Provérbios 12
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Wali agali mini gigabi holene hamelo karu tigua mana ko biyago mendealime mo tiga biragola ti turu haga ka. Anigo mbirali ibu ko biyago mendealime mo tiga bilo hame nale kago ibu mini nawi lulu aleore kagoni.
1 Aquele que quer aprender gosta que lhe digam quando está errado; só o tolo não gosta de ser corrigido.
2 Anduane Homogohanda wali agali bayale biaga karuhondo turuho kagoni. Anigo wali agali ko hangu bule manda biaga karu ibugua ti pani mule mandabu ngeleda.
2 O Senhor Deus abençoa os bons, mas condena os que planejam o mal.
3 Mbiralime ko hangu biaabo haragome ibunaga holene bayale helo mo hongo naholebira. Anigo mbiralime mana tigabi hangu biaabo hayagua ogoni ibu ira pini dindiha anda pedagola agalime duguabe nahe hagagobi ka.
3 Quem pratica a maldade não tem segurança, mas quem é honesto não será abalado.
4 Agali one mana bayale biaga bedagome ibu agalininaga mini yaraga haga. Anigo ibu oneme mana ko hangu biaabo haga bedayagua ibu agalininaga kuniha warago ko mbira kuni bomboro bima anda piagago ale beda.
4 A boa esposa é o orgulho do marido, mas a esposa que traz vergonha ao marido é como câncer nos ossos dele.
5 Wali agali mini tigabi karume mana tigabiru hangu bule manda bu haabo haga. Anigo wali agali mini kowi karume wali agali maru mo hondo holene tara tara mitangi biaabo haga ka.
5 Quem é honesto trata todos com sinceridade, mas quem é mau vive enganando os outros.
6 Ko biaga karunaga bi laragome mbirali homelo bole lowa ha do howa mayu hagago ale nga. Anigo mini tigabi karunaga bi laragome wali agali genda yu karu biamogo bialu bayale helo mo paliaho helaga.
6 As palavras dos maus são uma armadilha mortal, mas as palavras das pessoas corretas salvam os que estão em perigo.
7 Ko biaga karu tinaga aguanene mbira yu wa nahe ereba halu homa maroore bulebira. Anigo tigabi biaga karu tinaga aguanene ereba nahe bayale ho dame bima puabo holebira.
7 Os maus serão destruídos e não deixarão descendentes, mas a família do homem correto permanecerá.
8 Mini bayale gigabiwi karu wali agalime tinaga mini yaraga holebira. Anigo mini nawi kagonaga mini marume hengedape holebira.
8 Quem tem compreensão recebe elogios, mas quem tem coração perverso é desprezado.
9 Agali mbirame mine halu i̱ homogo kogoni lowa ibu tomo nolene burupale kayagua ogoni nakarulape. Anigo agali mini lene ndo mbirame ibunaga biabe bia haga mbiraore hangu ibu andagaha helo kayagua ogoni ibu agali mende homogo tingi haga biago bolangua ho kagoni.
9 É melhor ser uma pessoa comum e trabalhar para viver do que bancar o rico e passar fome.
10 Wali agali tigabi karume tinaga nogo ega hinayaru dara howa bayuwa de hondo haga. Anigo agali ko karume tinaga nogo ega hinayaru baga bialu bayuwa de hondo nahaga.
10 Os bons cuidam bem dos seus animais, porém o coração dos maus é cruel.
11 Wali agali biabe erekuibi biaga karume ti tomo nolene dewa bu wulebira. Anigo mbiralime habane nabulene tara tara ngagonaga biabe erekuibi bialu hayagua ogoni ibu bame bu waharago ibu mini nawi ka.
11 Quem cultiva a sua terra tem comida com fartura, mas quem gasta o tempo com coisas sem importância não tem juízo.
12 Ko biaga karu tigua marume ko bialu mbirale dewa mo yarago dimagoli howa hamelo wiaga. Anigo mana tigabi biaga karu ti bayale biragome tinaga holene karulapeore holebira.
12 Os perversos querem viver daquilo que os maus conseguem, mas os bons continuam firmes fazendo o bem.
13 Ko biaga karunaga bi ko laragome tini garabayabu wiaga. Anigo bayale biaga karu ti kagoria genda ibiyagua ti yo pialu polene hariga wulebira.
13 Os maus são apanhados na armadilha das suas próprias palavras, mas os homens direitos conseguem sair das dificuldades.
