Mateus 5
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC
1 Yasuhanda wali agali dewaore bu hearu de hondowa bare hari mbira weago iraga howa berene. Ani berearia ibunaga talima piaga biaru ti ibu bereagoria ibalu bira mabu bini.
1 Vendo aquelas multidões, Jesus subiu à montanha. Sentou-se e seus discípulos aproximaram-se dele.
2 Ogoriani berearia ibugua tihondo bi mana lawai halu berene.Yasuhanda wali agali dewaore bu hearu ... tihondo bi mana lawai halu berene.|src="HK 65A.tif" size="2" ref="(5.1-2)"
2 Então abriu a boca e lhes ensinava, dizendo:
3 I̱ miniha nakarulape ko lo mitangi bu karu Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria tinagaore ngago ti turu ho holene nga.
3 Bem-aventurados os que têm um coração de pobre, porque deles é o Reino dos céus!
4 Dara ho karu Ngode Datagaliwabehanda ti mo turu holebiragonaga ti turu ho holene nga.
4 Bem-aventurados os que choram, porque serão consolados!
5 Tini mo dindiha haga bu karu Ngode Datagaliwabehanda, Ngulebero, lowinigo tigua mo yulebiragonaga ti turu ho holene nga.
5 Bem-aventurados os mansos, porque possuirão a terra!
6 Ngode Datagaliwabehanda hame ledadagua bua timbuni ho karu Ngode Datagaliwabehanda tini hame larago mo to̱lai holebiragonaga ti turu ho holene nga.
6 Bem-aventurados os que têm fome e sede de justiça, porque serão saciados!
7 Wali agali maruhondo dara howa biamogo biaga karu Ngode Datagaliwabehanda ti dara howa biamogo bulebiragonaga ti turu ho holene nga.
7 Bem-aventurados os misericordiosos, porque alcançarão misericórdia!
8 Mini gahengewi ko bua nahaga karu tigua Ngode Datagaliwabe de hondolebiragonaga ti turu ho holene nga.
8 Bem-aventurados os puros de coração, porque verão Deus!
9 Mo palia holenenaga biabe bialu karu Ngode Datagaliwabehanda tihondo, I̱ waneigini, lolebiragonaga ti turu ho holene nga.
9 Bem-aventurados os pacíficos, porque serão chamados filhos de Deus!
10 Ngode Datagaliwabehanda hame ledadagua bialu howa tandaga nalu karume Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria tinaga ngago ti turu ho holene nga.
10 Bem-aventurados os que são perseguidos por causa da justiça, porque deles é o Reino dos céus!
11 Tígua i̱ porodagua talima ibalu kamigonaga wali agali marume tí mege biragolabi mo tandaga haragolabi ke̱ halu nde laragolabi mana urunibi biragola tí turu ho holene nga.
11 Bem-aventurados sereis quando vos caluniarem, quando vos perseguirem e disserem falsamente todo o mal contra vós por causa de mim.
12 Ngode Datagaliwabe mana latagi haga bamba henerume tandaga ogonidagua dege nalu hene. Dahuliya andagani tínaga emena timbuniore wia do kago turu timbuniore ho halimu.
12 Alegrai-vos e exultai, porque será grande a vossa recompensa nos céus, pois assim perseguiram os profetas que vieram antes de vós.
13 Wali agali tara tara bibahendenaga ibi ale tí kamigoni. Ibi ibuninaga dende ereba hayagua lone mo dende bia habe nahe nga. Ibi ko halu dindini waharagola wali agali geme hengedaga nga.
13 Vós sois o sal da terra. Se o sal perde o sabor, com que lhe será restituído o sabor? Para nada mais serve senão para ser lançado fora e calcado pelos homens.
14 Wali agali dindi bibahendeni tara tara karunaga wá holene ale tí kamigoni. Tano timbuni dindi bare hombeneni bu karu mo ge nahabehe ka.
14 Vós sois a luz do mundo. Não se pode esconder uma cidade situada sobre uma montanha
15 Mbiralime lamu delowa ndisi be timbuni ngago andaneha nawiaga. Ani biagadagua ndo anda ogoniha bedaru bibahende wá haame helo ibugua lamu dedago dagia daligani mo wiaga.
