Marcos 12

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Ani lowa Yasuhanda tihondo bi yobage lowa lamialu hene. Ibugua lalu, Agali mbirame pu mbira lini daga mini gerebi dewa hongo dugu dugu bini. Hongowa to̱le̱me pabe wa mabu biai halu gerebi lini ibane pingidope holenaga uli ege to̱le̱ha guabuwa wini. Ani buwa mabu mamage holenaga anda mbira luni daliga bima iraga howa helene. Ani buwa ibugua agali maruhondo lalu, Mabu biabe bia halu hondo ha halimu, lalu dindi mbiraha ibaga bialu pene.... mabu mamage holenaga anda mbira luni daliga bima iraga howa helene.|src="HK 76A.tif" size="1" ref="(12.1)"
1 Depois, entrou Jesus a falar-lhes por parábola: Um homem plantou uma vinha, cercou-a de uma sebe, construiu um lagar, edificou uma torre, arrendou-a a uns lavradores e ausentou-se do país.
2 Pu mbira mini gerebi lini dolene tu hayagola mabu anduane biagome ibunaga garabaya biabe ale bia haga mbiralihondo lalu, I̱naga mabu hondo ha haga karuhondo lini maru do ngidaba lole pu, lene.
2 No tempo da colheita, enviou um servo aos lavradores para que recebesse deles dos frutos da vinha;
3 Ani lole piyagola hondo ha haga biarume ibu minu balu mbira nayiore dai bilene.
3 eles, porém, o agarraram, espancaram e o despacharam vazio.
4 Ani biyagola mabu anduane biagome lone ibunaga garabaya biabe ale bia haga mendehondo, Pu, layagola mabu hondo ha haga biarume ibu haguaneni gaeo bialu ibu handabe manga halu mege taraore bini.
4 De novo, lhes enviou outro servo, e eles o esbordoaram na cabeça e o insultaram.
5 Ani biyagola mabu anduane biagome ibunaga garabaya biabe ale bia haga tebonehondo, Mo pu, layagola mabu hondo ha haga biarume ibu homelo bo wahene. Ani buwa agali maru piyagola mabu hondo ha haga biarume maru bowa maru homelo bo wahene.
5 Ainda outro lhes mandou, e a este mataram. Muitos outros lhes enviou, dos quais espancaram uns e mataram outros.
6 Ani biyagola mabu anduane biagome ibu igini mbira hangu gubalini timbuniore haga henego ogoni ibuni hangu lini mo pole hene. Maniore ibugua ibuni igini biagohondo lalu, Mabu hondo ha haga kagoria lini mo pu, lalu, Tigua ibu mitangi bialu ibuhondo tiga tiga bulebira manda bido, lene.
6 Restava-lhe ainda um, seu filho amado; a este lhes enviou, por fim, dizendo: Respeitarão a meu filho.
7 Mabu hondo ha haga biarume tini hangu laga laga bialu lalu, Mabu anduane biago igini ogonigo ibunaga paluni ina karulami̱ya homelo bama, lowa
7 Mas os tais lavradores disseram entre si: Este é o herdeiro; ora, vamos, matemo-lo, e a herança será nossa.
8 tigua igiri biago minuwa homelo bowa ibu tingini mabu tagirahayagi mo ba tagi hene, lalu Yasuhanda lene.
8 E, agarrando-o, mataram-no e o atiraram para fora da vinha.
9 Ani lowa Yasuhanda tihondo lalu, Ani biyago mabu anduane agi bulebirabe. Ibugua ibuwa agali mabu hondo ha haga biaru homelo bai howa mabu ogoni marume hondo ha helo mulebira.
9 Que fará, pois, o dono da vinha? Virá, exterminará aqueles lavradores e passará a vinha a outros.
10 Anduane Homogonaga mbugani bi mbira lo ngago tí nahende kamibe.
10 Ainda não lestes esta Escritura:
11 Ogoni Anduane Homogo ibunioreme mo yu daibu helenego
11 isto procede do Senhor, e é maravilhoso aos nossos olhos?
