Lucas 11

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Horo mbiru Yasu ibu dindi mbiraha Ngode Datagaliwabela bi lalu hene. Ibugua Ngode Datagaliwabela bi lamaro biyagola ibunaga talima piaga mbiragome ibuhondo lalu, Anduane Homogo-o Yonehanda ibunaga talima piaga biaru Ngode Datagaliwabehondo bi lelo lawai hayadagua iname nde ibuhondo bi loloma̱ya í̠na ina lawai ha, lene.
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 Ani layagola Yasuhanda tihondo lalu, Tígua Ngode Datagaliwabehondo bi lalu howa ogodagua lalimu,
2 Jesus respondeu:
3 Iname horo bibahendengi tomo nolene buru padamagola ngiaabo habe.
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 Marume inahondo ko biragola bia dai nabi waharamalidagua
4 Perdoa os nossos pecados,
5 — ausente —
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 — ausente —
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 í̠ nenege tamuha paliyagome latagi halu lalu, Í̠na i̱ dalima nahabe. Panga payuwa howa i̱ waneigini heba dagiani mandagi padama. Í̠ mbirale mbira ngule heyabe nahe, layagua
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 agua buledabe. I̱na tíhondo larogo ogoni tí nenegeore kago manda buwa ibugua heyuwa namo ngiyagua taga nahe donge howa haya halu ngi laabo haramigola heyuwa ngi laramigo ale mo ngulebira, lene.
8 Jesus disse:
9 Ani lowa, Tíhondo laro. Ngi, lalimu. Ngi, laramiyagua tígua yu holeberami. Tai bialu halimu. Tai bialu haramiyagua handa walia holeberami. Panga dugua, lalu halimu. Panga dugua, lalu kamigola tíhondo panga dugua holebira.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 Ogoninaga bibahendeme, Ngi, lalu karuhondo miragola yulebira. Tai bialu karume handa walia holebira. Panga dugua, lalu karuhondo panga dugua holebira.
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 Waneigini aba kamiru tí iginime, Wena ngi, layagua mbiralime nogombi muleberamibe.
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 Be tí iginime, Ega haba ngi, layagua alipiago muleberamibe. ... Tí iginime, Ega haba ngi, layagua alipiago muleberamibe.|src="HK 2D (scorpion enlarged as in H.K. Series 3 page 13).tif" size="1" ref="(11.12)"
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 Tíni ko howa tí waneiginihondo bayale dege mulene manda bu kami. Ogonidagua ndo timbuni bolangua howaore tí Aba dahuliya andaga kagome ibuhondo, Ngode Datagaliwabe Dinini ngi, lalu karuhondo mulebiraore, lene.
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Agali mbiraha dama daraga ho howa bi labe nahe henego Yasuhanda dama biago wara tagi hayagola agali biagome bi lene. Ani biyagola wali agali dewa bu hearume miniha mogo lai ho hene.
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 Anigo wali agali maru hearume lalu, Ogoni dama bibahende karunaga haguane mini Heyolabe hongoni howa dama karu ibugua wara tagi haga ka, lene.
15 mas alguns disseram: — É
16 Ani layagola agali maru hearume Yasu mo hondo habehedabe hondolenaga tigua Yasuhondo lalu, Ngode Datagaliwabehanda í̠ hondowa turu ho ka walia hole agalime nabiagane ale mbira hondoloma̱ya bia, lene.
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Ani layagola Yasuhanda tinaga miniha manda bu heagoni manda buwa tihondo lalu, Dindi mbiraoreni howa tale bigi bigi bu howa wai bia a̱i̱ na̱i̱ bigi biyagua lu bia ho wiaabo naholebira. Ogonidagua dege hameigini mbiraore tale bigi bigi bu howa hangu hangu haga haga bu holebira.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 Anigo dama Heyolabeme haru kagoria howa tale bigi bigi bu howa tini wai biyagua bia ho wiaabo agua habehebe. Bi o larogoni tígua i̱hondo dama daraga karu wara tagi holene hongo dama Heyolabeme miya laramigonaga laro.
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 Aniyagua dama Heyolabeme i̱na dama maru karu wara tagi holiya hongo ngiyagua tínaga aria karume dama daraga karu wara tagi holene hongo miyadago aiwabe. Tíni aria urunime tí kagua manda birimigo walia haga ka.
