Mateus 14
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs BKJ
1 O bialu henedagoningi Galili wali agali handame haga Herodo ibu Yasuhanda bialu hayuagoni hale hene.
1 Nesse tempo Herodes, o tetrarca, ouvindo a fama de Jesus,
2 Hale howa ibugua ibunaga haru haga hearuhondo lalu, Ogoni baboraya biaga Yone ala homayago ho dai bu howa agalime nabiagane ale bulenaga hongo holene yu haruagoni ibudago, lene.
2 disse aos seus servos: Este é João, o Batista; ele está ressuscitado dos mortos, e por isso obras poderosas atuam nele.
3 Ogoninaga ala Herodohanda Yone minuwa pu senime dariba howa garabaya andaha helene. O binidagoni irane Herodo ibugua ibu hamene Pilibi one Herodiasa ibu dabu binigome ibugua Yone garabaya andaha helene.
3 Pois Herodes, havendo prendido a João, o amarrou, e o colocou na prisão, por causa de Herodias, esposa de seu irmão Filipe.
4 Ala baboraya biaga Yonehanda homa nabi howa Herodohondo lamiaabo halu lalu, Wali Herodiasa ogoniore í̠ one berelo dabu birigo nabulene biridagoni, lene.
4 Porque João lhe dizia: Não te é lícito possuí-la.
5 Ani layagola howa Herodohanda Yone homelo bo wahole biyaria Yu wali agali hearu hondowa gi howa wahene. Irane Yu wali agali tigua, Yone ibu Ngode Datagaliwabe mana latagi hagaore ka, laga henegonaga wahene.
5 E querendo matá-lo, temia o povo; porque eles o consideravam um profeta.
6 Ani buwa Herodo ibu taba henenengi hayagola tomo nalu biruwa wali Herodiasa waneme wali agali biru wiagoria howa mali lini. Mali liyago hondowa Herodohanda turu taraore howa
6 Celebrando-se, porém, o aniversário de Herodes, a filha de Herodias dançou diante deles, e agradou a Herodes.
7 wandari biagohondo lalu, Í̠na ngi larego ale ta nabi nguliya, lalu lowini.
7 Perante isso prometeu, com juramento, dar-lhe tudo o que pedisse.
8 Ani layagola ibu ai̱ya Herodiasa ibugua ibu wanehondo lamialu lalu, Herodohondo au labe. Baboraya biaga Yonenaga ma puguwa haguane ndisini yuwa áyu ogoni ngi labe, lene.
8 E ela, tendo sido anteriormente instruída por sua mãe, disse: Dá-me aqui, em um prato, a cabeça de João, o Batista.
9 Ani labe layadagua layagola Kini Herodo ibu mogo lowa wali agali biru wiaru wanakuini howa, Ngi larego ale nguliya, lalu lo wiyago manda bialu mo habo lole ndoyagola ibugua maruhondo lalu, Wandari biagome hame laradagua bule pudaba, lene.
9 E o rei se arrependeu; contudo, por causa do juramento, e dos que estavam à mesa com ele, ordenou que se lhe desse.
10 Ani layagola nde abule ndoyagola agali marume Yone garabaya andaha heago ma puguwa
10 E ele mandou decapitar João na prisão.
11 haguane ndisini pugu yalu dai buwa wandari biagohondo miyagola wandari ibugua ibu ai̱yahondo mule pene.
11 E a sua cabeça foi trazida em um prato, e dada à moça, e ela a levou para a sua mãe.
12 Ani biyagola Yonenaga talima piaga henerume ibuwa ibu dongone mo yalu pialu hora howa tigua Yasu lamule pene.
12 E vieram os seus discípulos, levaram e enterraram o corpo, e foram dizer a Jesus.
13 Yone bo wahaya layago hale howa dindi Yasu ibu hayagoni wahalu iba taluni biralu mbirali naheha ibuni hangu pene. Wali agali bu hearume Yasu piya layago hale howa tano uruni wahalu Yasu piyadagua talima mama dindi dindi pene.
13 Ouvindo Jesus isso, partiu dali em um barco, para um lugar deserto, à parte; e, ouvindo isto as multidões, seguiram-no a pé desde as cidades.
14 Yasu iba taluni howa uba ede halu hearia wali agali dewaore bu hearu hondowa ibunaga gubaliniha dara holene to̱lai howa ibugua waragobe hearu mo dabi haga bini.
14 E, Jesus, saindo, viu uma grande multidão, e movido de compaixão por eles, curou os seus enfermos.
15 Horo ogoningi alendo hayagola ibunaga talima piaga biaru Yasu hearia ibuwa ibuhondo lalu, Ai alendo hayadago ina dindi ko tomo nawini kamago wali agali o karuni pugu pugu bialu tini tomo yolo mule tano emene karuha taya bima pudaba la, lene.
15 E, chegada a tarde, os seus discípulos aproximaram-se dele, dizendo: O lugar é deserto, e a hora já é passada; despede a multidão, para que indo às aldeias, comprem mantimentos.
16 Ani layagola Yasuhanda tihondo ladai bialu lalu, Ti tomo nelo tínime midaba, lene.
16 Mas Jesus lhes disse: Eles não precisam partir; dai-lhes vós de comer.
17 Tigua ladai bialu lalu, Iname mberedi duria wena kira hangu lowa dege henedama, lene. Iname mberedi duria wena kira hangu lowa dege henedama, lene.|src="HK 6A.tif" size="1" ref="(14.17)"
17 E eles lhe disseram: Nós não temos aqui senão cinco pães e dois peixes.
18 Ani layagola Yasuhanda lalu, I̱ kogoria tagu yalu ibidaba, lene.
18 Ele disse: Traga-os aqui para mim.
19 Yalu ibiyagola ibugua wali agali hearuni, Tanini biradaba, lowa mberedi duria biarubi wena kira biago labobi mo yuwa hari daligaha handa daga halu Ngode Datagaliwabehondo ka̱i̱ lene. Ani lowa ibugua mberedi gai bu baga buwa ibunaga talima piaga biaruhondo miyagola tigua wali agali biru wiaruhondo mo mini.
