Jeremias 44

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Anduane Homogohanda ibunaga bi Yaremaia ibugua Yuda wali agali Iyibi dindiha hearuhondo latagi helonaga lamini. Wali agali uruni ti Iyibi dindini Migidolo tano wiagohabi Tabanese tano wiagohabi Membisi tanohabi Iyibi dindi abene unurayagi wiaruhabi hene.
1 Jeremias recebeu esta mensagem acerca dos judeus que viviam no norte do Egito, nas cidades de Migdol, Tafnes e Mênfis, e também no sul do Egito:
2 Anduane Homogo Hongo Haiheore Isaraele wali agalinaga Ngode Datagaliwabe kago ibugua ogodagua laya. Ala Yarusaleme tanohabi Yuda dindiha tano wiaru bibahendenibi i̱na mbirale bigi biruru tí de handai harimigoni. Áyu tano uruniha mbirali naheore mo ko hai hene ngagoni.
2 “Assim diz o S enhor dos Exércitos, o Deus de Israel: Vocês viram a calamidade que eu trouxe sobre Jerusalém e sobre todas as cidades de Judá. Hoje elas estão desertas e em ruínas,
3 Yuda wali agali tigua mana ko dewa biaabo hayagome i̱ mo keba hayagola i̱na ti mo ko halu bo hilo wahai haru. Tigua dama mitangi bialu mbirale gime wabini wiaruhondo bi pupu wialu uruninaga dabuni ira hagua ngabilo inisenesiru lomabu dela bigi biya. Bamba ti mbirale gime wabini urunihondo bi pupu wulene manda nabiore hene. Yuda wali agali áyu kamirumebi tínaga mamali ala henerumebi dama mitangi bialu mbirale bi pupu wulenaga gime wabini ogoni manda nabi dege hene.
3 porque provocaram minha ira com sua perversidade. Queimaram incenso e adoraram outros deuses que nem eles, nem vocês, nem seus antepassados jamais conheceram.
4 Yuda wali agali tí hemigoha i̱naga biabe biahalu bi mana latagi haga agali dewa ibilalu haabo haru. Ani ibilarugola tigua i̱naga bi mana latagi halu lalu, Tígua mana ko ngubi i̱na turu naharuligo ale bialu kamigo wahai hadaba, laabo haya.
4 “Repetidamente, enviei meu servos, os profetas, para lhes dizer: ‘Não façam essas coisas terríveis que eu tanto detesto!’.
5 Ani lalu heago helowa Yuda wali agali bu hearume hale habe manga haya. Tigua mana ko bialu hemigo wa nahe howa dama mitangi bialu mbirale gime wabini wiaruhondo bi pupu wialu lomarubi mialu haabo haya.
5 Mas eles não deram ouvidos nem abandonaram sua perversidade, e continuaram a queimar incenso para esses deuses.
6 Tigua anidagua bialu hayagonaga i̱na ti baba keba timbuniore howa ti pani nelo mialu Yuda dindiha tano wiarubi Yarusalemeni hariga wiarubi bibahende bo haealabaga bialu mo ko hai harugo ngagoni.
6 Por isso minha fúria transbordou e caiu como fogo sobre as cidades de Judá e as ruas de Jerusalém, que até hoje são ruínas desoladas.
7 Anigo i̱ Anduane Homogo Hongo Haiheore Isaraele wali agalinaga Ngode Datagaliwabe kogome i̱na tíhondo hale haro. Tígua tíni mo ko halu kamigo aginagabe. Tígua anidagua bialu kamigome Yuda wali agali bibahendebi tínaga waneiginirubi bibahende bo hilo wahai halu tí aria lenego mbira nahelo hamelo kamibe.
7 “Agora, o S enhor dos Exércitos, o Deus de Israel, lhes pergunta: Por que destroem a si mesmos? Nenhum de vocês sobreviverá: nenhum homem, mulher, criança ou recém-nascido que veio de Judá.
8 Áyu nde tígua Iyibi dindini íbu howa dama mitangi bialu mbirale gime wabu wialu urunihondo bi pupu wialu ira hagua ngabilo delaga inisenesiru lomabu delalu kamigoni agibe. Tígua mana ogonidagua bialu kamigome i̱ mo kebaore harimigo tíha mo ko holene wulebira. Anidagua biragola hameigini dindi tara tarani bu karume tí mege bialu wali agali mendego ha halu howa tihondo lalu, Yuda wali agali mo ko hayadagua í̠bi mo ko helo, laga bialu holebira.
8 Por que provocar minha ira queimando incenso para os ídolos que vocês fizeram aqui no Egito? Destruirão a si mesmos e se tornarão objeto de maldição e zombaria para todas as nações.