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 Anigo i̱na Ngode Datagaliwabenaga hongome dama daraga ho karu wara tagi haruli. O berogome Ngode Datagaliwabenaga Handame Ho Holene tí kamigoria abaleore íbu nga lalu walia haragoni.
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 Agali hongoheme wai biagane ale manda manda bu yuwa ibuni andagani mamage haragola ibunaga mbirale ngaru bayale wulebira.
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 Anigo agali mbira hongo gibiorehe ibuwa agali biago bo mbera ho ngelalu wai biagane aleni hana ho henego gingila mo yalu puwa agali maru baba talebu ta holebira.
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 Mbirali i̱ aria ndo kago ibu i̱la waitigi ibuni ho ka. Ani buwa mbirali i̱la mo mogo bulene hame nale kagome waro hila halu bo purogo la haga ka.
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 Agali mbiraha dama daraga hayago wara tagi haya handala puwa ibu hole dindi tuhe mbira agiha ngabe hondole dindi bibahendeha tai bialu haga. Tai bialu howa mbira handa walia naheyagua ibuni hangu lo manda bialu lalu, I̱ni andaga biagoriani dai bulebero, lo manda biaga.
24 Jesus continuou:
25 Ani lalu ibuni andaga biagoha dai buwa handalu karia bayale gini bu ngaria handa walia haga.
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 Hondo wialu lone tagira puwa ibuni emene bayale lowa dama karia koorene ko haru dai bialu anda puwa anda ogoniha haga. Ani buwa dama biarume ibuha karulai haragola agali biago abale ko hayago bayale lowa mani koorene ko holebira, lene.
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Yasuhanda bi ogoni lai hayagola wali agali biru wiaru dombeneha wali mbirame laraga halu lalu, Wali í̠ taba honowa andu miyago ibu turu holene wiarua, lene.
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 Ani layagola Yasuhanda la dai bialu lalu, Anidago Ngode Datagaliwabe bi mana hale howa bialu karume turu gibiore holene wiaruagoni, lene.
28 Mas Jesus respondeu:
29 Wali agali bu hearume Yasu ho mabu bu heagola ibugua tihondo lalu, Wali agali áyu karume ko dege bialu haabo kago agidabe. Tigua agalime nabiagane ale mbira bia lalu kago ti hendelo mbira bia nabi Yonahondo biyago dege walia henego mitangi bulene nga.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Ngode Datagaliwabe bi mana latagi haga Yona manane ibuni howa Nineba wali agali hearu hendelo walia ho henedagua Agali Hole Ibiyagome wali agali áyu karume manane hendelo ibuni walia hole íbu ka.
30 Assim como o
31 Daba Ki Bulene Horo harangi Siba wali agali handame haga kuini wali ibugua wali agali áyu karu baba heyuwa tihondo, Nakarulapeore birimi, lalu hongo howa lolebira. Irane wali ogonime Solomonohanda mini gigabiwi howa bi mana wále lawai hayagola hale hole ibuni dindi kaundiaore howa ibaabo hene. Anigo i̱na tíhondo larogo áyu ogoriani kago ibu Solomono henegobi ndo ibu duniniore ka.
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 Daba Ki Bulene Horo harangi Niniba wali agalime wali agali áyu karu baba heyuwa tihondo, Tí nakarulapeore birimi, lalu hongo howa lolebira. Irane ti Yonahanda Ngode Datagaliwabe bi mana lamiyago hale howa mini beregedalu ko bibahende wahai hene. Anigo i̱na tíhondo heneneore larogo áyu ogoriani kago ibu Yona henegobi ndo ibu duniniore ka, lene.
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 Mbiralime lamu hale delowa do nahaga ndisi timbuni andanehabi nawiaga. Ani nabi wali agali maru tamuha anda ibirarume wá kago de hendelo dagiani ngelaga.
33 Jesus continuou:
34 Tínaga de libu tingininaga lamu ale ka. Tínaga de bayale kagola tínaga tinginiha wá haamehe holebira. Anigo tínaga de ko kagola tínaga tingini arumahe holebira.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 Anigo tíha wá kago ereba halu aruma holigo handaramine.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 Tínaga tinginiha wá holeneme to̱lo tagi ho kamiyagua gembone mbirahayagi aruma holene mbira nawi kamiyagua lamu wá taraore de mborerebi tíni mo wá haraligobi ho holeberami, lene.
