Provérbios 11
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Wali agalime mendealinaga mbirale yidago mo page bulenaga genda magi handaga ngago ke̱ howa wiagadagua ndo hada dai biaga karu Anduane Homogohanda ti handabe manga haga ka. Anigo maru genda magi tigatiga ngadagua handalu yolo bulene ngadagua biaga karuhondo ibugua turu haga ka.
1 O Senhor Deus detesta quem usa balanças desonestas, mas gosta de quem usa pesos justos.
2 Wali agali tininaga mini yaraga haga karu mani taga pani nolebira. Mini bayale gigabiwi karu tigua tini mo dindiha ho haga ka.
2 O orgulhoso será logo humilhado; mas com os humildes está a sabedoria.
3 Wali agali mini tigabiwi karume mana tigabi dege biaga ka. Anigo ke̱ haga karu ti tininaga ke̱ howa mana biaga ngagome tini mo guya haga.
3 As pessoas direitas são guiadas pela honestidade. A perversidade dos falsos é a sua própria desgraça.
4 Mbirale dewawi homogo ha hariyaguabi í̠ homolene horo harangi urunime í̠ mo wia nabulebira. Anigo í̠na mana tigabi ngaru talialu bialu hariyagua nde ogonime í̠ biamogo biragola í̠ abale homa nabi luore holebere.
4 No Dia do Julgamento, as riquezas não adiantam nada, mas a honestidade livra da morte.
5 Wali agali tigabi karume mana tigabi dege biragome tini biamogo biragola hariga tigabi ngagoria pialu holebira. Mana ko biaga karume tini mo ko haga ka.
5 A honestidade torna mais fácil a vida dos bons, porém os maus causarão a sua própria desgraça.
6 Wali agali mana tigabi biaga karu tini mana tigabi ogonime ti bayale helonaga biamogo biaga. Anigo dimagoli halu mana koru bialu haga karu tininaga mana ko biyagome tini mo ko haga nga.
6 A honestidade livra o homem correto, mas o desonesto é apanhado na armadilha da sua própria ganância.
7 Wali agali ko biaga karume tininaga hongome mbirale bayale ngaru mo wu holeberamabe toba ho haga ka. Anigo mani tigua mbirale mbira bule lowa tinaga miniha magoyu hayago tini homaragola tini heba homamaga haga.
7 Quando o perverso morre, a sua esperança morre com ele; a esperança dos maus dá em nada.
8 Wali agali mana bayale biaga karu ti kagoha genda tandagaru anda ibiyagua Anduane Homogo ibunime ti pele miaga ka. Genda tandaga urunibi wali agali maru mana ko biaga karuha mo ya holebira.
8 O homem honesto escapa da angústia, porém o mau a recebe em lugar dele.
9 Mbirali mana ko biaga karume bi ko lalu ndelayagua tinaga bi ogonime wali agali bu karu mo ko haga. Anigo maru mini tigabi karu tigua tinaga mini bayale gigabi ngagome tini pele miragola ti bayale holebira.
9 As palavras dos maus destroem os outros, mas a sabedoria livra do perigo os homens corretos.
10 Mana tigabi bialu haga karu tinaga holene bayaleore ngagola wali agali bu karume turu hai holebira. Anigo mana ko biaga karuni aria mbirago homayagua wali agalime turu timbuniore holebira.
10 A cidade fica contente com o sucesso das pessoas honestas, e há gritos de alegria quando morre um homem mau.
11 Wali agali mini tigabi karu tigua mana bayale biragome tinaga tanoha bayale holene wulebira. Anigo wali agali mana ko biaga karu tigua bi ko tara tara laragome tinaga tanoha wali agali karu mo ko haga.
11 Quando as pessoas honestas abençoam uma cidade, ela se torna importante, mas as palavras dos maus a destroem.
12 Mbiralime wali agalihondo bi ko lalu mege biyagua ogoni ibu mini nawi lulu ale ka. Wali agali mini bayale gigabiwi kagome bi ogoni ale nale ema nabi holebira.
12 É tolice tratar os outros com desprezo; o homem prudente prefere ficar calado.
13 Mbiralime bi diburibu laga kagohondo bi do henego ibu lamulene nawi. Ai mini bilinahe kagohondo lamulene karulape.
13 O mexeriqueiro espalha segredos, mas a pessoa séria é discreta.
14 Gabumane haru haga karume wali agali hariga bayaleni pelo walia nahayagua wali agali mo ko halu dindibi mo ko holebira. Anigo gabumane biamogo bialu mitangi bayale talebu mulene dewa bu hayagua wali agali bayale holebira.
14 O país que não tem um bom governo cairá; com muitos conselheiros, há segurança.
15 Mbiralime dano henego ibuni mibe naheyagola í̠na mia holiya leneyagua ogoninaga mani í̠ni genda timbuni wulebira. Ogoninaga í̠ bayale hole manda biriyagua í̠na mana ogonibi ngagoria wandialu habe.
15 Quem ficar como fiador de qualquer um acabará chorando. Será melhor não se comprometer.
16 Wali mana bayale biaga bedaru wali agali marume tinaga mini yaraga halu yo nahondolebira. Anigo wali mana ko biaga bedaru ti taga pani nalu birulebira.
16 A mulher bondosa é estimada, mas a imoral é uma vergonha. O preguiçoso nunca terá dinheiro, mas quem tem iniciativa acaba ficando rico.
