Lucas 16
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Yasuhanda ibunaga talima piaga biaruhondo lalu, Agali homogo mbira henegome biabe bia haga mbirahondo ibunaga mbirale wiaru hondo helo helene. Ani hondo heagola mbiralime agali homogo biago lamialu lalu, Í̠naga mbirale wiru hondo helariyagome í̠naga muni bame biba helara, lene.
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 Ani lamiyagola ibugua biabe bia haga biago olalu, Íbu, lowa lalu, Í̠na biri layane hale harugo agibe. I̱naga mbirale wiwaru hondo harigo baya hangu dagalo manda bialu gili biai hole pu, lene. Ani biai halu í̠ i̱naga biabe bia haga habe nahedago wahalu tagira polebere, lene.
2 Por isso ele o chamou e disse: “Eu andei ouvindo umas coisas a respeito de você. Agora preste contas da sua administração porque você não pode mais continuar como meu administrador.”
3 Ani layagola biabe bia haga biagome lalu, I̱ anduaneme i̱ biabe wahalu tagira pu lolebirago ai agi buabe, lalu ibuni hangu lo manda bini. I̱ gana walenebi hongo nahego wali agalihondo muni mbiralebi ngi lolene taga ko.
3 — Aí o administrador pensou: “O patrão está me despedindo. E, agora, o que é que eu vou fazer? Não tenho forças para cavar a terra e tenho vergonha de pedir esmola.
4 Ai i̱na ogo ale bule lo manda bidogo buwa i̱ biabe nabi kogola i̱ nenege karume i̱ ti andaga, Íbu, lolebira manda bido, lene.
4 Ah! Já sei o que vou fazer… Assim, quando for mandado embora, terei amigos que me receberão nas suas casas.”
5 Ani lo manda buwa ibugua ibu anduanenaga agali dano ho hayaru olalu, Ibidaba, lowa mbiragohondo lalu, Í̠na i̱ anduanela dano agira ho kebe, lene.
5 — Então ele chamou todos os devedores do patrão e perguntou para o primeiro: “Quanto é que você está devendo para o meu patrão?”
6 Ibugua ladai bialu lalu, Olibe lininaga weli be heba handari mbira (100) dano ho ko, lene. Ani layagola biabe bia haga biagome agali biagohondo beba mialu, Í̠naga dano harigonaga ogoni. Í̠na biruwa ogoriani pira duria (50) gili bibe, lene.
6 — “Cem barris de azeite!” — respondeu ele.
7 Ani lowa ibugua mendehondo lalu, Í̠na i̱ anduanela dano agira ho kebe, lene. Ani layagola mendeali biagome ladai bialu lalu. Ladi ale mini widi nu heba daosini mbira (1,000) dano ho ko, layagola biabe bia haga biagome ibuhondo beba mialu lalu, Í̠naga dano harigonaga ogoni. Í̠na biruwa beba ogoriani handari halira (800) gili bibe, lene.
7 — Para o outro ele perguntou: “E você, quanto está devendo?”
8 Ani biyagola ibu anduane biagome biabe bia haga mini tigatiga ndo ohewi biagohondo lalu, Mini ohe harigo bayale birida, lene. Wali agali dindini holene hangu mitangi bu karume tinaga biabe bialu howa wali agali wá kagoria karume biabe biagadagua ndo tigua miniha o timbuniore howa biaga ka, lalu Yasuhanda ani lene.
8 — E o patrão desse administrador desonesto o elogiou pela sua esperteza. E Jesus continuou:
9 Ani lowa Yasuhanda la ho wiaabo halu lalu, Anigo i̱na tí langerogo dindinaga mbirale yu kamigome wali agali mo nenege hinulene nga. Ani bialu howa homaramingi Ngode Datagaliwabehanda haabobo holene ngagoria, Hole íbu, lolebira.
9 Por isso eu digo a vocês: usem as riquezas deste mundo para conseguir amigos a fim de que, quando as riquezas faltarem, eles recebam vocês no lar eterno.