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Yasuhanda bi lai hayagola Perisi agali mbirame ibu andaga, Tomo nabiya íbu, layagola puwa tomo nalu berene.
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 Yasu ibu gi wayawaya biagane mana nabi howa tomo nalu bereago hondowa Perisi agali biagome mogo lo berene.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Ani manda bu bereago hondowa Yasuhanda ibuhondo lalu, Perisi agali kamiru tígua iba bebi beledibi tagirahayagi hangu wayawaya buwa tínaga bu habaneha bo wahaga haga bulenebi komebi to̱laihe kamigoni.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 Tí mini nawi lulu yu ibaga bu kamigo Ngode Datagaliwabehanda dongone daliga wabiyago wabialu howa bu habanehabi wabini ndobe.
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 Anigo tínaga iba behabi beledinibi ngaru yagibano karuhondo milimu. Ani bu meramigola tínaga wayawaya bulene ngaru bibahende Ngode Datagaliwabenaga deni bayale wiai holebira.
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 Perisi agali kamiru tígua tomo mo dende bia hagane palena ale tara tara hangarimigo pini pini Ngode Datagaliwabehondo loma bia halu muwa tigatiga bulenebi Ngode Datagaliwabehondo gubalini holenebi nahe kami. Tígua mana urunibi bialu howa maru wa nahe bibahende bimaga howa bulene nga. Ani nabirimiyagua tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga.
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 Perisi agali kamiru tígua ngoai hagane andaruha agali haguanerunaga biraganeni hangu birulebi magedi hamani puwa karume tínaga mini yaraga holenebi hame lo kami. Anigo tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara ho ko.
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 Tí homali ngago wali agalime handa nabi howa pupe haga ngago ale kamiru tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga, lene.
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 Ani layagola Mana lowinigo lawai haga mbiragome Yasuhondo lalu, Lawai haga-o í̠na bi ogoni larigome inabi mege bere, lene.
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Ani layagola Yasuhanda la dai bialu lalu, Mana lowinigo lawai haga kamiru tíguabi ogonidagua dege bialu wali agali marunaga gendabi nayabehe ngaru yu helo, Mo ya, laramili. Ani buwa tínime gi dogo lowa gendabi ngaru ti yamogo naberamili. Anigo tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga.
46 Jesus respondeu:
47 Tínaga mamali henerume Ngode Datagaliwabe mana latagi haga bo waheneru uruniorenaga homali tínime bia howa yari bia haramili. Anigo tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga.
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 Ani buwa tínaga mamali henerume binigonaga, Karulape bini, larami. Mamali o biarume Ngode Datagaliwabe mana latagi haga heneru homelo benego hora henegoria tí kamirume tinaga homali anda baya gibi bia haramili.
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 Irane ogoninaga Ngode Datagaliwabehanda mini Gigabiwi howa lenego ogo, I̱na ti karuha i̱naga mana latagi hagarubi bi lamule piagarubi ibilarogola tigua maru homelo bo wahalu maru mo tandaga halu bigi bulebira, lene.
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 Anigo pigane wabiyangi howa Ngode Datagaliwabe mana latagi haga heneru homelo bo wahayagonaga wali agali áyu karume pani no aribia holebira.
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 Ogonidagua pigane Abele homelo bo wahayangi howa mani dewaore bo wahaga bialu howa Segaraia ba maro bini. Segaraia ibu Ngode Datagaliwabenaga andaha howa Anduane Homogonaga mbirale bo lomabu delaganela Loma Bia Hene Hobanela dombeneni hearia tigua Segaraia bo pe hene. Anigo tí heneneore langerogo bibahende homenerunaga pani wali agali áyu karume na holebira.
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 Anigo Mana lowinigo lawai haga kamiru tígua mana ogoni manda bulenaga andaha tíni anda pu nabi howa marume anda pole biragola anda napelo tígua panganaga duguagane gi mo do haramili. Anigo tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga, lene.
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 Yasu ibu ani lalu pole biyagola Mana lowinigo lawai haga biarumebi Perisi agali biarumebi ibuhondo la ade halu hongo howa mege bialubi, Irane agibe, lalubi lamialu hene.
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 Ani buwa tigua ibu mo hondo habehedabe hondole mo bila halu bi ko mbira au larabe hondowa minule hale ho hene.
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.