Jeremias 2
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT
1 Anduane Homogohanda i̱hondo lalu,
1 O S enhor me deu outra mensagem:
2 Í̠na i̱naga bi ogoni Yarusalemeha karuhondo latagi halu lamibe. Bambaore tí waneigini ale harimingi tígua i̱nihondo mini mbiraore wuwa hongo howa yu tiga bialubi tínaga bu mini i̱ha pagaho harimigobi i̱na mitangi bido. Ani bialu wali agali pigane dabubu howa gubalini hagabu hagadagua harima. Ani bu howa dindi ko mbirale anda nahaga wali agalime mabu nahangaga wiagoria tígua i̱ni hangu talima ibagabu harimigoni.
2 “Vá e proclame esta mensagem para Jerusalém. Assim diz o S enhor : “Lembro-me de como você desejava me agradar, quando era uma jovem noiva, muito tempo atrás. Você me amava e me seguia até mesmo no deserto.
3 Isaraele-o horo ogoningi tí i̱ninaga wali agaliore howa i̱naga mabuha tomo ala pigane hengeneru lomabu migi biraligobi harimi. Mbiralime tí mo ko haga biyagola i̱ni ala pu bamba howa tigua ko biyagonaga pani migi bialu baga birugoni. I̱ Anduane Homogo i̱na bi o ledogoniore, laya.
3 Naqueles dias, Israel era santo para o S enhor , era como os primeiros frutos de sua colheita. Todos que faziam mal a seu povo eram declarados culpados, e sobre eles vinha calamidade. Eu, o S
4 Isaraele wali agali Yagabanaga aguanali kamiru aibe. Anduane Homogohanda bi ogo lowia hayago tí hale hadaba.
4 Ouçam a palavra do S enhor , descendentes de Jacó e todas as famílias de Israel!
5 Anduane Homogo ibugua lalu, I̱na agi birugonaga tínaga mamalirume i̱ helo wahalu ti kaundiaha pu waore hayabe. Tigua galone ndo wiaruhondo bi pupu wialu howa tinibi habane nabulene dege hene ndobe.
5 Assim diz o S enhor : “Que defeito seus antepassados encontraram em mim, para que se afastassem tanto? Foram atrás de ídolos inúteis, e eles próprios se tornaram inúteis.
6 I̱na ti pele mialu dewaore birugo mo embeda haya. I̱nibi embeda dege haya. Iyibi dindi howa haru tagira ibalu dindi ko wali agali nahaga wiagoria haru ibirugoni. Dindi ogoniha mbirale anda nahaga ege to̱le̱ hangu pale dalubi naibaga wiagoria wali agali pu luluya haga dindi koore wiadagua haru halu ibirugobi uruni embeda hai haya.
6 Não perguntaram: ‘Onde está o S enhor , que nos tirou do Egito em segurança e nos conduziu pelo deserto, uma terra árida e cheia de covas, terra de seca e densa escuridão, onde ninguém vive e pela qual ninguém passa?’.
7 Tínaga mamali uruni dindi ko ogoni wahalu dindi homogo mbirale bibahende anda hai holene o ngagoria haru ibirugoni. Áyu Isaraele wali agali tí dindi bayale ogoria howa tomo bayalebi mbirale bibahende bayale wiarubi karulapeore wuwa kamigoni. Anigo tígua dindi bayale ngirugoria howa mana ko ngubi nagalone wiaru biaabo halu dindi bayale i̱nime tí ngirugobi i̱ninaga deni mo nagalone bu hinalu mo ngubia harimi.
7 “E, quando eu os trouxe para uma terra fértil, para desfrutar sua fartura e as coisas boas que ela produzia, vocês contaminaram minha terra e corromperam a herança que eu lhes tinha dado.
8 Loma binigo mo miaga hearume i̱ embedaho wahalu mana mandabi hearu tiguabi i̱ manda nabi dege haya. Dindi ogonaga agali haguane hearu tiguabi i̱hondo mine haya. Anduane Homogonaga mana latagi haga hearumebi dama Bala hearunaga minini howa mbiwia haga biya. Mbirale mbira ti biamogo bibe nahe wiagohondo bi pupu wiaga hene, lalu Anduane Homogohanda laya, lene.
8 Os sacerdotes não perguntaram: ‘Onde está o S Os que ensinavam minha lei não me deram atenção, os governantes se voltaram contra mim, os profetas falaram em nome de Baal e foram atrás de ídolos inúteis.
9 Anduane Homogo i̱na larogo, Tígua mana urunidagua birimigonaga i̱na tí ko biaga kami lalu manani dabalu pani ngulebero. Tínibi tínaga waneigini aguane mani holebirarubi bibahendeore ko biaga kami lalu pani miaabo holebero.