9 Tínaga mamali ala henerumebi Yudanaga kini henerumebi tinaga one berenerumebi mana ko dewa bialu henego tí embeda kamibe. Anidagua dege tíguabi tí one bedarumebi mana ko dege bialu kami. Tígua mana ko uruni Yuda dindi bibahendehabi Yarusaleme tanoha hariga pedaru bibahendenibi bialu harimigo embeda ho waharimibe.
9 Acaso se esqueceram dos pecados de seus antepassados, dos pecados dos reis e das rainhas de Judá, e dos pecados que vocês e suas esposas cometeram em Judá e em Jerusalém?
10 Tígua mana ko bialu harimigonaga taga nahe tíni mo dindiha howa i̱ andaneha naharimigoni. I̱na bi larugobi hale habe manga halu i̱naga mana tíhondobi tínaga mamaliruhondobi laabo halu harugo hale nahagaore kamigoni ndobe.
10 Até hoje, não mostraram remorso nem temor. Ninguém escolheu obedecer à minha lei e aos decretos que dei a vocês e a seus antepassados.
11 Anidagua bialu harimigonaga i̱ Anduane Homogo Hongo Haiheore Isaraele wali agalinaga Ngode Datagaliwabe kogome tí baba waitigi halu Yuda wali agali tí bibahendeha mo ko holene ibilole mitangi bu kogoni. Tí aria lenego mbiraore hangubi mbira yu wa naholeberoore.
11 “Portanto, assim diz o S enhor dos Exércitos, o Deus de Israel: Estou decidido a destruir cada um de vocês!
12 Yuda wali agali emene hangu dagalene ti Iyibi dindiha pole hongo halu karu ti bibahendeore biba helo bo hilo wahai helolebero. Ti Iyibi dindini howa maru waitigime bo wahai halu maru hina garime homaga bulebira. Agali haguane bu karubi agali damene bu karubi bibahende ta nabi homaiore holebira. Hameigini dindi tara taraha bu karume ti hondowa mogo lalu mege bialu hondo oba halu holebira. Ani lalu howa tigua tinaga waitigiru ha halu lalu, Yuda wali agali mo ko hayadagua tíbi mo ko helo, laga bialu holebira.
12 Tomarei o remanescente de Judá, aqueles que teimaram em vir para o Egito e morar aqui, e os consumirei. Cairão no Egito, mortos por guerra e fome. Todos morrerão, desde o mais humilde até o mais importante. Serão objeto de condenação, horror, maldição e zombaria.
13 I̱na Yarusaleme wali agali pani nelo mialu bo wahai harudagua Iyibi dindini pu karu tiore bo hilo waholebero. Ti maru waitigime bo waharagola homalu maru hina garime homalu maru warago tara tara ngagome balu homaga bulebira.
13 Eu os castigarei no Egito como os castiguei em Jerusalém, com guerra, fome e doença.
14 Yuda wali agali emene hangu yu wahene Iyibi dindiha hole ibini kamiru tí bibahendeme Yuda dindiha hama dai bulene hamelo kamigoyu tí dai nabuleberemi. Tí pani nalu mo ko holene ngagoria pu tara halu tíni daluha ibida dai bulene mbira nawulebiraore. Tí bibahende homai harami handala mbira mbira hangu dai buleberemi, lalu lene.
14 Desse remanescente que fugiu para o Egito, na esperança de um dia voltar para Judá, ninguém sobreviverá. Embora anseiem voltar para sua terra, apenas uns poucos retornarão”.
15 Wali agali dewaore íbu ngoaiho heagola Yaremaiahanda bi ogoni latagi halu hene. Yuda wali agali maru Iyibi dindi abene unurahayagi haga hearu tibi nde íbu ha dege bini. Agali ogoriani íbu henedaru ti onerume dama mitangi bialu mbirale gime wabini ngaruhondo ira hagua ngabilo inisenesiru lomabu delaga beda manda bu henerubi ti onerubi wali marubi bibahendeme Yaremaiahondo ladai bialu lalu,
15 Então todas as mulheres que estavam presentes e todos os homens que sabiam que suas esposas haviam queimado incenso para ídolos, uma grande multidão de todos os judeus que viviam no norte e no sul do Egito, responderam a Jeremias:
16 Í̠na Anduane Homogonaga minini howa bi inahondo langialu ha kegonigo iname bi ogoni hale naholeberemaore.
16 “Não ouviremos as mensagens que você transmite em nome do S enhor !