15 nem se acende uma luz para colocá-la debaixo do alqueire, mas sim para colocá-la sobre o candeeiro, a fim de que brilhe a todos os que estão em casa.
16 Ogonidagua tínaga wá holene wali agalime de hendelo mo wá holene nga. Tígua mana bayale beramigo de hondowa wali agalime tí Aba dahuliya andaga kagonaga mini yaraga helonaga ani mo wá halu holene nga.
16 Assim, brilhe vossa luz diante dos homens, para que vejam as vossas boas obras e glorifiquem vosso Pai que está nos céus.
17 Mosese heneyangi Mana lowinigobi Ngode Datagaliwabe mana latagi haga heneyarume mana lawai henegobi i̱na mo wahole ibiruda mitangi bidamibe. I̱na mo wahole ndo ibiru. Tigua bi lowinigo lola helonaga i̱ íbu kogoni.
17 Não julgueis que vim abolir a lei ou os profetas. Não vim para os abolir, mas sim para levá-los à perfeição.
18 Hari daligabi dindibi wiaabo kadagua Mosese heneyangi Mana lowinigonaga bi emeneorebi mbira ereba nahe maha bibahende hamaro birangi hangu ereba holebirago manda bilimu.
18 Pois em verdade vos digo: passará o céu e a terra, antes que desapareça um jota, um traço da lei.
19 Anigo mbiralime mana uruni lowiniyaria dunini ndo emeneorerubi ngago ibuni nabi howa marumebi nabilo biawai hayagua o biago ibu Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria dunini maru karubi ndo ibu niraore holebira. Ani biradagua ndo mbiralime mana uruni lowiniyadagua bialu maru karumebi bilo biawai hayagua ogoni ibu Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria timbuni duniniore holebira.
19 Aquele que violar um destes mandamentos, por menor que seja, e ensinar assim aos homens, será declarado o menor no Reino dos céus. Mas aquele que os guardar e os ensinar será declarado grande no Reino dos céus.
20 Anidago i̱na bi mbira langero. Ngode Datagaliwabehanda mana tigabi tígua bilimulo hame ledago Mana lowinigo lawai haga karumebi Perisi agali karumebi biagadagua ndo tígua ti bolangua halu nabirimiyagua Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria anda napoleberami.
20 Digo-vos, pois, se vossa justiça não for maior que a dos escribas e fariseus, não entrareis no Reino dos céus.
21 Bambaore wali agali hearuhondo bi laminigo ogo, Wali agali homelo nababe. Mbiralime ogonidagua biyagua godi lolene wulebira, lalu bi ogoni leneyago tí hale harimigoni.
21 Ouvistes o que foi dito aos antigos: Não matarás, mas quem matar será castigado pelo juízo do tribunal.
22 Anigo áyu i̱na tíhondo agua laro. Mbiralime ibu hamenehondo keba hayagua ogoninaga godi lolene wulebira laro. Agali mbirame ibu hamenehondo, Í̠ habane nabulene kegoni, layagua ibubi o layagonaga ganisolo agali kagoria haru polebira. Agali mbirame ibu hamenehondo, Í̠ koore mini nawi ke, layagua o layagonaga heli dindini ira dedagoria polene henge ibunime mo wulebira.
22 Mas eu vos digo: todo aquele que se irar contra seu irmão será castigado pelos juízes. Aquele que disser a seu irmão: Raca, será castigado pelo Grande Conselho. Aquele que lhe disser: Louco, será condenado ao fogo da geena.
23 Anigo í̠ mbirale Ngode Datagaliwabehondo mule bo lomabu miaga dagiani mule bereria í̠ hameneme í̠hondo mbirale mbiranaga keba ka lo mitangi biriyagua
23 Se estás, portanto, para fazer a tua oferta diante do altar e te lembrares de que teu irmão tem alguma coisa contra ti,
24 nde mbirale mulene biago bo lomabu miaga dagia kawareni ngelalu í̠ hamene karia mo palia hole abale pobe. Mo palia halu dai buwa mbirale Ngode Datagaliwabehondo mule wirigo mibe.
24 deixa lá a tua oferta diante do altar e vai primeiro reconciliar-te com teu irmão; só então vem fazer a tua oferta.
