Jeremias 6

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Beniyamini hameigini bu kamiru tí homoligo Yarusaleme tano yu wahalu ibida piai halimu. Tí puwa Tegoa tano howa mbelo biguli pulalu dindi mende Bede Hagereme ngagoria howa wali agali bu karu ti ira hagua de handalu ibida pelonaga hagua delalimu. Anidagua bulene ngago irane mo ko holene gibiore dindi abene uyurahayagi howa ibulebirago tí bibahende ibida piai holenaga ani bilimu.
1 Povo da tribo de Benjamim, saia de Jerusalém e fuja para um lugar seguro! Toquem corneta em Tecoa e ponham um aviso em Bete-Haquerém, pois desgraça e grande destruição vão chegar do Norte.
2 Saiono tanoore wandari mabuage ale biruwa ibuni hameledagoha pupe halu haabo haga ngagoni. Anigo Anduane Homogohanda tano ogoni mo ko halu bo haealabaga bu wahai holebira.
2 Jerusalém, bela e encantadora cidade, o seu fim está perto.
3 Waitiginaga kini karume ami agaliru heba wai bule Yarusaleme ibulebira. Tigua ibalu tano tagirahayagi balai anda bu palu howa tano ho hagirabu yaanda ho holebira. Ami agali uruni nogo sibi dewaore hagagobi íbu holebira.
3 Os reis vão acampar aí com os seus exércitos. Eles vão armar barracas ao seu redor, cada um no lugar que escolher.
4 Ami agali haru hagane karume bi ogodagua lolebira, Ai wai mali̱ya manda manda bialu wai dagia bama. Horombe hanuniore Yarusaleme bo anda mali̱ya, lolebira. Ani lowa dege mani nde tigua lalu, Ainde manda manda nabi hemaore dege abale alendo halu ni paliragonida.
4 Eles vão dizer: “Preparem-se para atacar a cidade! Aprontem-se! Vamos atacar ao meio-dia!” Mas depois dirão: “É muito tarde, o dia já está quase no fim, e as sombras estão ficando compridas.
5 Ai wahalu wai mbiraga anda puwa tinaga tano wai pabe hongohe bu heledaruni bo gialabagabu wahai hami̱ya, lolebira.
5 Aprontem-se! Vamos atacar esta noite; vamos destruir as fortalezas de Jerusalém.”
6 Anduane Homogo Hongo Haiheore kago ibugua lalu, Ami agali kamiru tígua Yarusaleme kawareni irabu karuni dibu wi dindi dugu wima irigiha bialu wai pabe daligaore kago togo wialu ogoriani howa wai bilimu. Wali agali tano ogoniha bu karume tinaga damene bu hearu hengedape haga hene kago i̱na tano ogoniore bo haealabaga bialu mo ko hai holebero.
6 O Senhor Todo-Poderoso deu esta ordem aos reis: — Cortem árvores e façam rampas, preparando-se para atacar Jerusalém. E disse: — Vou castigar esta cidade porque ela está cheia de violência.
7 Dindiha iba dugualu haabo hagadagua tano ogoniha mana ko biaabo haga ka. Wali agali bu karu tigua tanoha ngaru mo ko halubi wali agali karu bameore minu baragola ti darabiore dere bu ha warago bo wigi bidagoni.
7 Como de um poço sai água, de Jerusalém sai o pecado. Na cidade, falam de violência e destruição; só vejo doenças e ferimentos.
8 Yarusaleme í̠na bi hale holene nga. Bi hale nahariyagua nde i̱na í̠ heba mandagi nahe yu wahalu polebero. Ani bialu i̱na í̠ mo ko halu iba dalu naibile í̠ abalu tauladaga ho wiagagobi ngelodogola wali agali mbira í̠ni naholebira, lalu Anduane Homogohanda laya lene.
8 Povo de Jerusalém, que essas coisas sirvam de aviso para vocês; se não, eu os abandonarei. Farei com que a cidade vire um deserto, um lugar onde não mora ninguém.
