Levítico 26

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Anduane Homogohanda lalu, Tígua ira dibu pelowa ogonime pigiya mbira wabu helolenebi ege to̱le̱ mbira muwa ona hanga holenebi ege to̱le̱ timbuni ngagoria bage podagadagua podolenebi uruni alego tínaga dama mitangi bialu bi pupu wulenaga wabu helabi nabilimu. Ani nabi howa i̱ Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabe kogo i̱ni hangu mitangi bialu lotu lalu halimu.
1 — Não façam ídolos para vocês, nem levantem imagem de escultura nem coluna, nem ponham pedra com figuras esculpidas na terra de vocês, para se inclinarem diante dela; porque eu sou o Senhor , o Deus de vocês.
2 I̱na horo pongobo wini ngoru tígua pugua nabi i̱ mitangi bialu ha̱lo halimu. Ani bialu i̱naga lotu anda lomabia hene bu kagobi mo yo nahandalimu. Anduane Homogo i̱ore kogoni.
2 Guardem os meus sábados e reverenciem o meu santuário. Eu sou o Senhor .
3 Tígua i̱naga bi mana lo ngoru talialu mbirale ogo bilimu lalu langirugo bialu harimiyagua
3 — Se andarem nos meus estatutos, guardarem os meus mandamentos e os cumprirem,
4 nde tínaga mabuha tomo hengedemiru bayale anda hai helobi ira lini daga karume lini bayale daabo helonagabi i̱na iba dalu ibilolebero.
4 então eu lhes darei as chuvas na época certa, a terra produzirá a sua colheita e a árvore do campo dará o seu fruto.
5 Ani berogola tínaga mabuha tomo hengedamiru dewaore bu paya bulebira. Tomo dewaore andaho kagola widi gandulo wialu ha dege bidamine pu mbira mini gerebi lini boga bialu dolene tu holebira. Ani bialu gerebi lini dedago dalu kamine dege widi lone hongo aribia holene tu holebira. Ani biragola tígua tomo dewa nalu tombeho howa tínaga dindi ogoniha bayaleore haabo holeberemi.
5 A debulha dos grãos se estenderá até o tempo da vindima das uvas, e a vindima se estenderá até o tempo da sementeira. Vocês comerão o seu pão à vontade e habitarão em segurança na sua terra.
6 Tínaga dindi nguleberogoria pu kamigola i̱naga mo palia holene tíha wia harogola tí mbiraga paluwa mbirale mbirahondo gi nahe embedaho palueberemi. Mbirale gabua tara tara dindi ogoniha bedaru bo taliatagi hai holebero. Ani bialu tínaga dindi ogoriani waitigi karume tí baba wai bule naibulebira.
6 — Estabelecerei paz na terra. Vocês se deitarão, e não haverá quem os atemorize; afastarei da terra os animais nocivos, e pela terra de vocês não passará espada.
7 Tígua waitigi baba wai bu puwa tí wayali halu waitigi karu mo ko howa boleberemi.
7 Vocês perseguirão os seus inimigos, e eles cairão à espada diante de vocês.
8 Tínaga ami agali duriali hangume waitigi handari mbira (100) baba wai birimiyagua bo waholeberami. Ani buwa tínaga ami agali handari mbira (100) hangume waitigi agali daosini pira (10,000) baba wai birimiyagua tígua waitigi mo ko howa bo poda hana haga buleberemi.
8 Cinco de vocês perseguirão cem deles, e cem de vocês perseguirão dez mil; e os seus inimigos cairão à espada diante de vocês.
9 Ani bialu kamigola i̱na tí mo bayale howa waneigini mo dame bia halu dewaore ngigi bialu howa i̱na habo nalolene bi lo wirugodagua biaore bulebero.