12 Yu wali agali haru haga hearume Yasuhanda bi yobage ogoni layagonaga ti mitangi bialu layago manda buwa minule bialu hearia wali agali dewa bu hea handala gi howa wahalu pene.
12 E procuravam prendê-lo, mas temiam o povo; porque compreenderam que contra eles proferira esta parábola. Então, desistindo, retiraram-se.
13 Perisi agali maru hearubi Herodonaga aria maru hearubi tigua tinaga aria maru hearuhondo lalu, Yasu bi lalu kago bi ko lelo mo bila hole ibu karia pudaba, lene.
13 E enviaram-lhe alguns dos fariseus e dos herodianos, para que o apanhassem em alguma palavra.
14 Ani layagola ti Yasu hearia puwa tigua ibuhondo lalu, Lawai haga-o iname manda bialu hemaria í̠na mana lamiriligo tiga tigaore larili manda bidama. Ani buwa í̠na agali mini timbuniwi hongohe karu hondowa gi nahe maru karumebi í̠ hondowa larago mitangi nabi howa Ngode Datagaliwabehanda hame ledagonaga mana wali agalihondo lawai hariligo tiga tigaore larili. Ai bi mbira langibelo inanaga Mana lowini ngago manda bialu Lomo dindinaga handame haga Kini kagohondo dagisi muni mulene ngabe be nawibe. Iname dagisi muni ogoni mulumabe be namulumabe, lene.
14 Chegando, disseram-lhe: Mestre, sabemos que és verdadeiro e não te importas com quem quer que seja, porque não olhas a aparência dos homens; antes, segundo a verdade, ensinas o caminho de Deus; é lícito pagar tributo a César ou não? Devemos ou não devemos pagar?
15 Ani layagola Yasuhanda tinaga miniha yageyage palu howa layagoni manda buwa tihondo lalu, Tígua aginaga minule nde larimibe. Muni kuni mbira i̱ de hondoliya mo yalu íbu, lene.
15 Mas Jesus, percebendo-lhes a hipocrisia, respondeu: Por que me experimentais? Trazei-me um denário para que eu o veja.
16 Ani layagola tigua muni kuni mbira mo yalu ibiyagola ibugua tihondo lalu, Muni kuni ogoriani dengui muguni ngagobi mini gilibu ngagobi ainagadabe, lene.
16 E eles lho trouxeram. Perguntou-lhes: De quem é esta efígie e inscrição? Responderam: De César.
17 Ani layagola Yasuhanda tihondo lalu, Mbirale Lomo handame haga Kini kagonaga ngago nde ibunihondo milimu. Mbirale Ngode Datagaliwabe kagonaga ngago nde Ngode Datagaliwabe ibunihondo milimu, lene.
17 Disse-lhes, então, Jesus: Dai a César o que é de César e a Deus o que é de Deus. E muito se admiraram dele.
18 Sadiusi agali hearume wali agali homeneru naheyulebira lagane maru henerume Yasu hearia ibuwa lalu,
18 Então, os saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se dele e lhe perguntaram, dizendo:
19 Lawai haga-o Mosesehanda mana mbira ina buluma̱yanaga gilibu wini ngago ogo, Agali mbira waneigini nahe one dalo berelalu homayagua homayago hameneme wali dalo biago dabu bu aribia howa waneigini homayagonaga hono wia holene nga, lo nga.
19 Mestre, Moisés nos deixou escrito que, se morrer o irmão de alguém e deixar mulher sem filhos, seu irmão a tome como esposa e suscite descendência a seu irmão.
20 Anigo igiri karia hamenema howa kane wahenegome wali mbira dabu bu howa waneigini nahe heaore homene.
20 Ora, havia sete irmãos; o primeiro casou e morreu sem deixar descendência;
21 Homayagola ibula pagu bini biagome dabu bu aribia howa waneigini nahe heaore dege homene. Ani biyagola hamene tebonegome dabu buwa ani bima pu gimbu bialu
21 o segundo desposou a viúva e morreu, também sem deixar descendência; e o terceiro, da mesma forma.
22 hamene karia bibahende biarume wali o biago dege dabu buwa waneigini nahe heaore homai hene. Ani bialu maniore wali biago home maro bini.
