20 O filho sábio dá alegria ao seu pai, mas o filho sem juízo despreza a sua mãe.
21 Mbirali mini nawi lulu ale kagome mana nagalone bialu ibuni turuho haga. Mbirali mini bayale gigabiwi kagome mana tigabi hangu biaga ka.
21 O tolo se diverte com as suas tolices, mas o sábio faz o que é certo.
22 Í̠na biabe maru bule mitangibu keyagua mbirali mandabi kagohondo manda bayale talebu ngilo hale holene nga. Ani biriyagua í̠naga biabe berego bayale holebira. Ani nabiriyagua nde í̠na biabe berego bame erekuibi bu waholebere.
22 Sem conselhos os planos fracassam, mas com muitos conselheiros há sucesso.
23 Wali agalime bi lalu kagola henge wilo hondo howa í̠na tihondo bi bayale tigabi mbira ogoningi lariyagua ogoninaga í̠ turu holebere.
23 Saber dar uma resposta é uma alegria; como é boa a palavra certa na hora certa!
24 Wali agali mini bayale gigabiwi karume homolene hariga ubadali kadagua ndo haabo holene hariga ubadaga kadagua pialu haga ka.
24 A pessoa sábia não desce pelo caminho da morte, mas sobe pela estrada da vida.
25 Anduane Homogohanda agali tini mini mo yaraga haga karunaga anda mo ko holebira. Anigo ibugua wali dalo agalini homene bedaru biamogo bialu wali ogoninaga dindi ngaru mendealime nakarulelo handaya ho holebira.
25 O Senhor Deus derruba a casa dos orgulhosos, mas protege a propriedade da viúva.
26 Mitangi ko tara tara biaganeru uruni Anduane Homogonaga deni mbirale homene ngubi wiagagobi nga. Anigo bi bayale ina laramaru Anduane Homogo deni bayalego ibu turu holebira.
26 O Senhor detesta os pensamentos dos maus, mas gosta de palavras bondosas.
27 Mbiralime muni dimagoli howa ko tara tara bialu miyagua ani biragome ibu one waneiginiruha genda tara tara yu anda ibulebira. Mbirali ibugua mana ko mbira bilo mendealime muni ohowa mirago wahayagua ogoni ibu bayale haabo holebira.
27 Quem procura ficar rico por meios desonestos põe a sua família em dificuldades; quem odeia o suborno viverá mais.
28 Wali agali mini bayalewi karume mitangi ala buwa mani maruhondo bi ladai biaga. Ko biaga karume bi ladai bialu bayuwa mitangi nabi ala laga biragome ko yu anda ibaga.
28 As pessoas corretas pensam antes de responder; as pessoas más respondem logo, porém as suas palavras causam problemas.
29 Wali agali ko biaga karu ti kagoria Anduane Homogo ibu kaware nahaga ka. Anigo wali agali mini tigabi karume Anduane Homogohondo bi laragola ibugua hale ho haga ka.
29 O Senhor está longe dos maus, porém ouve a oração de quem é correto.
30 Í̠na mbirali ibunaga wanakui wále howa turuho kane handariyagua í̠bi dungulo holebere. Í̠na te bibi bayale mbira hale hariyagua ogonime í̠ mo turu howa í̠naga tingini mo hongo holebira.
30 Um olhar amigo alegra o coração; uma boa notícia faz a gente sentir-se bem.
31 Marume í̠ mo tiga bialu bi laragola hale howa miniha mo peho hariyagua í̠ mini bayale gigabiwi kegoni.
31 Aquele que aceita a repreensão justa andará na companhia dos sábios.
32 Í̠na mbira birigonaga marume mo tiga biragola hale nahariyagua í̠nime í̠ni mo ko haregoni. Marume í̠ mo tiga biragola bi hale hariyagua í̠ mini bayale gigabiwi holebere.
32 Quem rejeita conselhos prejudica a si mesmo, mas quem aceita a correção fica mais sábio.
33 Anduane Homogo andaneha holene ogoni mini bayale gigabiwi holenenagabi manda bulenenagabi hariga ogoni. Í̠nime ala í̠ni mo dindiha hariyagua mani í̠ mini yaraga hene holebere.
33 Quem teme o Senhor está aprendendo a ser sábio; quem é humilde é respeitado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.