17 Mbirale inane hameme buleore lalu bi lo wirimadaru buleberema. Iname ira hagua ngabilo delaga inisenesiru dama wali beda mitangi bialu bi pupu wiaga mini Dahuliya Andaganaga Kuini Wali laga bedagonaga dabuni lomabu delalu waini ibabi odo lomabu muleberema. Bamba inanaga mamalirumebi inamebi agali haguane henerumebi kinirumebi dama wali beda mitangi bialu mini Dahuliya Andaganaga Kuini Wali laga ogonihondo lomaru mialu haga kama ndobe. Iname Yuda dindiha tano wiaruhabi Yarusaleme tanoha hariga timbuni pedaruniha howabi loma uruni ale bu mialu haabo haramali. Iname mana ogonidagua bialu hemagola inane bayale halu inanaga tomo dewaore wialu inaha mo ko holene mbira anda naibi bayale harimagoni.
17 Faremos o que bem entendermos. Queimaremos incenso e apresentaremos ofertas derramadas para a Rainha do Céu, como nós, nossos antepassados e nossos reis e oficiais sempre fizemos nas cidades de Judá e nas ruas de Jerusalém. Naqueles dias, havia alimento com fartura, éramos prósperos e não tínhamos problemas!
18 Anigo iname Dahuliya Andaganaga Kuini Walihondo lomabu mialu haganego wa harimangi howa hama ibinigo áyu o kamangi ina mbirale tubagi hai halu maru waitigime bo wahai halu maru hina garime homaga biya, lene.
18 Mas desde que paramos de queimar incenso para a Rainha do Céu e deixamos de adorá-la com ofertas derramadas, temos enfrentado grandes aflições e morrido por guerra e fome”.
19 Ani lowa wali berearume bi lagimbu bialu lalu, Iname Dahuliya Andaganaga Kuini Wali ogonihondo lomaru mialu biruwa ina balawame mbisigedi wabialu howa wali ogoninaga bigiya wabu hiruwa iname waini iba loma bialu odoba harimago ina agalini bu karume bayaleda lowa turu naholobadabe, lene.
19 “Além disso”, acrescentaram as mulheres, “você imagina que queimávamos incenso, apresentávamos ofertas derramadas à Rainha do Céu e fazíamos bolos que retratavam sua imagem sem o conhecimento e a ajuda de nossos maridos?”
20 Tigua bi layaru Yaremaia ibugua hale hai howa wali agali bibahende bu hearuhondo ladai bialu lalu,
20 Então Jeremias disse a todos, tanto homens como mulheres, que lhe tinham dado essa resposta:
21 Tíguabi tínaga mamalirumebi agali haguanerumebi kinirumebi tí bibahendeme Yuda dindiha tano wiarunaga howabi Yarusalemeha hariga timbuni pugu biaruha howabi tígua ira hagua ngabiaga inisenesiru lomabu delalu hemigola Anduane Homogohanda mana ogonibi birimigonaga miniha genda nahe ibu manda nabi kabe toba ho kamibe. Ani ndoyago ibugua bu miniha mo pehowa mitangi bu henego ka.
21 “Vocês pensam que o S enhor não sabia que vocês, seus antepassados, seus reis e oficiais e todo o povo queimavam incenso a ídolos nas cidades de Judá e nas ruas de Jerusalém?
22 Tígua mana ko ngubi uruni bialu haabo hemigola Anduane Homogohanda tínaga mana ko uruni manga timbuni haya. Ani manga ho howa ibugua tínaga dindi bo labu halu mo ko hene wiaabo helalu wali agali mbira munini bu nahe áyu wiaabo kagoni ndobe. Ani bini ngago mitangi bialu wali agali tara karume tinaga waitigiru ha halu lalu, Í̠ore Yuda dindi mo ko hene ngagobiore habe, laga bialu kagoni.
22 O S enhor fez de sua terra objeto de maldição, ruína desolada e sem habitantes, como está hoje, porque não suportava mais suas práticas detestáveis.
23 Tígua dama mitangi bialu mbirale tarahondo ira hagua ngabiaga inisenesiru lomabu delaga birimigo Anduane Homogonaga deni mana ko ngubiore birimi. Ani bialu tígua ibunaga bi mo wahalu puwa ibunaga bi mana lo wiarubi talialu nabi dege harimi. Anidagua bialu harimigome mo ko holene tíha wiyago wiaabo kagoni ndobe, lene.
23 Todas essas coisas terríveis aconteceram a vocês porque queimaram incenso a ídolos e pecaram contra o S enhor . Não obedeceram à sua voz nem seguiram sua lei, seus decretos e seus preceitos!”.