9 Anduane Homogo Hongo Haiheore kago ibugua i̱hondo langialu lalu, Agalime pu mbira lini daga mini gerebi mabuha puwa gerebi lini dedago bibahende dai hagadagua Isaraele wali agali yu wahene kago lone bo hilo wahai holebira. Anidagua bulebirago í̠na ti kagoha Yarusaleme pialu agalime gerebi lini dalu maru yu wahene dedago ilama piagadagua wali agali maru yu wahene karuhondo bi ogo lone lamule pobe, laya.
9 O Senhor Todo-Poderoso me disse: — Na terra de Israel, não sobrará ninguém: ela ficará limpa como uma
10 Ani layagola i̱na ibuhondo ladai bialu lalu, Anduane Homogo-o i̱na bi aihondo lamuliyadabe. I̱na bi larogo aiwa hale holobadabe. Ti wali agali Anduane Homogo manda nabi bu karubi dege howa í̠naga bi hale nahaga hale tuluho wahene ka. Í̠naga bi ogoni nagaloneda lo manda bialu tigua i̱ hondo oba haga ka.
10 Eu respondi: — Com quem devo falar? E, mesmo que eu fale, quem vai me ouvir? Eles taparam os ouvidos, pois não querem prestar atenção. Eles não querem ouvir a tua mensagem e zombam do que dizes.
11 Anigo Anduane Homogo-o í̠naga miniha keba timbuni ira hungu biagadagua biragola kegoni. I̱habi nde anidagua dege biragola i̱naga miniha keba holene ogoni mo hundia habe naheore kogoni, laru.
11 Ó Senhor Deus, o teu furor me dominou; estou cansado de guardar a tua ira dentro de mim. Então Deus me disse: — Faça cair a minha ira sobre as crianças nas ruas e sobre os moços nas suas reuniões. Maridos e esposas serão levados como prisioneiros, e também os velhinhos.
12 I̱na dindi ogoni mo ko hai helalu tinaga anda bu heledarubi ti one bedarubi dindi ngarubi bibahende agali dindi tara howa ibiraru ti karulo helolebero.
12 As casas deles ficarão para outros, e também as suas terras e as suas esposas. Vou castigar o povo desta terra. Sou eu, o Senhor , quem está falando.
13 Wali agali bibahendeme muni mbiraleru mo wulenaga mo hondo halu mana ko tara tara dewaore biaga ka. Agali damene karumebi agali haguane mini lene karumebi bibahendeme mana ogonidagua biai haga ka. Loma binigo mo miaga karubi Anduane Homogonaga bi mana latagi haga karubi tigua nde wali agalihondo ke̱ halu mo hondo haga ka.
13 Todos, ricos e pobres, procuram ganhar dinheiro desonestamente. Até os profetas e os sacerdotes enganam as pessoas.
14 I̱na handalu hewaria i̱naga wali agali dere timbuniore ti̱wa ale bu kago hondowa loma binigo mo miaga karubi i̱naga bi mana latagi haga karubi tigua dere uruni huba bia nahe bameda lalu waho haga ka. Tigua wali agalihondo lamialu lalu, Ina bayale karulape kamago tígua miniha genda nahe halimu, laga. Anigo tigua bi ogoni henene ndo laga ka.
14 Eles tratam dos ferimentos do meu povo como se fossem uma coisa sem importância. E dizem: “Vai tudo bem”, quando na verdade tudo vai mal.
15 Isaraele wali agali tigua mana ko ngubiore uruni bialu hayarunaga tagaho kabe. Ndo ti taga naheore ka. Tigua mana ko uruni biyarunaga taga holene manda nabiore ka. Anidagua bialu kagonaga i̱na ti pani nelo merogola wali agali dindi tarani bu hearu pani mirugola ko hai hayadagua dege tibi ko hai holebira. I̱ Anduane Homogo i̱na bi o ledogoniore, laya lalu Yaremaiahanda lene.