9 Olharei para vocês, e os farei fecundos, e os multiplicarei, e confirmarei a minha aliança com vocês.
10 Tínaga mabu ngamigoha tomo mali mbiranaga bu wirimigo mali mendegonagabi karulape nalu holene wiadege bulebira. Mali mendenaga tomo hengenego boga bidagola tomo bu wiaga andaha tomo ala bu winigo nai habe nahedagola wahalu tomo gahenge bu wia aribia holene wulebira.
10 Comerão o que tiver sobrado da colheita anterior e, para dar lugar à nova colheita, jogarão fora o que tiver sobrado da anterior.
11 Ani bialu kamigola i̱nibi nde tí dege dombeneha i̱naga Balai Anda biagoha mandagi haabo holebero. I̱na tí wahalu erembira ngialu napolebero.
11 Porei o meu tabernáculo no meio de vocês e não me aborrecerei com vocês.
12 Ani bialu i̱ tínaga Ngode Datagaliwabe howa tí dege dombeneha ibaga bialu tí heba mandagi haabo holebero. Ani kogola tí nde i̱naga wali agali leneore holeberemi.
12 Andarei entre vocês e serei o seu Deus, e vocês serão o meu povo.
13 I̱ni Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabeore kogoni. Bamba tí Iyibi dindiha garabaya biabe ale biahalu hemiria ani nahalimulonaga i̱na tí golope halu haru tagira ibirugoni. Iyibi agali tí garabaya bu helaga hearunaga hongo wiago bope harugola tí garabaya golalu tagira pu howa turu tara ho kamigoni ndobe, lene.
13 Eu sou o Senhor , o Deus de vocês, que os tirei da terra do Egito, para que não fossem escravos dos egípcios; quebrei o jugo que pesava sobre vocês e os fiz andar de cabeça erguida.
14 Anduane Homogohanda laabo halu lalu, Tígua mana o langiruruni talialu bia nabi harimiyagua nde tí pani noleberami.
14 — Mas, se não me ouvirem e não cumprirem todos estes mandamentos;
15 Tígua i̱naga bi mana lo ngoru erembira ngialu i̱naga bi larogobi mo wahalu pirimiyaguabi habo nalolene bi lo wirugo mo habo larimiyaguabi
15 se rejeitarem os meus estatutos, e se ficarem aborrecidos com os meus juízos, a ponto de não cumprirem todos os meus mandamentos, e quebrarem a minha aliança,
16 nde i̱na tí pani nalimulo ngulebero. I̱na tí mo gi timbuni halu warago timbuni tara tara ngaru mo ibilalu berogola tínaga de ndibulai helalu tínaga tinginibi mo ko hai helalu bulebero. Tínaga mabuha tomo hangarami tiraga tomo bialu nanoleberemi. Tínaga waitigi karu ibalu tí mo ko halu tínaga mabuha tomo hengedemiru bialu nolebira.
16 então eu lhes farei isto: trarei sobre vocês pavor, fraqueza e febre, que fazem desaparecer o brilho dos olhos e definhar a vida. Vocês semearão os campos em vão, porque os seus inimigos ficarão com a colheita.
17 I̱nabi nde tí baba waitigi halu i̱na tínaga waitigi karume tí baba wai bilimulo ibilolebero. Ani ibilarogola waitigime tí bo poda hana halu handayaho holebira. Ani bialu tíhondo handabe manga ho karume tínaga haru haga holebira. Marume tí bama talima ibiragola ndo tígua bame gi timbuni halu ibida poleberemi.
17 Voltarei o meu rosto contra vocês, e serão derrotados pelos seus inimigos. Aqueles que os odeiam dominarão sobre vocês, e vocês fugirão mesmo quando ninguém os estiver perseguindo.
18 I̱na ogonidagua bialu tí pani ngialu kogolabi tígua doga howa mana ko ngaru bialu haabo harimiyagua nde i̱na tíha genda tandagaru timbuni kahalu mo tago howa ngulebero.