9 Portanto, apresentarei minha acusação contra vocês”, diz o S “Também apresentarei acusações contra seus descendentes.
10 Ai ni paliragoha dindi mini Saibarasa iba dege dombene ngagoha pialu dindi ogoniha mana biaga ngago handalimu. Ani bialu ni tagira ibiragoha pialu Arebia dindi ogoniha bialu kagobi handalimu. Mana ko ngubi tígua bialu kamirunidagua mbira dindi uruniha bialu hearia handarimibe.
10 “Vão para a terra de Chipre, no oeste, e vejam; vão para a terra de Quedar, no leste, e prestem atenção. Alguém já ouviu falar de algo parecido?
11 Tigua mbirale henene ndo karu yu tiga buwa bi pupu wialu ogoni yu wahalu pu nabi hongo howa haabo haga ka. Anigo Ngode Datagaliwabe timbuni hongohe mini lene i̱ kogo helo wahalu i̱naga wali agali kamirume dama ko habane nabulene tíni biamogo bibe nahe karuhondo bi pupu wialu kami.
11 Alguma vez uma nação trocou seus deuses por outros, mesmo que não sejam deuses de verdade? Meu povo, no entanto, trocou seu Deus glorioso por ídolos inúteis!
12 Anigo Anduane Homogo i̱nime laro. Hari daligani bu kamiru aibe. Isaraele wali agali o karume mana ko bialu karuni hondowa mogo lalu duru nalarami. Tigua mana ko uruni biragonaga manga halu taga ho holene nga.
12 Os céus se espantam diante disso, ficam horrorizados e abalados”, diz o S
13 Ogoni irane i̱naga wali agali uruni tigua mana ko kira biyago. I̱ haabo holene iba duguaho wiagagobi howa i̱na tí holene miaga kogo helo wahalu i̱ni erembira ngialu piaga kami. Ani puwa iba hambulenaga to̱le̱ha iba berelo tínime guabu ngelo harimi. Ani guabu ngelo karia iba biraga to̱le̱ uruni poda baga biragola iba nabirulebira, laya, lene.
13 “Pois meu povo cometeu duas maldades: Abandonaram a mim, a fonte de água viva, e cavaram para si cisternas rachadas, que não podem reter água.”
14 Anduane Homogohanda lalu, Isaraele hameigini ti marume hondo haga hene ndo ka. Ti mendealinaga garabaya biabe ale bialu haga ndo howa ti aba ai̱yarubi garabaya biabe bialu hagane howa hono winibi ndo dege kagoni. Anidago irane aginaga waitigirume ibalu ti mo ko howa bo hengedalu kabe.
14 “Por que Israel se tornou escravo? Por que foi levado como despojo?
15 Waitigi agali urunime gabua budi ale timbuni laionome ngororo laradagua bialu ti abale ibuwa tanoni anda hearunibi gialo wahai hayagola dindi ogoniha agali naheore nga. Dindi ogoni mo labu halu mbirale anda habe nahe ngelalu tano bayale winiru bo gialo wahai haya.
15 Leões rugiram contra ele, e a terra foi destruída. As cidades estão arruinadas, e ninguém mais vive nelas.
16 Isaraeleru tíore wali mbira Iyibi dindiha Membisi tano Tabanese tanolaha agali hearume mandari podo wahenegobi kamigoni.
16 Egípcios vindos de Mênfis e de Tafnes destruíram o orgulho de Israel.
17 Genda uruni tínime bia ko harimigome ibira. I̱ Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabe howa i̱na tí baya hangu hariga walia hama haru ibirugola tínime i̱ manga halu erembira ngirimi.
17 E você mesmo é responsável por isso, pois abandonou o S embora ele o guiasse pelo caminho!
18 Áyu Iyibi dindiha dai buwa iba Naili hambu nole kamigobi Asiria dindiha pialu iba Yuberedisi hambu nole kamiru aginagabe. Anidagua beramigome tí biamogo bulene mbira nawiore ndobe.
18 “Que lucro você teve com seus tratados com o Egito e seus acordos com a Assíria? De que lhe adiantam as águas do Nilo ou as águas do Eufrates?
19 Tíninaga mana ko bialu kamigome tíni hayu dai bulebira. I̱hondo erembira ngialu pirimigome tíninaga ko ogonime tínihondo handabe manga haragoni. Anduane Homogo i̱ tínaga Ngode Datagaliwabe hewago yu wahalu i̱naga andaneha nahe puabo harimigoni. Ai mana ogonidagua birimigome tíni mo tandaga halu koore kaubi ngago minime baya hangu manda bulene nga. Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga howa Hongo Haiheore kogome bi o ledogoniore, laya lalu Yaremaiahanda lene.