15 Será que ficaram envergonhados por terem feito essas coisas que eu detesto? Não! Não ficaram envergonhados de jeito nenhum. Eles nem sabem o que é sentir vergonha e por isso vão cair como outros têm caído. Quando eu os castigar, eles vão ficar arrasados. Eu, o Senhor , falei.
16 Anduane Homogohanda ibunaga wali agaliruhondo lamialu lalu, Hariga hagebage ngagoria howa hariga tigabi tí polene agodabe handadaba. Ani hondowa hariga bayale abale tínaga mamalirume pialu hene ngagoria pilimu. Ogoriani pirimiyagua tíha genda tandagaru anda ibulene henge nawi howa tínaga miniha dungulo holeberemi, laya. Ani layagola Isaraeleali tigua ladai bialu lalu, Iname hariga ogoriani napoleberema, laya.
16 O Senhor Deus disse ao seu povo: — Fiquem nas encruzilhadas e vejam quais são as melhores estradas, procurem saber qual é o melhor caminho. Andem nesse caminho e vocês terão paz. Mas eles responderam: — Nós não vamos andar nesse caminho!
17 Anduane Homogohanda lalu, Tí biamogo bialu haru bamba helonaga agali maru dabo heledogo ai waitigi mbira ibiyagua tigua mbelo biguli pu laruagola hale halimu, laya. Ani layagola tigua ladai bialu lalu, Iname agali haguane uruninaga bi hale naholeberema, laya.
17 Deus colocou vigias para prestarem atenção no aviso das cornetas. Mas os vigias disseram: — Nós não vamos prestar atenção.
18 Ani layagola Anduane Homogo ibugua lalu, Wali agali dindi tara taraha kamiru i̱naga Isaraele wali agaliruhondo mana lalu minu bole ngogo tíhondo languliya hale hole íbu ngoai hadaba.
18 Então Deus disse: — Ouçam, ó nações da terra, e vejam o que vai acontecer com o meu povo.
19 Dindi o ngego í̠bi nde hale habe. I̱naga wali agali uruni tigua mana ko biyagonaga i̱na ti pani nelo muleberogo irane tigua i̱naga bi mo wahalu mana lo wiwago talialu bia nabiyagonaga ani bulebero.
19 Escute, ó terra! Vou trazer desgraça para esse povo, desgraça que eles merecem porque não obedeceram às minhas palavras e desprezaram os meus ensinos.
20 Tigua Seba dindiha puwa ira hagua ngabilo delaga mini inisenesiru yolo bialubi gambe ale tara mbira ira hagua ngabilo delaga dindi tara kaundia wiaruha howa yolobu puwabi uruni bibahende i̱naga deni howa lotu lalu i̱hondo ngiagago i̱na turu harulibe. Uruni nakarulape bame biaga. Tigua mbirale i̱naga loma buwa irani bo delai hayaguabi maru tara ale lomabu ngiyaguabi urunidagua biraru bibahende bame dege bulebira.
20 Que me importa o incenso que me trazem de Sabá ou as plantas cheirosas que vêm de longe? Não aceitarei as ofertas deles, nem ficarei contente com os seus sacrifícios .
21 Anduane Homogo i̱nimeore larogo mana urunibi biaga karu ti bibahende mo ko henego pilai holebira. Aba karu ti igini heba homai halu wali agali karu tinaga nenege karu heba homamaga holebira, laya, lalu Yaremaiahanda lene.
21 Assim eu, o Senhor , vou fazer com que esse povo tropece e caia. Pais e filhos morrerão, e amigos e vizinhos também.
22 Anduane Homogohanda lalu, Ami agali uyugohayagi howa ibule ka. Ti agali hongoheoreyago dindi kaundiahaore karu tigua áyu wai bule danda timu yandareru manda manda bialu ka.
22 O Senhor Deus diz: — Um povo vem vindo de longe, de uma terra do Norte; uma forte nação está se preparando para a guerra.