14 Í̠na bi laregobi mana beregobi bayaleyagua ogonime í̠ bayale habelo biamogo bulebira. Anigo í̠ni beregonaga yolo mulebere.
14 Você será recompensado pelas coisas boas que disser e receberá de volta aquilo que fizer.
15 Wali agali mini nawi karume, Ina tigatiga manda bidamago, lo mitangi biaga. Anigo wali agali mini bayale gigabiwi karu tigua marume mitangi bayale talebu miragola turu halu hale haga.
15 O tolo pensa que sempre está certo, mas os sábios aceitam conselhos.
16 Mbirali mini nawi kagome ibuhondo ko mbira biragola keba abaleore haga. Anigo mbirali mini bayalewi kagohondo marume bi ko layagua ibugua donge halu bi ladai nabi mini burugulo naholebira.
16 Quando o tolo é ofendido, logo todos ficam sabendo, mas quem é prudente faz de conta que não foi insultado.
17 Godi laragola agua biya lalu de hendene kago ibu agali henene lagame kayagua ibugua henene hangu lolebira. Anigo ibu agali ke̱ haga kayagua ogoni ibugua godini tindule nabinigobi lolebira.
17 Quando a verdade é dita, a justiça é feita; mas a mentira produz a injustiça.
18 Mbiralime mitangi bayuwa nabi howa bi layagua nabime nogoba hagadagua ibunaga bi laragome mendealinaga bu habane nogoba holebira. Anigo mbirali mini bayale gigabiwi kago ibugua bi laragome marasini bayaleme mo dabi hagadagua mo bayale holebira.
18 As palavras do falador ferem como pontas de espada, mas as palavras do sábio podem curar.
19 Ke̱ holene tigi mbira hangu howa ereba haga. Anigo henene lolene wiaabo holebira.
19 A mentira tem vida curta, mas a verdade vive para sempre.
20 Wali agali ko hangu bule mitangi biaabo haga karu tinime tini mo hondo hara. Anigo wali agali bayale helonaga biamogo bulene mitangi biaga kago ibuni turuho holebira.
20 Aqueles que planejam o mal acabarão mal, porém os que trabalham para o bem dos outros encontrarão a felicidade.
21 Wali agali mini tigabiwi karu ti kagoria genda mbira handa walia naholebira. Anigo wali agali ko biaga ti kagoria ko dewa wiaabo holebira.
21 Nada de ruim acontece com os homens honestos, porém os maus só encontram dificuldades.
22 Anduane Homogo ibu agali ke̱ haga bibahende karuhondo turu nahe howa waitigi ale haga ka. Anigo ibu henene hangu laga karuhondo turu haga ka.
22 O Senhor Deus detesta os mentirosos, porém ama os que dizem a verdade.
23 Wali agalime mbirale bayale bulene mandabidaru abale latagi nahaga. Anigo wali agali mini nawi karume bi anda dewa howa laragola wali agalime ibunaga bi hale howa ibu agali mini nawi lulu ale ka manda biaga.
23 A pessoa prudente esconde a sua sabedoria, mas os tolos anunciam a sua própria ignorância.
24 Biabe erekuibi hongo howa biaga kagome handayaho haga holebira. Anigo biabe mangahe karu garabaya biabe ale biahaga holebira.
24 O homem esforçado mandará nos outros, mas o preguiçoso se tornará escravo.
25 Mbirali mini burugulo haabo haga kago ibuha genda tagira ibalu ibunaga mini mo ko holebira. Anigo mbiralime ibunaga nenegehondo bi bayale layagua bi ogoni laragome ibu nenege kago miniha dungulo holebira.
25 As preocupações roubam a felicidade da gente, mas as palavras amáveis nos alegram.
26 Wali agali mini tigabi karume tinaga nenegehondo hariga tigabi walia halu de hondo haga. Anigo mana ko biaga karu ti hariga tigabi pedago yu wahalu pu luluyu haga ka.
26 Quem é direito serve de guia para o seu companheiro, porém os maus se perdem pelo caminho.
27 Agali mangahe karume tia bo puwa mbira naboyiore dai bulebira. Anigo biabe pinditigi kau bogalo biaga karu ti agali mini lene holebira.
27 O preguiçoso não consegue o que deseja, mas o homem trabalhador ficará rico.
28 Wali agali mana tigabi bialu karu ti haabo holenenaga harigani pialu ka. Anigo ko bulenenaga hariga pu maro bialu homolene dege wulebira.
28 A honradez é o caminho para a vida, mas a falta de juízo é a estrada para a morte.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.