18 Se ainda assim não me ouvirem, tornarei a castigá-los sete vezes mais por causa dos seus pecados.
19 I̱na anidagua bialu tínaga mine haga mana ngamiru bope holebero. Tínaga dindi ngamiruhabi dalu naibilo minu yania ho kogola dalu naibi wialu dindi giambe halu ege to̱le̱ ale holebira.
19 Quebrarei o orgulho da força de vocês e farei com que os céus sejam como ferro e a terra de vocês seja como bronze.
20 Ani bidagola mabuha tomo hengedemirubi ira lini dagane hengedemirubi bibahende lini nadolebira. Ani hangalu kamiria tínaga biabe uruni erekui bini bame horo mo hole bini bialu holeberemi.
20 Vocês gastarão as suas forças em vão; a terra não dará a sua colheita, e as árvores da terra não darão o seu fruto.
21 Ani bialu genda uruni ibirago ibilowabi tígua i̱naga bi hale habe manga haabo harimiyagua nde tíhondo genda timbuniore kahalu lone mo tago howa ibilolebero.
21 — E, se andarem em oposição a mim e não quiserem me ouvir, trarei sobre vocês pragas sete vezes piores, segundo os seus pecados.
22 Nogo gabua tara tara karu tí kamigoha i̱na ibilolebero. Ani ibilarogola urunime tínaga waneigini bu karubi nogo bulumaga bu karubi bo wahaga bulebira. Ani bialu kagola tí daluha hariga ngaruni wali agali mbira bolangua haga bialu pialu kariabi nahondoleberami. Wali agalibi dewa ndo emene hangu holeberemi.
22 Porque enviarei para o meio de vocês animais selvagens, que os deixarão sem filhos, acabarão com o seu gado e os reduzirão a poucos; e as suas estradas ficarão desertas.
23 Ani bialu i̱na genda urunibi ngaru tíha ibilaga berogola tígua mini beregeda nabi i̱naga bi mana hale habe manga dege halu i̱hondo mine haabo harimiyagua
23 — Se ainda com isto vocês não se corrigirem e não voltarem para mim, porém andarem em oposição a mim,
24 nde i̱na tínaga ko ngamiru mitangi bialu genda timbuniore ala ibilarudagua ndo lone kahalu mo tago howa ibilolebero.
24 eu também serei contrário a vocês e eu mesmo os ferirei sete vezes mais por causa dos seus pecados.
25 Tí baba habo nalolene bi lo wirugo mo habo larimigonaga i̱na nde tínaga waitigi karu tí baba wai hongo howa bilimulo ibilolebero. Ani ibilarogola tígua tano hongohe ege pabe bu mabubi ngagoha howa bayale kamabe toba ho kamiria i̱na warago ko timbuni dabi nahagane ngago ibilarogola wali agali dewaore warago ogonime balu homelolebira. Tí ani mo ko hene kamigola nde i̱na tí waitiginaga giha minu ya haga bulebero.
25 Trarei sobre vocês a espada vingadora da minha aliança. E então, quando vocês se refugiarem nas suas cidades, enviarei a peste para o meio de vocês, e vocês serão entregues nas mãos do inimigo.
26 I̱na tínaga tomo mo ndia helarogolabi tínaga wali bedarume irani tomo dawalene dewa nawulebira. Ani biragola ira mbiraore dege dedagoria wali pirame mberedi hirulebira. Ani hiruwa walime mberedi ogoni tale biragola tígua emene budini hangu naga bialu howa tombe nahe dege garibilo haabo holeberemi.
26 Quando eu lhes tirar o sustento do pão, dez mulheres poderão assar o pão de vocês num único forno e o repartirão por peso; vocês comerão, mas não conseguirão ficar satisfeitos.
27 Anidagua berogo bilowa tígua mine ha dege bialu i̱naga bi ledogo mo wahalu haabo harimiyagua nde
27 — Se ainda com isto não me ouvirem e andarem em oposição a mim,
28 i̱na tíhondo keba timbuniore ho howa tígua ko ogoni biaabo harimigonaga pani abale ngirugobi ndo timbu gibiore lone kahalu mo tago howa ngulebero.