22 E, assim, os sete não deixaram descendência. Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
23 Ani binigo igiri karia biaru bibahendeme wali o biago dege dabu biyago homeneru mo heya hagane horo harangi wali biago agonaga one birulebirabe, lene.
23 Na ressurreição, quando eles ressuscitarem, de qual deles será ela a esposa? Porque os sete a desposaram.
24 Ani layagola Yasuhanda tihondo lalu, Tí mini pu tara ho kamigo irane Anduane Homogonaga mbugani gilibu ngagobi Ngode Datagaliwabe hongohe kagobi tí manda nabi kamigo mini pu tara ho kamigoni.
24 Respondeu-lhes Jesus: Não provém o vosso erro de não conhecerdes as Escrituras, nem o poder de Deus?
25 Ogoninaga wali agali homeneru mo heya harangi wali agali dabu bulene nawiore ndobe. Ti dahuliyali dahuliya andaga karu ale dege holebira.
25 Pois, quando ressuscitarem de entre os mortos, nem casarão, nem se darão em casamento; porém, são como os anjos nos céus.
26 Anigo wali agali homeneru mo heya holenenaga larogo Mosese ibu ira mbira hungu biyagoria hearia Ngode Datagaliwabehanda Mosesehondo lalu, I̱ Abarahama Aisaga Yagaba imarunaga Ngode Datagaliwabe kogoni, lenego Mosesehanda gilibu ngago tí daga nale dege kamibe.
26 Quanto à ressurreição dos mortos, não tendes lido no Livro de Moisés, no trecho referente à sarça, como Deus lhe falou:
27 Ngode Datagaliwabe ibu wali agali holenehe kagonaga kagoni. Ibu homenenaga ndo kago tí kaguaore manda birimida, lene.
27 Ora, ele não é Deus de mortos, e sim de vivos. Laborais em grande erro.
28 Mana lowinigo lawai haga mbira heago ibuwa tigua te layago hale halu Yasuhanda Sadiusi agalihondo bayuwa ladai biyago hondowa ibugua Yasuhondo lalu, Ngode Datagaliwabehanda Mana lowinigo dunini ala agoore mitangi bulene ngabe, lene.
28 Chegando um dos escribas, tendo ouvido a discussão entre eles, vendo como Jesus lhes houvera respondido bem, perguntou-lhe: Qual é o principal de todos os mandamentos?
29 Ani layagola Yasuhanda ladai bialu lalu, Mana lowinigo dunini ala mitangi bulene ngago laro. Isaraele wali agali tí hale halimu. Anduane Homogo ibu inanaga Ngode Datagaliwabe kago ibu hangu Anduane Homogo kagoni.
29 Respondeu Jesus: O principal é:
30 Í̠na Anduane Homogo í̠naga Ngode Datagaliwabe kago í̠naga gubalinimebi minimebi mandamebi hongomebi gubalini ho habe, lowinigo dunini ogoni ala mitangi bulene nga.
30 Amarás, pois, o Senhor, teu Deus, de todo o teu coração, de toda a tua alma, de todo o teu entendimento e de toda a tua força.
31 Mana duniniore mende ogonibiore lowini ngago ogo, Í̠ni gubalini harilidagua maru karu ta nabi gubalini ho habe, lowia. Mana duniniore timbuniore kira ogoni lowinigo ngagobi maru nawi, lene.
31 O segundo é:
32 Ani layagola Mana lowinigo lawai haga biagome ibuhondo lalu, Lawai haga-o í̠ tiga tiga larigo. Ngode Datagaliwabe mbira hangu kago heneneore lari. Mende nahe ibu hangu kagoni.
32 Disse-lhe o escriba: Muito bem, Mestre, e com verdade disseste que ele é o único, e não há outro senão ele,
33 Ibuhondo gubalinimebi mandamebi hongomebi hame lowa í̠ni gubalini harilidagua maru karu ta nabi ogonidagua gubalini hariyagua ogoni duniniore. Ngode Datagaliwabehondo mbirale tara tara lomabu delolenebi mbirale bo lomabu mulenebi ogonidagua bulene dunini ndo, lene.