19 Sua maldade trará seu próprio castigo; será envergonhado por ter se afastado de mim e verá como é mau e amargo abandonar o S Eu, o Soberano S
20 Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kagome laabo halu lalu, Isaraele wali agaliru-o hale hadaba. Bambaore howa tí i̱naga biabe bialu halimulo helarugo yu wahowa lalu, Í̠naga biabe ogoni iname nabuleberema, larimi. Ani lalu walime agali kayu yama ibaga biagadagua puwa tígua hari nene wiaruha iraga halu puwabi ira timbuni hearu tenehabi dama hearunaga mini yaraga howa bi pupu wialu harimi.
20 “Há muito tempo, quebrei o jugo que o oprimia e despedacei as correntes de sua escravidão. Ainda assim, você disse: ‘Jamais o servirei’. No alto dos montes e debaixo de toda árvore verdejante, você se prostituiu ao se curvar para ídolos.
21 I̱na tí pigane i̱naga pu mbira mini gerebi egene bayaleore dabalu hangarugo ai áyu abiale harimidabe tíni handadaba. Áyu tí gerebi irane ko emberaha ho wahene kuabuore kamigoni agua biyabe.
21 Contudo, eu o plantei, como videira de origem pura, da melhor qualidade; como você se transformou em videira silvestre e degenerada?
22 Ani howa tínaga ko para karu sobo hongoheme wayawaya bo waharimiyaguabi doma nabulebira. I̱na tínaga ko birimidaruni doma nabi wiaabo kane hendedo.
22 Por mais sabão ou soda que use, não consegue se limpar; ainda vejo a mancha de sua culpa. Eu, o S
23 Tígua i̱hondo, Ina mana ko uruni nabi gime wabini mini Balahondo bi pupu nawi harima, lalu labe nahe kami. Isaraelealiru-o mana ko unu dindi ulini biagoha howa bialu harimigo manda bilimu. Nogo kamele angibunime egene bu howa wangabe taya bima dindi ngaru bibahendeha piai hagadagua bialu harimi.
23 “Você diz: ‘Não tenho mancha nenhuma! Não adorei as imagens de Baal!’. Mas como pode dizer isso? Vá a qualquer vale da terra e veja como agiu! Reconheça o que fez! Você é como a fêmea do camelo, inquieta e desesperada para encontrar um macho.
24 Nogo dongi gabua angibunime dindi ko wali agali nahaga ngagoha ibaga bialu nogo dongi gabua wangabe agoha haruabe hondole ngayaga bima piaga. Nogo urunime egene bu howa wangabe taya bima pole biragola mo dariba halu tinaga hame ngago mo batara habehebi mbira ai kabe. Ani pialu karia nogo uruni ale wangabe karume ti taya bulene erekui nabi abale lola halu handaga.
24 É como a jumenta selvagem, que fareja o vento na época do acasalamento. Quem é capaz de conter seu desejo? Os que a desejam não precisam procurá-la, pois você vai correndo até eles!
25 Anigo Isaraelealiru tí dama tara tara karu talima polene nawi. Uruni bialu kamiria tínaga ge tandaga bialu iba noa howa kembobe lebola holani handalimu. Ani anigo tígua lalu, Bi uruni hale nahole ina dama uruniore hamelo kamago ti yu wanaholeberema laga kami, lalu Anduane Homogohanda laya lalu Yaremaiahanda lene.
25 Quando parará de correr? Quando deixará de ofegar por outros deuses? Mas você diz: ‘Não adianta falar comigo; estou apaixonada pelos deuses estrangeiros e irei atrás deles’.
26 Anduane Homogohanda laabo halu lalu, Agali page biaga kago handa walia halu minu yania hayagua agali ogoni ibu taga timbuni hagadagua dege Isaraele tí taga timbuniore holeberemi. Tínaga kini karubi agali haguane karubi loma binigo mo miaga karubi Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi haga karubi tí bibahende wali agali heba taga timbuni holeberemi.
26 “A nação de Israel é como ladrão que só fica envergonhado quando é pego em flagrante. O povo, seus reis, oficiais, sacerdotes e profetas são todos iguais.
27 Tí taga ogoni holeberemigo irane tígua ogodagua lalu, Ira bu karuni ina aba ka, lalu, Ege to̱le̱ ngarume ina hono wiaga, laramili. Tígua ani bialu howa i̱ni kogoha dai nabi i̱ erembira ngialu pu wahaga kami. Ani howa dege genda mbira tíha tagira ibirangi tígua, Anduane-o ina biamogo bule íbu, lalu haga kami.
27 Dizem a um pedaço de madeira: ‘Você é meu pai’, e a um bloco de pedra: ‘Você é minha mãe’. Dão as costas para mim, mas, em tempos de aflição, clamam: ‘Vem nos salvar!’.