28 eu também, com furor, serei contrário a vocês e os castigarei sete vezes mais por causa dos seus pecados.
29 Ani ngerogola tí kamigoha hina gari timbuni tagira ibiragola tomo nalu holene nawidagola tínaga waneiginiore balu noleberemi.
29 Terão de comer a carne de seus próprios filhos e filhas.
30 I̱na tí baba miniha gendaore timbuni yu howa tígua dama mitangi bialu bi pupu wulenaga mbirale gime wabini ngarunaga anda hari nene ngaruha bu helaga bidemiruni bibahende bo gialo wahai holebero. Ani bialu ira hagua ngabilo inisenesiru lomabu delaga dabu bu heledemiruni bo gialo wahai holebero. Ani bialu tínibi minu balu tínaga tingini bi pupu wulenaga dama wabu wirimigo gialo waharugoria wia dambi helolebero.
30 Destruirei os seus lugares altos, derrubarei os altares onde queimam incenso e amontoarei os seus cadáveres sobre o cadáver dos deuses que vocês adoram; a minha alma se aborrecerá com vocês.
31 Tíninaga anda bu kamirubi i̱ mitangi bialu lotu laga anda bu heledamirubi bibahende bo gialo wahai halu tígua mbirale i̱hondo lomabu yalu ibuwa ngeremigobi hondowa turu nahe handabe manga holebero.
31 Reduzirei as cidades de vocês a deserto, destruirei os santuários onde vocês adoram e não aspirarei o aroma agradável dos seus sacrifícios.
32 Ani buwa tínaga dindi mo ko hai harogola wali agali tínaga waitigi dindi ogoni karulo karume dindi kodane mogolo hondowa ogoni agile dindidabe laga bulebira.
32 Assolarei a terra, e os inimigos de vocês, que nela vierem morar, ficarão espantados.
33 I̱na tínaga waitigi bu karu baba wai bilimulo mo biahaga berogola waitigime tí bo garabaya bu yalu dindi tara tara ngaruha pugupugu bulebira. Anidagua biragola tínaga dindi ngamigoha wali agali mbira nahe dindi dabulu wulebira. Ani bialu tano ngarubi bo gialabaga bini wulebira.
33 Espalharei vocês entre as nações e irei atrás de vocês com a espada na mão; a terra de vocês será assolada, e as cidades ficarão em ruínas.
34 — ausente —
34 — Então a terra celebrará nos seus sábados, todos os dias da sua assolação, e vocês estarão na terra dos seus inimigos; nesse tempo, a terra descansará e observará os seus sábados.
35 — ausente —
35 Durante todos os dias da assolação a terra descansará, porque não descansou nos sábados de vocês, quando vocês moravam nela.
36 — ausente —
36 Aqueles de vocês que sobreviverem, eu lhes meterei no coração uma ansiedade tal, nas terras dos seus inimigos, que o ruído de uma folha movida os perseguirá; fugirão como quem foge da espada; e cairão sem ninguém os perseguir.
37 — ausente —
37 Cairão uns sobre os outros como diante da espada, sem ninguém os perseguir; vocês não conseguirão se levantar diante dos seus inimigos.
38 Ani bialu tínaga waitigi karu daluha pu kamiria dindi ogoniha tí pu ereba halu homai holeberemi.
38 Vocês perecerão entre as nações, e a terra dos seus inimigos os consumirá.
39 Anigo wali agali maru hangu waitigi daluha yu wahene kamiru tí nde hangu hangu mo ko haga biragome homo biba halu ereba hai holene kawareore wulebira. Anidagua bulubadagoni irane tínimebi tínaga mamalirumebi mana ko bialu hene ngarume pani nolene ogoni tíha wiaabo holebira.
39 Aqueles de vocês que sobreviverem serão consumidos pela sua iniquidade nas terras dos inimigos de vocês e pela iniquidade de seus pais com eles serão consumidos.