24 Ani lowa Yaremaiahanda Yuda wali agalihondo bi maru lalu walime biyagonagabi ladege bialu lalu, Yuda wali agali oali Iyibi dindiha íbu kamiru tígua Anduane Homogohanda bi larago bayuwa hale hadaba.
24 Então Jeremias disse a todos, inclusive às mulheres: “Ouçam esta mensagem do S enhor , todos vocês judeus que agora vivem no Egito.
25 Anduane Homogo Hongo Haiheore Isaraele wali agalinaga Ngode Datagaliwabe kago ibugua lalu, Tíguabi tí one bedarumebi mbirale mbira bule lalu bi lo wirimigo henene tagira pelonaga bialu harimi. Tígua buleore lowa bi lo wialu lalu, Iname Dahuliya Andaganaga Kuini wali bedagohondo ira hagua ngabilo inisenesiru lomabu delolebi waini iba odo lomabu mulebi lalu lo wirimago ogoni heneneore tagira pelo buleberema, larimi. Ai tígua bule lalu lo wirimigo tagira pelo nde biaore bilimu laro.
25 Assim diz o S enhor dos Exércitos, o Deus de Israel: ‘Vocês e suas esposas disseram: ‘Cumpriremos nossa promessa de queimar incenso e apresentar ofertas derramadas à Rainha do Céu’, e provaram com suas ações que estavam falando sério. Portanto, cumpram as promessas e votos que fizeram para ela’.
26 Anigo Isaraele wali agali oali Iyibi dindini kamiruni tígua i̱ Anduane Homogo i̱nime bi larogo hale hadaba. I̱ninaga mini timbuni mini leneore kogoni howa heneneore laro. Yuda wali agali Iyibi dindiha bu kamiru tígua mbirale mbira buleore lalu i̱naga minini howa lone naloleberemi. Tígua Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kagonaga minini howa heneneore bulego larogoni lalu mbira naloleberemi.
26 “Ouçam, porém, esta mensagem do S enhor , todos vocês judeus que agora vivem no Egito: ‘Jurei por meu grande nome’, diz o S enhor , ‘que nenhum judeu na terra do Egito pronunciará meu nome. Nenhum de vocês invocará meu nome nem o usará para jurar: ‘Tão certo como vive o S enhor Soberano’.
27 I̱ Anduane Homogo i̱na tigatigaore larogo tíhondo bayale mbira i̱na nabuleore laro. I̱na tí mo ko hai holenaga handayaho kogoni ndobe. Yuda wali agali Iyibi dindiha bu kamiruni bo wahai helonaga tínaga waitigi bu karu ibilarogola tí maru bo wahalu maru hina garime homalu tí aria lenego bibahendeore homaiore holeberemi.
27 Pois eu os vigiarei para trazer sobre vocês calamidade, e não bem. Os judeus que hoje vivem no Egito sofrerão guerra e fome até que estejam todos mortos.
28 Tí kamiru aria mbira mbira hangu Iyibi dindi yu wahalu Yuda dindiha dai buleberemi. Anidagua birangi Yuda wali agali emene hangu Iyibi dindiha íbu harimiru tígua bi larimigo henenedabe be i̱na bi larugo henenedabe tígua hondoleberemi.
28 Apenas uns poucos escaparão da morte e voltarão do Egito para Judá. Então todos que vieram para o Egito saberão quais palavras são verdadeiras: as minhas ou as deles!
29 I̱ Anduane Homogo i̱na tigatigaore larogo tíhondo manane mbira walia holebero. Tí Iyibi dindini kamiore dege mo ko halu bo hilo wahai holebero. Tígua mbirale uruni tagira ibirangi i̱naga bi ledogo habo nalagada lo manda bilimu. I̱na tíhondo bule lalu bi lo wirugo biaiore holebero.
29 “‘E esta é a prova que lhes dou’, diz o S enhor , ‘de que todas as minhas palavras se cumprirão e de que eu os castigarei aqui.’
30 Anduane Homogo i̱na mbirale buleberodaruni ogodagua bulebero. I̱na Yudanaga Kini Sedegaia Babilononaga Kini Nebugadenesanaga giha minu yaharudagua Iyibinaga Kini Hobora kago ibu bo waholene waitigi kagonaga giha minuya holebero, lalu Anduane Homogohanda Yaremaiaha howa latagi hene.
30 Assim diz o S enhor : ‘Entregarei o faraó Hofra, rei do Egito, nas mãos de seus inimigos que desejam matá-lo, assim como entreguei Zedequias, rei de Judá, a Nabucodonosor, rei da Babilônia’”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Jeremias 44, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.