25 Mbiralime í̠la godi lolenaga, I̱la godi labiya mba, layagua godi lagane andaha anda nape howa ibula abale mo tiga bulene manda bibe. Godi lole haru piyagua godi dabagane agali kagohondo í̠ minu mulebira. Minu miragola godi dabagane biagome í̠ dandayi gini ya haragola tigua í̠ garabaya andaha helolebira.
25 Entra em acordo sem demora com o teu adversário, enquanto estás em caminho com ele, para que não suceda que te entregue ao juiz, e o juiz te entregue ao seu ministro e sejas posto em prisão.
26 Ani biragola í̠na ko birigonaga yolo miaiore habelo garabaya andaha helaabo holebirago lalu langero.
26 Em verdade te digo: dali não sairás antes de teres pago o último centavo.
27 Bambaore bi lowinigo ogo, Wali agali kayu nabibe, lalu bi ogoni leneyago tí hale harimi.
27 Ouvistes que foi dito aos antigos: Não cometerás adultério.
28 Anigo áyu i̱na tí langialu agali mbirame wali deme hondowa dimagoli hayagua ibugua miniha wali biagoni yaore biya laro.
28 Eu, porém, vos digo: todo aquele que lançar um olhar de cobiça para uma mulher, já adulterou com ela em seu coração.
29 Í̠naga de tigame í̠ ko mo bia hayagua halu wahabe. Í̠ tingininaga aria mbirago nahe howa holene bayale nga. Í̠naga tingini bibahende hai howa heli dindiha mo bape holenego nde koorego.
29 Se teu olho direito é para ti causa de queda, arranca-o e lança-o longe de ti, porque te é preferível perder-se um só dos teus membros, a que o teu corpo todo seja lançado na geena.
30 Í̠naga gi tigame í̠ ko mo bia hayagua gi ogoni gandulo wahabe. Í̠naga gi mende hangu howa holenego bayale nga. Í̠naga tingini bibahende hai howa heli dindiha polene nde koorego.
30 E se tua mão direita é para ti causa de queda, corta-a e lança-a longe de ti, porque te é preferível perder-se um só dos teus membros, a que o teu corpo inteiro seja atirado na geena.
31 Bambaore bi mende lowinigo ogo, Agali mbirame ibu one wahole manda biyagua ibugua bebani gili buwa ibu onehondo mulene nga, lalu leneya.
31 Foi também dito: Todo aquele que rejeitar sua mulher, dê-lhe carta de divórcio.
32 Áyu i̱na tí langerogo agali mbirame ibu one agali mendela kayu biragola ndo bame wahayagua ibugua ibu one biagome agali kayu bilo mo bia hara. Agali mbiralime agali mende one wahenego dabu biyagua o ibugua wali biago kayu dege biragoni.
32 Eu, porém, vos digo: todo aquele que rejeita sua mulher, a faz tornar-se adúltera, a não ser que se trate de matrimônio falso; e todo aquele que desposa uma mulher rejeitada comete um adultério.
33 Bambaore wali agali hearuhondo bi laminiyago ogo, Bi mbira í̠na buleore lalu lo wirigo waholene nawi. Anduane Homogohondo mbirale mbira buleore bero lo wirigo bibe, lalu bi ogoni leneyagobi tí hale harimi.
33 Ouvistes ainda o que foi dito aos antigos: Não jurarás falso, mas cumprirás para com o Senhor os teus juramentos.
34 Anigo i̱na áyu tí langerogo bi lo wialu howa mbirale mbiranaga mini lalu ndo wilimu. Dahuliya andaga Ngode Datagaliwabenaga handame ho biragane ngago tígua, Dahuliya andani ngadagua buleore bero, lalu nalo wilimu.
34 Eu, porém, vos digo: não jureis de modo algum, nem pelo céu, porque é o trono de Deus;
35 Dindini Ngode Datagaliwabehanda ibunaga ge dogolo wiaga ngago tígua, Dindi ngadagua buleore bero, lalu nalo wilimu. Yarusaleme handame haga kini timbuni kagonaga dindi ngago tígua, Yarusalemeni ngadagua buleore bero, lalu nalo wilimu.
35 nem pela terra, porque é o escabelo de seus pés; nem por Jerusalém, porque é a cidade do grande Rei.