28 Anigo ai Yuda tínime dama mitangi bialu gime wabinirume tí biamogo bilonaga tano bibahendeha wu karulape wirimiruni agoha kabe. Mbirale uruni ti karulape heagua nde wali agali tíha genda anda ibirangi tigua tí biamogo bulebira ndobe, laya.
28 Por que não clamam aos deuses que vocês mesmos fizeram? Que eles os salvem quando vier a aflição! Pois seus deuses são tão numerosos quanto as cidades de Judá.
29 Ani lowa lalu, Tí bibahendeoreme i̱hondo mine harimigo howa dege lone aginaga i̱na tí yu wahaya laramibe.
29 Por que me acusam de fazer o mal? Foram vocês que se rebelaram”, diz o S
30 Tí mo tiga bulenaga i̱na tínaga waneiginiru mana lalu minu barugo o barudaruni lini nade bame bu wahole birudane hendedo. Uruni bialu kogo holiya tígua i̱naga bi mana latagi haga agali hearu budi gabua ale timbuni mini laionome nogo karu bo nagadagua agali uruni homelo bo wahaga kami.
30 “Eu castiguei seus filhos, mas eles não aceitaram minha disciplina. Vocês mesmos mataram seus profetas, como um leão mata sua presa.
31 Isaraeleali áyu kamirume tí hale mia howa Anduane Homogo i̱ninaga bi larogo hale hadaba. Tígua mandabu handalu kamiria i̱ daga nalene dindi ko lebolahe mbirale anda nahaga wiraligo ale kabe toba kamibe be dindi ko aruma ale kabe toba kamibe. Ani ndoyagua irane aginaga i̱naga wali agali bu kamiru tígua lalu, Inane hameledemaruha pugupugu buleberema. Í̠ni kegoha dai nabuleberema, laga kamibe.
31 “Ó meu povo, ouça as palavras do S enhor ! Acaso tenho sido como um deserto para Israel? Tenho sido como uma terra de profunda escuridão? Por que, então, meu povo diz: ‘Finalmente nos livramos de Deus! Não precisamos mais dele!’?
32 Ai tígua manda bialu kamiria wandari bedarume agali pole howa yári tara bialu piyago embeda holebirabe. Ani nabulebira ndobe. Anigo i̱naga wali agali kamiru horo dewa daga labenahe tígua i̱ embeda ho waharimigoni ndobe.
32 Acaso uma jovem se esquece de suas joias ou a noiva esconde seu vestido? Contudo, por anos a fio, meu povo se esqueceu de mim.
33 Isaraelealiru tíore wali agali kayu yulenehayagi manda timbuni bolanguahe kamigoni. Ani kamigo howa tínaga mini bogaru agali kayu yama ibaga biaga wali bedarunaga manda bogala bidago bolanguahe kamigoni. Ani howa tígua maru karubi mana ko ogoni biawai holeberemida.
33 “Você trama a melhor forma de conquistar seus amantes; até uma prostituta poderia aprender com você!
34 Agali yagibano hearume tínaga andagaha howa tomo dabudabubi mbira kayu nabiore bame agibelo hearu homelo bo waharimigoni. Uruninaga darama tínaga agani wai kagoni ndobe. Ai tígua mana ko urunidagua bialu kamigo
34 Suas roupas estão manchadas com o sangue dos inocentes e dos pobres, embora você não os tenha pego arrombando sua casa.
35 howa dege lalu, Ina ko nabi kamago Anduane Homogo-o inahondo keba holene irane nawi, laga kamigoni. Ani lalu kamigo ai hale hadaba. Bi ogonidagua laramigo henene ndo lalu kami. Ani lalu kamigonaga i̱na tí manani helowa dabolebero.
35 Ainda assim, você diz: ‘Não fiz nada de errado; certamente Deus não está irado comigo’. Agora, porém, eu a julgarei severamente, pois você afirma que não pecou.
36 Hameigini tara marume mana birago talima pialu howa dege abaleore beregedalu mana mendego bia aribia haga kamigoni. Asirialirume tí biamogo nabiyagola taga harimigodagua ai Iyibialirume tí biamogo bule naibiragola taga timbuni holeberemi.
36 Primeiro aqui, depois ali, vai de um aliado a outro pedindo ajuda. Mas seus novos amigos no Egito a decepcionarão, como fez a Assíria.
37 Tígua Iyibialiruhondo genda timbuni howa taga timbuni holeberemi. Tígua, Agali urunime ina biamogo bulebiraore, lalu mini dunubiaho harimiru Anduane Homogo i̱nime ti erembira midogonigo ai tigua tí biamogo nabuleorebira, laya lene.
37 Em desespero, será levada para o exílio com as mãos sobre a cabeça, pois o S elas em nada a ajudarão.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Jeremias 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.