10 Mbiralime mbirale emene ngago bayuwa hondo hayagua timbuni ngarubi bayuwa hondo holebira. Mbiralime emene ngago bayuwa hondo nahayagua timbuni ngarubi bayuwa hondo naholebira.
10 Quem é fiel nas coisas pequenas também será nas grandes; e quem é desonesto nas coisas pequenas também será nas grandes.
11 Aniyagua í̠na mbirale dindi yu holene ngago mohole bialu hariyagua homogo holene henene ngago agua yu holeberebe.
11 Pois, se vocês não forem honestos com as riquezas deste mundo, quem vai pôr vocês para tomar conta das riquezas verdadeiras?
12 Ani buwa í̠na mbiralinaga mbirale bayuwa hondo nahariyagua mbirale í̠ninaga yu habelo aiwa ngulebirabe.
12 E, se não forem honestos com o que é dos outros, quem lhes dará o que é de vocês?
13 Biabe bia haga mbiraoreme anduane kiranaga garabaya biabe ale bia haga habe nahe ka. Ibugua anduane mendego handabe manga halu mendego gubalini holebira. Ani bialu howa anduane mendegome bi larago hale halu bialu mendegome bi larago hale howa mo waholebira. Tígua Ngode Datagaliwabenaga biabebi muninaga biabebi kirabali gi tale bu howa bibe naheore kamigoni, lene.
13 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
14 Yasuhanda bi uruni layago hale howa Perisi agali hearume Yasu handabe manga howa talialu hene. Irane ti muniore gubalini timbuni haga hene.
14 Os fariseus ouviram isso e zombaram de Jesus porque amavam o dinheiro.
15 Ani biyagola Yasuhanda tihondo lalu, Tígua tíni wali agali maru karunaga deni howa, Bayaleda, lelo mo ho kamigo Ngode Datagaliwabehanda tínaga bu miniha mitangi bu kamigoni manda bida. Mbirale bayale timbuni hongohe ngaruni agalime mo dunu bia ho kagoni uruni Ngode Datagaliwabenaga deni howa galone nabulene nga.
15 Então Jesus disse a eles:
16 Mosese heneyangi Mana lowini ngagobi Ngode Datagaliwabe mana latagi hagarume bi gilibu wini ngagobi uruni baboraya biaga Yone hayangi winigo wima ibaabo halu Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagonaga Bi Mana Debene lamiaabo halu bibahendeoreme anda pelo hongo howa piaga ka.
16 — A
17 Anigo ogoni hari daligabi dindibi ereba holene tai nabi awadagago Mana lowini ngagonaga bi emeneorebi ereba nahe wiaaboore ho wulebira.
17 — É mais fácil o céu e a terra desaparecerem do que ser tirado um simples acento de qualquer palavra da Lei.
18 Agali mbirame ibu one wahalu wali mende lone dabu bu aribia hayagua ibugua wali mende biago kayu biragoni. Ani buwa wali wahayago agali mendeme dabu biyagua ibugua wali kayu biragoni, lene.
18 — Se um homem se divorciar e casar com outra mulher, comete adultério. E quem casar com a mulher divorciada também comete adultério.
19 Yasuhanda lowa, Agali homogo mbira henegome aga bayaleru muni timbunime muwa bu howa anda bayale hanguni palialu tomobi bayale hangu nalu hene.
19 Jesus continuou:
20 Ani buwa agali mende mini Lasarasi ibu ko yagibanoore dereme dongoneni biamehego agali homogo biago anda haneni marume haru íbu biraabo helene.Lasarasi ibu ko yagibanoore dereme dongoneni biamehego agali homogo biago anda haneni marume haru íbu biraabo helene.|src="LEAR 51.tif" size="2" ref="(16.20)"
20 Havia também um homem pobre, chamado Lázaro, que tinha o corpo coberto de feridas, e que costumavam largar perto da casa do rico.
21 Biraabo howa agali homogo biago ibu tomo nalu hingilu dagiani howa ibira hayago Lasarasihanda noa howa biraabo hene. Biangomebi ibu dongoneni dere bidago domo naabo halu hene.