36 Í̠ninaga haguani kadagua buleore bero, lalu nalo wibe. Irane ogo í̠nime mandari mbirago mo pela halubi mo mindi bia halubi nabibehe kegoni.
36 Nem jurarás pela tua cabeça, porque não podes fazer um cabelo tornar-se branco ou negro.
37 Tígua lalu, E̱bi ndobi dege lalu lalimu. Bi marubi larimiyagua bi o larimiruni tene dama Heyolabeha howa ibiragola larimi.
37 Dizei somente: Sim, se é sim; não, se é não. Tudo o que passa além disto vem do Maligno.
38 Bambaore bi lenego ogo, De mbira halu waharagonaga pani de mbira halu wahaga. Ne mbira hondo waharagonaga pani ne mbira hondo wahaga, lalu bi ogoni leneyago tí hale harimigoni.
38 Tendes ouvido o que foi dito: Olho por olho, dente por dente.
39 Anigo áyu i̱na tí langerogo mbiralime tíhondo ko biyagua tígua ko bia dai nabilimu. Mbiralime í̠naga pe tigahayagi bayagua pe lehayagibi belo beregedabe.
39 Eu, porém, vos digo: não resistais ao mau. Se alguém te ferir a face direita, oferece-lhe também a outra.
40 Mbiralime í̠ godi lole haru pialu howa í̠naga aga tingiliya ngulene nga layagua í̠naga dagare tingiliyabi tago bialu mibe.
40 Se alguém te citar em justiça para tirar-te a túnica, cede-lhe também a capa.
41 Ami agali tínaga dindini bu karu aria mbiragome, I̱naga togi nu mabu tu mbira poa nakeha hanalu pu layagua í̠na mabu tu ki hono bolangua habe.
41 Se alguém vem obrigar-te a andar mil passos com ele, anda dois mil.
42 Mbiralime, Mbirale ogoni i̱ ngi, layagua nde mibe. Mendealime, Ogoni ya dai buliya i̱ ngi, layaguabi nde ya dai bilo mibe.
42 Dá a quem te pede e não te desvies daquele que te quer pedir emprestado.
43 Bambaore bi leneyago ogo, Í̠naga nenegeruhondo gubalini ho habe. Í̠naga waitigi karuhondo handabe manga ho habe, lalu bi ogoni leneyago tí hale harimigoni.
43 Tendes ouvido o que foi dito: Amarás o teu próximo e poderás odiar teu inimigo.
44 Ani anigo i̱na tí ogodagua langerogo tínaga waitigi ho karuhondo gubalini ho halimu. Tí mo tandaga halu karu bayale helonaga tígua Ngode Datagaliwabehondo bi la halimu.
44 Eu, porém, vos digo: amai vossos inimigos, fazei bem aos que vos odeiam, orai pelos que vos {maltratam e} perseguem.
45 Ani bulene ngago irane tí Aba dahuliya andaga kagonaga waneigini hole ani bilimu. Aba ibugua wali agali ko bayalebi ta nabi kagoria ibunaga ni daame helaga ka. Ibugua wali agali ko biaga karubi bayale biaga karubi ta nabi bibahendehondo ta halu miaga ka.
45 Deste modo sereis os filhos de vosso Pai do céu, pois ele faz nascer o sol tanto sobre os maus como sobre os bons, e faz chover sobre os justos e sobre os injustos.
46 Tí gubalini hagaru hangu gubalini harimiyagua Ngode Datagaliwabehanda tínaga emena aginaga ngulene ngabe. Dagisi muni ngi laga karume ti nde ani dege biaga ka.
46 Se amais somente os que vos amam, que recompensa tereis? Não fazem assim os próprios publicanos?
47 Tígua tínaga nenegeru hanguhondo bi turubi larimiyagua tí mana biagane winiyadagua ndo bayale taraore mbira birimibe. Wali agali Ngode Datagaliwabe mitangi nabiaga karume tibi ani dege biaga ka.
47 Se saudais apenas vossos irmãos, que fazeis de extraordinário? Não fazem isto também os pagãos?
48 Tí Aba dahuliya andaga kago ibu mini baya buruguleorewi kadagua tíbi mini baya buruguleorewi holene nga.
48 Portanto, sede perfeitos, assim como vosso Pai celeste é perfeito.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.