23 Tigua wali agali bibahende karu dara nahaga koore howa bibahende homelo bo hilo wahai hole turu haga ka. Tigua danda timuru yalu nogo hosini biralu gerai lalu ibiragola dindi kulu mbari lama ibiragoni. Tidu yalu wabuni ibuwa Yarusaleme í̠la wai bule íbu kagoni, laya.
23 Estão armados com arcos e flechas e espadas. São cruéis, não têm piedade. Eles vêm montados em cavalos, fazendo o barulho do mar quando está bravo. E estão prontos para atacar a cidade de Jerusalém.
24 Ani layagola Yarusaleme wali agali tigua ladai bialu lalu, Uruni bulebiragonaga bi abale hale ho bolangua harimago ina gi timbuni howa duru lalu hongo nahe kamagoni. Ai mana ko iname bialu harimagonaga dara halu mini burugu lalu walime gali taba honolene tu haragola mini burugulo biragagobi kama.
24 — Ouvimos a notícia — diz o povo de Jerusalém —, e as nossas mãos ficaram moles; a aflição tomou conta de nós, como as dores de uma mulher no parto.
25 Inanaga waitigiru dindi gibuni gibuni ngaru bibahendeha ho mabubupe howa ina baba hangu wai biai hole lowa mo giha hole hayada. Ani biyadago ai mabuhabi hariga harigabi ina ibagabu habe nahe kama, lene.
25 Não vamos nos arriscar a ir ao campo nem a andar pelas estradas, pois o inimigo está armado, e há terror por toda parte.
26 Ani layagola Anduane Homogohanda lalu, I̱naga wali agaliru-o tínime daraho kamigo walia halu aga biagane ngaru ale buwa be abalu ngagoria palu pendege lalimu. Ko birimirunaga dara howa kiabu dugu taraore waneigini mbiraore hangu henego homaragola aba ai̱yarume dugu biagadagua bialu halimu. Irane tínaga waitigi urunime abale ibuwa tí mo ko halu bo hilo waholebiragonaga ani bilimu, laya, lene.
26 Deus diz ao seu povo: — Como sinal de tristeza, vistam roupa feita de pano grosseiro e rolem nas cinzas. Chorem como se chora a morte de um filho único; derramem lágrimas amargas, pois o destruidor atacará de repente.
27 Anduane Homogohanda i̱hondo ogodagua laya. Yaremaia-o í̠ tano pabe hongohe ngaligobi kego. Ai í̠na i̱naga wali agali uruni agalime siliba henenedabe be tara aledabe hondole irani delagadagua ti í̠na ba handabelo helaro, laya.
27 Jeremias, ponha o meu povo à prova, como se prova o metal; examine bem e procure descobrir como estão agindo.
28 Ti wali agali mine halu doga haga howa bi hale nahaga ka. Ani howa wali agali tinaga nenege karubi mege bialu diburibu bi laga ka. Ti agali mbirale wabiaga karume ege to̱le̱ siliba irani delaragola aeane dudu ibira ibira biagagobi ka.
28 Todos eles são mais do que rebeldes e andam espalhando calúnias. São todos perversos, duros como bronze ou ferro.
29 Mbirale ira timbuni dedago pulaga ale ngagome pularagola ira hongoheore siliba delo deledagola dalu silibaha aeane emene para haga bidaru do taulope helonaga bialu karia anidagua dalu do taulope naharagola agali biabe biaga biago ibu biabe ndelahe ogoni bame bu wahaga ndobe. Manane ogonidagua dege i̱naga wali agaliru bayale helo mo tiga bialu wali agali ko biaga karu tale bialu bo batagi holene hariga nawidago.
29 E assim como nem mesmo um forno bem quente consegue derreter a prata a fim de separá-la das impurezas, também não adianta tentar purificar o meu povo, pois os maus não são separados dos bons.
30 Anduane Homogo i̱nime ti erembira mirugola ti bibahende siliba ko hene ngaligobi dege hayada, laya, lalu Yaremaiahanda lene.
30 Os maus serão chamados de “prata impura” porque eu, o Senhor , os rejeitei.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Jeremias 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.