17 Í̠na wali agali maruhondo dara howa biamogo biriyagua mana ogonibi beregome í̠ni biamogo beregoni. Anigo í̠na maru mo tandaga hariyagua í̠nibi mo tandaga holebere.
17 Quem age com bondade faz bem a si mesmo, e quem pratica a maldade acaba se prejudicando.
18 Wali agali ko biaga karume mbirale ngaruni tini biamogo nabibehe habane nabuleneore ngagoni. Anigo wali agali bayale tigabi biaga karume biragonaga yolo bayale mulebira.
18 Os maus não ganham nada com a sua maldade, mas quem faz o que é direito na certa será recompensado.
19 Wali agali mana tigabi dege biaga karu ti haabo holene yulebira. Anigoyu wali agali mana ko dege bule hamelo karu ti homolene wulebira.
19 Quem está resolvido a agir direito viverá, e quem insiste em fazer o mal morrerá.
20 Anduane Homogohanda wali agali ko hangu mitangi biaabo haga karuni ti handabe manga ho kagoni. Ibugua wali agali mana tigabi biaga karuhondo gubalini ho ka.
20 O Senhor Deus detesta quem tem coração perverso, mas se alegra com as pessoas corretas.
21 Anduane Homogohanda wali agali ko hangu biaga karuni manani helalu ti pani nolene ngago heneneore na bulebira. Anigo wali agali mana tigabi biaga karu ti pani nane bayale helolebira.
21 Os maus certamente serão castigados por Deus, mas os bons escaparão do castigo.
22 Wali mbira dengui bayaleore biruwa ibugua mana ko hangu biaabo haga bedayagua ogoni ibu gi magi ngolome wabini nogoni yári bia howa nguira da haganego ale beda.
22 A beleza na mulher sem juízo é como uma joia de ouro no focinho de um porco.
23 Wali agali mini tigabi karume ti hameledaru biragola bayale dege tagira ibulebira. Anigo ko biaga karume tini hame ledaru biyagua ko dege tagira ibiragola bibahende karume keba hai holebira.
23 Os planos dos bons trazem felicidade; o que os maus planejam produz ódio.
24 Wali agali marume tinaga muni mbirale ngaru wali agali maru turu helo migi buwa uruni tinaga biabe biragoha muni dewaore wia tago haga. Anigo wali agali marume tinaga mbirale mbirale ngaru mendealihondo tale bialu mibehe howa namiyagua ibuni noa noalo hangu halu burupale haabo holebira.
24 Algumas pessoas gastam com generosidade e ficam cada vez mais ricas; outras são econômicas demais e acabam ficando cada vez mais pobres.
25 Wali agali mbirame ibunaga mbirale ngaru wali agali maru biamogo bialu miyagua ibuni dewaore yu haabo holebira. Í̠na wali agali maru biamogo biriyagua tigua nde í̠ biamogo biadai bulebira.
25 Quem é generoso progride na vida; quem ajuda será ajudado.
26 Mbiralime ibunaga tomo yolo bule ibiragola yolo dibaudu howa mule layagua ogoninaga maru tigua ibu mege bulebira. Anigo wali agalime ibunaga tomo yolo bule ibidaba layagua tigua ibuhondo turu holebira.
26 O comerciante que armazena mantimento, esperando preço mais alto, é amaldiçoado pelo povo; mas o que põe à venda o que tem é estimado por todos.
27 Mbiralime mana bayale hongo howa talialu biyagua wali agali marume ibuhondo turu howa dungulo holebira. Anigo ibugua ko hangu bule manda biyagua nde ko hangu handa walia holebira.
27 Quem procura o bem é respeitado, mas quem busca o mal será vítima do mal.
28 Wali agali mbirame ibunaga mbirale ngaru mitangi bialu mo tene hayagua nde ibu dalu ibirangi ira yuni gilope hagadagua ibira holebira. Anigo mini tigabiwi karu ti ira yuni gaeangi gahenge haabo hagadagua holebira.
28 Aquele que confia nas suas riquezas cairá, porém os honestos prosperarão como as folhagens.
29 Agali mbirali ibugua ko biragome ibu one waneigini karuha ko yu anda ibilaragola ibunaga mbirale bibahende ngaru ereba hai halu nayi holebira. Ogonidagua dege mbirali mitangi bayale nabiaga kago ibugua mini bayale gigabi kagonaga biabe bia haga holebira.
29 Quem dirige mal a sua casa acaba sem nada. Quem não tem juízo será sempre escravo de quem é sábio.
30 Mini tigabi karume mana birago haabo holene lini daga ira ale ka. Agali mini bayale gigabi kago ibugua agali maru ibula mini mbiraore howa mandagi hole hame laga ka.
30 Uma pessoa correta traz bênçãos para a vida dos outros; quem aumenta o número de amigos é sábio.
31 Wali agali mini tigabi karu ti dindi ogoria howa bayale biyagonaga yolo miaga manda bidama. Ogonigo wali agali mana ko biagaru tigua ko biyagonaga pani mia nabi yo pialu polobada manda nabimi̱ya. Anduane Homogohanda tihondo ko biyagonaga pani mulebiraore ndobe.
31 Assim como os bons são recompensados aqui na terra, também os pecadores e os maus são castigados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.