21 Lázaro ficava ali, procurando matar a fome com as migalhas que caíam da mesa do homem rico. E até os cachorros vinham lamber as suas feridas.
22 Lasarasi yagibano biago homayagola dahuliyali hearume ibu Abarahama dahuliya andagani tomo dawa wiaru nalu bereagoria berelole yalu pene. Ani biyagola mani agali homogo biago homayagola hora hene.
22 O pobre morreu e foi levado pelos anjos para junto de Abraão, na festa do céu. O rico também morreu e foi sepultado.
23 Ani buwa Heli dindi tandaga timbuniore nalu howa handa daga halu hearia Abarahama uyuraore Lasarasila berearia hendene.
23 Ele sofria muito no
24 Ani bu bereago hondowa ola daga howa lalu, Aba Abarahama-o i̱hondo dara ha. Í̠na Lasarasi ibu gi hondoneni iba mbira wai ho yalu i̱naga hége dege mo gomba hole ibilo ibilabe. I̱ ira dedagoria howa tandaga timbuniore nalu kogoni, lene.
24 Então gritou: “Pai Abraão, tenha pena de mim! Mande que Lázaro molhe o dedo na água e venha refrescar a minha língua porque estou sofrendo muito neste fogo!”
25 Ani layagola Abarahamahanda ladai bialu lalu, I̱ igini-o í̠ dindini haringi mbirale bayale hangu hanguni harigo Lasarasi ibu mbirale ko hangu hanguni hayago mitangi bibe. Í̠ tandaga nalu kegola áyu Lasarasi ibuni turu ho ka.
25 — Mas Abraão respondeu: “Meu filho, lembre que você recebeu na sua vida todas as coisas boas, porém Lázaro só recebeu o que era mau. E agora ele está feliz aqui, enquanto você está sofrendo.
26 Ani buwa ina kamagoria tubari timbuniore ngago mbiralime ina kamagoria howa tí kamigoha bolangua halu naibilobi tí kamigoria howa ina kamagohayagi bolangua halu naibilonagabi tubari timbunioreme ngagoni, lene.
26 Além disso, há um grande abismo entre nós, de modo que os que querem atravessar daqui até vocês não podem, como também os daí não podem passar para cá.”
27 Ani layagola agali homogo biagome lalu, I̱na í̠hondo heneneore larogo aba Abarahama-o Lasarasi ibu i̱ aba andaga pialu
27 — O rico disse: “Nesse caso, Pai Abraão, peço que mande Lázaro até a casa do meu pai
28 i̱ hamene duria kago uruni kagoria puwa tandaga nalu kogoria ti naibilo lamule pu labe, lene.
28 porque eu tenho cinco irmãos. Deixe que ele vá e os avise para que assim não venham para este lugar de sofrimento.”
29 Ani layagola Abarahamahanda ladai bialu lalu, Í̠ hamene uruni ti Mosese ibugua bi gilibu wini ngagobi Ngode Datagaliwabe mana latagi haga henerume bi gilibu wini ngagobi yu kagoni. Tigua agi larabe í̠ hamene biarume hale holene ngagoni, lene.
29 — Mas Abraão respondeu: “Os seus irmãos têm a
30 Ani layagola agali homogo biagome lalu, Aba Abarahama-o ogonime nakarulapeda. Mbiralime tongolo minigo lone heyalu ti kagoria piyagua dege nde ti ko bialu hayagoria howa mini beregedolebira, lene.
30 — “Só isso não basta, Pai Abraão!”, respondeu o rico. “Porém, se alguém ressuscitar e for falar com eles, aí eles se arrependerão dos seus pecados.”
31 Abarahamahanda lalu, Anigo Mosesehanda bi gilibu wini ngagobi Ngode Datagaliwabe mana latagi haga henerume bi gilibu wini ngagobi tigua hale nahayagua mbirali tongolo minigo lone heyalu piyaguabi manda nabulebiraore, lamini, lalu Yasuhanda lene.
31 — Mas Abraão respondeu: “Se eles não escutarem Moisés nem os profetas, não crerão, mesmo que alguém ressuscite.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.