19 E, ordenando a multidão para que se assentasse sobre a relva, tomou os cinco pães e os dois peixes, e, erguendo os olhos ao céu, ele os abençoou, e partindo os pães, deu-os aos seus discípulos, e os discípulos à multidão.
20 Ani miyagola bibahendeoreme no karula pialu ibira hayago ibunaga talima piaga biarume nu homberia (12) hono to̱lai hene.
20 E todos comeram e se fartaram; e dos pedaços que sobraram tomaram doze cestos cheios.
21 Nenedaruni wali waneiginiru nale agali hangu daga la a̱i̱ halu daosini duria (5,000) hene.
21 E os que haviam comido eram cerca de cinco mil homens, além de mulheres e crianças.
22 Ani biyagola howa Yasuhanda wali agali bu hearu andaga pugu pugu bidaba lalu ibunaga talima piaga biaruhondobi lalu, Tígua iba taluni biralu ange edeyagi pole pudaba, lene.
22 E logo Jesus compeliu os seus discípulos a entrar no barco, e passar adiante dele para o outro lado, enquanto ele despedia a multidão.
23 Ibugua wali agali biaruhondo, Pudaba, lowa hombene mbira wiagoria iraga howa Ngode Datagaliwabela bi lole pene. Aruma hayahayagi Yasu ibu ibuni hangu hene.
23 E, despedida a multidão, ele subiu para o monte, para orar à parte. E vindo a noite, ele estava ali sozinho.
24 Ani bu hea handala iba talu biago iba hanunihayagi pialu hearia puyabu hongo howa pu ladai biyagome iba mo yaribu biyagola talu biago mo badele bini.
24 O barco, porém, estava já no meio do mar, agitado pelas ondas; porque o vento era contrário.
25 Egerebagi muna biyagoha Yasu ibu ibunaga talima piaga biaru bereagoria ibani ibini.
25 Mas, à quarta vigília da noite, Jesus foi até eles, andando sobre o mar.
26 Tigua ibu ibani ibiyago hondowa mogo timbuniore lo berene. Ti mogo lo biruwa lalu, O ibiragoni homene dininida, lowa gi howa ga̱ lene.
26 E quando os discípulos o viram andando sobre o mar, eles perturbaram-se, dizendo: É um espírito; e gritaram de medo.
27 Ani layagola Yasuhanda tihondo lalu, I̱ Yasu kogo gi nahe mini mbiraore hongo howa wu holene nga, lene.
27 Mas imediatamente Jesus falou com eles, dizendo: Tende bom ânimo, sou eu, não temais.
28 Ani layagola Pidahanda hongo howa la daga halu lalu, Anduane Homogo-o í̠oreyagua í̠ keria ibani ibuliya íbu la, lene.
28 E Pedro respondeu, e disse: Senhor, se és tu, manda-me ir ter contigo sobre as águas.
29 Ani layagola Yasuhanda, Pida-o íbu, lene. Íbu, layagola Pida ibu iba taluni howa tagira pialu ibani Yasu hearia pole pene.
29 E ele disse: Vem. E Pedro, descendo do barco, andou sobre as águas para ir até Jesus.
30 Ani pole piyaria puyabu hongo howa pu layago hondowa mogo layagola iba nalu namu lole biyaria Pida ibunime ga̱ lowa lalu, Anduane Homogo-o i̱ gi mia, lene.
30 Mas ele vendo que o vento era forte, teve medo; e, começando a submergir, clamou, dizendo: Senhor, salva-me!
31 Ani layagola Yasuhanda abale gini yamuwa yani halu lalu, Mini mbiraore emene wirigo abiyanenaga mini kira wuwa kebe, lene.
31 E imediatamente Jesus, estendendo a sua mão, segurou-o, e disse-lhe: Oh pequena fé, por que tu duvidaste?
32 Ani buwa libu haru mandagi iba taluni biraribigola puyabu pu nale nimu lene.
32 E quando eles entraram no barco, o vento cessou.
33 Ani biyago hondowa ibunaga talima piaga iba taluni birayarume Yasunaga mini yaraga halu Yasuhondo lalu, Í̠ Ngode Datagaliwabe Igini heneneore kegoni, lene.
33 Então os que estavam no barco, vindo, o adoraram, dizendo: Verdadeiramente tu és o Filho de Deus.
34 Ani bialu ti iba timbuni bereago domade halu dindi mbira mini Genesarete wiagoria anda piyagola
34 Ora, terminada a travessia, eles chegaram à terra de Genesaré.
35 wali agali hearume ibu de hondowa, Yasuore ibiragonida, lo manda bini. Ani manda buwa tigua ibu heagoha warago bo wiaruni dindi wu mabu biaruniha howa Yasu hearia haru ibai hene.
35 E, quando os homens daquele lugar o reconheceram, eles enviaram por toda aquela região em redor, e trouxeram-lhe todos os que estavam enfermos;
36 Haru ibuwa tigua ibuhondo hame lowa lalu, Warago bo ngaru ti í̠naga aga nguni hanguni ela helo, lene. Ani layagola wali agali Yasunaga agani ela haga biyaru ti dabi hai haga bini.
36 e pediram-lhe que ao menos eles pudessem tocar a orla da sua veste, e todos quantos a tocavam ficavam perfeitamente sãos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.