40 Ani bulebiragoyu mani tínaga aguanene holebirarume ko tiha wiyada lo manda bialu tigua tinaga ko uruni i̱hondo lapani haga bulebira. Tigua lalu, Inamebi inanaga mamalirumebi mana ko dege bialu harima. Ani buwa iname í̠naga bi mana lo wiago mo wahalu mine timbuni harimagoni, laga bialu lapani holebira.
40 — Mas, se eles confessarem a sua iniquidade e a iniquidade de seus pais, na infidelidade que cometeram contra mim, e se confessarem que andaram em oposição a mim,
41 Tígua mine tara halu hemigola pani nalimulo i̱na mo ngialu tínaga waitigi bu hearume ti daluha garabaya bu yalu pelarugoni ndobe. Anigo tínaga aguanene uruni tigua tini mo dindiha halu tigua ko biyarunaga pani tandagabi nolene ngaru nalu
41 fazendo com que também eu fosse contrário a eles e os fizesse entrar na terra dos seus inimigos; se o coração incircunciso que eles têm se humilhar, e aceitarem o castigo da sua iniquidade,
42 haragola howa i̱na bamba habo nalolene bi Yagaba bababi Aisaga bababi Abarahama bababi tihondo lo wialu lalu, Kenana dindiore tínaga waneigini aguanene mani holebirarubi tinaga wilo mulebero, lalu lo wirugo mitangi budai bulebero.
42 então me lembrarei da minha aliança com Jacó, e também da minha aliança com Isaque, e também da minha aliança com Abraão, e da terra me lembrarei.
43 Anigo ala dindi ogoni wali agali nahe dabulu ngelo hondoha nabi tomo hangalu haabo harimigonaga dindi halu mbira embera ngelonaga tí dindi ogoni ngelalu tagira polene nga. Ani howa mana lowini ngagobi bi langirugobi bibahende mo wahai harimigonaga pani nalu genda yu haabo holene nga.
43 Mas a terra na sua assolação, deixada por eles, folgará nos seus sábados; e eles aceitarão o castigo da sua iniquidade, visto que rejeitaram os meus juízos e se aborreceram com os meus estatutos.
44 Tí dindi tara tínaga waitigi dindiha howa tandaga ani nalu kamigolabi i̱na tí yu wa naholebero. Tí yu waharuyagua nde habo nalolene bi lo wirugobi habo lolebira. Anigo i̱ Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabeore kogodago anidagua nabulebero.
44 Mesmo assim, estando eles na terra de seus inimigos, não os rejeitarei, nem me aborrecerei com eles, para consumi-los e invalidar a minha aliança com eles, porque eu sou o Senhor , o Deus deles.
45 I̱na tí mitangi bialu tínaga mamali i̱nila habo nalolene bi lo wialu lenedarubi bibahende mitangi budai bulebero. Ani bialu tí wali agali dindi bibahendeha bi taratara lagalaga biaga palearu bibahendenaga deni i̱na tínaga mamali Iyibi dindiha howa haru tagira ibalu ogoha haru ibirugola wali agali bibahendeme i̱ninaga hongo timbuni wiwago ti handai haya. I̱ Anduane Homogo howa tí Isaraele wali agalinaga Ngode Datagaliwabeore holenaga i̱na tí haru tagira ibalu ogoha haru ibirugoni, lalu Anduane Homogohanda lene.
45 Pelo contrário, por amor deles, me lembrarei da aliança com os seus antepassados, que tirei da terra do Egito à vista das nações, para lhes ser por Deus. Eu sou o Senhor .
46 Mana uruni lamiyadagobi bi galone lamiyadagobi uruni bibahende Anduane Homogohanda Hari Sainaiha howa Mosesehondo lamini.
46 São estes os estatutos, juízos e leis que o Senhor estabeleceu entre si e os filhos de Israel, por meio de Moisés, no monte Sinai.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Levítico 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.