33 e que amar a Deus de todo o coração e de todo o entendimento e de toda a força, e amar ao próximo como a si mesmo excede a todos os holocaustos e sacrifícios.
34 Yasuhanda agali biagome bayuwa layago hondowa ibuhondo lalu, Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria í̠ kaware kegoni, lene.
34 Vendo Jesus que ele havia respondido sabiamente, declarou-lhe: Não estás longe do reino de Deus. E já ninguém mais ousava interrogá-lo.
35 Yasuhanda Anduane Homogonaga andaha howa mana lawai halu howa ibugua lalu, Mana lowinigo lawai haga karume, Mbirali Dabo Helenego ibulebira lowinigo ibu Debidinaga aguanene holebira, lagago agua hole biaruabe.
35 Jesus, ensinando no templo, perguntou: Como dizem os escribas que o Cristo é filho de Davi?
36 Debidihanda Ngode Datagaliwabe Dinini ibugua mo bila hayagola lalu,
36 O próprio Davi falou, pelo Espírito Santo:
37 Debidi ibunime ibuhondo Anduane Homogo layagobi Mbirali Dabo Helenego ibulebira lowinigo ibu aguanene hayagobi mbiraore agua habehebe, lene.
37 O mesmo Davi chama-lhe Senhor; como, pois, é ele seu filho? E a grande multidão o ouvia com prazer.
38 Ibugua tihondo mana lawai halu lalu, Mana lowinigo lawai haga karu de hondo halimu. Tigua labolabo lu karulalu ibaga bialu magedi hamani puwa wali agalime ti hondowa tinaga mini yaraga helo hame laga ka.
38 E, ao ensinar, dizia ele: Guardai-vos dos escribas, que gostam de andar com vestes talares e das saudações nas praças;
39 Ani buwa tigua ngoai hagane andaruha agali haguanerunaga biraganeni hangu birulebi wali agali dewa tomo mandagi nole ngoai haragola tomo anduane heba birulebi hame laga ka.
39 e das primeiras cadeiras nas sinagogas e dos primeiros lugares nos banquetes;
40 Ani buwa tigua wali dalo bedarunaga andaga mbirale ngaru mo kayu biaga ka. Ani buwa wali agali mo hondo hole Ngode Datagaliwabehondo bime dege bi lu la ho wiaabo haga ka. Ani biragonaga ti pani timbuniore mia tago howa mulene nga, lene.
40 os quais devoram as casas das viúvas e, para o justificar, fazem longas orações; estes sofrerão juízo muito mais severo.
41 Anduane Homogonaga andaha muni wiaga wiagoria Yasu ibu kaware bira para ho bereria wali agali dewa ibiyarume muni wiagani wiyagola de hondo berene. Wali agali homogo hearume muni dewa wini.
41 Assentado diante do gazofilácio, observava Jesus como o povo lançava ali o dinheiro. Ora, muitos ricos depositavam grandes quantias.
42 Wali dalo mbira bereagome muni nayiore berenego ibuwa muni emeneore toea mbira ale wini.
42 Vindo, porém, uma viúva pobre, depositou duas pequenas moedas correspondentes a um quadrante.
43 Ani wiyagola Yasuhanda ibunaga talima piaga biaru olalu, Ibidaba, lowa, I̱na tí langerogo wali agali bibahendeme Ngode Datagaliwabenaga muni wiagani wiyaru emene wiya. Wali dalo yagibano o bedagome muni dewaore wiya.
43 E, chamando os seus discípulos, disse-lhes: Em verdade vos digo que esta viúva pobre depositou no gazofilácio mais do que o fizeram todos os ofertantes.
44 Tigua muni dewawi howa emene wiya. Wali dalo ogome mbira nayiore biruwa ibu tomo yolo bule yinigo bibahendeore wiai haya, lene.Wali dalo ogome ... ibu yinigo bibahendeore wiai haya.|src="LEAR 11.tif" size="2" ref="(12.44)"
44 Porque todos eles ofertaram do que lhes sobrava; ela, porém, da sua pobreza deu tudo quanto possuía, todo o seu sustento.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.