Jó 21
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Yobohanda Sobahondo ladai bialu lalu,
1 Então em resposta Jó disse:
2 Tígua i̱na bi larogo baya hangu hale hadaba. Ai tígua ogonidagua birimiyagua i̱naga bu miniha mo palia holeberemi.
2 “O melhor consolo que vocês me podem dar é escutar com atenção as minhas palavras.
3 I̱na bi ala loliya hondo bira. I̱na bi lai kogola Soba í̠na i̱ mege bialu bi loa biyagua nde ani labelo.
3 Tenham paciência enquanto falo; depois que eu terminar, vocês podem zombar de mim.
4 I̱na bi o larogo agalihondo ndo laro. I̱na Ngode Datagaliwabehondo bi lalu kogola ai ibugua i̱hondo bi ladai nabi kagome i̱naga miniha tandaga timbuni biragola kogoni.
4 Não é de nenhum ser humano que me queixo e é por isso que estou tão impaciente.
5 Tígua i̱ handayaho biruwa tínaga gi hayalu mogolo biralimu.
5 Se vocês olharem para mim, porão a mão na boca, assustados.
6 Mbirale ko gendabi damene i̱ha ibiyaru mitangi bu dai bialu koria i̱ni mogo lowa tingini duru laruli.
6 Quando penso no que aconteceu, fico perturbado, e o meu corpo todo treme.
7 Agali ko biaga karu Ngode Datagaliwabehanda ti dindini lu halu hodagua helagayago aginaga helagabe. Ani helalu tini mo timbu halu mbirale muni dewa mialu mo homogo helo helagadago irane agibe.
7 “Por que será que os maus continuam vivos? Por que chegam ricos à velhice?
8 Agali uruni tinaga waneiginibi aguanebi dewaore bu karu ibu kane dege ti anda hai harago hendelo helolebira.
8 Eles têm filhos e netos e vivem para vê-los bem-crescidos ao seu redor.
9 Ngode Datagaliwabehanda agali ko uruni ti kagoria genda mbira naibilaga kagoni. Ti one waneiginibi bayale dege halu tiha gi holene mbira nawiagaya.
9 Nada ameaça a segurança dos seus lares, e Deus não os castiga.
10 Tinaga nogo bulumaga wangabe karume angibuni karu hende laragola urunime igini wiraru mbira ko nahe bayale dege hono yu haga ka.
10 O seu gado se reproduz sem problemas, dando crias sem nunca abortar.
11 Agali uruni tinaga waneigini dewaore karume nogo sibi igini pora bialu gini biagadagua turu hagahaga bialu ka.
11 Os seus filhos correm como carneirinhos e pulam de alegria;
12 Agali maru ngida bagaru tabage bagaru pilipe lagaru tigua mbirale uruni biragola waneigini uruni tigua turu howa mali lialu iba ganabi lalu haga ka.
12 eles cantam e se divertem ao som de pandeiros, liras e flautas.
13 Agali ko uruni ti dindini holene bayale dege wiaabo hagaya. Ti homarangi tini genda tandagabi mbira nahe bayale paliagadagua homalu homenerunaga andagaha hole piagaya.
13 Os maus têm sempre do bom e do melhor e morrem em paz, sem sofrimento.
14 Tigua Ngode Datagaliwabehondo lamialu lalu, Iname í̠ talima ibule ndo kamago í̠ ina helalu pobe, laga ka.
14 “No entanto, a Deus eles dizem: ‘Deixa-nos em paz; não queremos saber das tuas
15 Tigua la dege bialu lalu, Ngode Datagaliwabe Hongo Haiheore ka layago iname ibunaga biabe biahaga holoma̱ya ibu aigo kabe. Iname ibuhondo bi larimayagua nde mbirale ibuha howa ibini bayale agile mo yu holeberemabe.
15 Quem é o Deus Todo-Poderoso para que o adoremos? Que adianta fazer orações a ele?’
16 Agali ko biaga uruni tinaga hongoni howa mbirale bayale ngaru ngelo hagago uruni tinime erekui biabe bialu mini ndo yu haga. Ani biaga kago manda bialu i̱na tinaga bi hale howa talialu nabulebero.
16 Os maus dizem que progridem pelos seus próprios esforços, mas eu não aceito o seu modo de pensar.
17 Ngode Datagaliwabehanda agali ko biaga karu halu dewa balu homelaga ndo bada. Ani bialu mo ko holene ngarubi tiha dewa naibilaga. Ibugua agali ko biagarume ko biyagonaga keba howa tiha genda dewa mo miaabo nahaga ka.
17 “Quando foi que se apagou a luz dos perversos? Quantas vezes algum deles caiu na desgraça? Será que Deus alguma vez ficou
18 Datani ko gaule ngaru puyabu ibiragome hilo yu piagadagua Ngode Datagaliwabehanda agali ko uruni pani miaabo nahagaya.
18 Quando foi que ele os espalhou como a palha ou como a poeira que é levada pela ventania?
19 Tígua bi ogodagua laga kami, Ngode Datagaliwabehanda agali ko biaga bu karume ko biyarunaga pani tinaga waneiginime na aribia helaga, laramili. Anigo i̱na mandabu handalu koria anidagua bulenego tiga nabidago Ngode Datagaliwabe ibunime agali ko biaga karu tini ko biyagonaga pani nolene mo ngiyadalo manda bilo pani tiniore nelo mulene nga manda bido.
19 “Vocês dizem que Deus castiga o filho pelos pecados do pai. Mas é o pai que deveria ser castigado para que aprendesse a lição.
20 Tinimeore ko biragola Ngode Datagaliwabe Hongo Haiheore kagonaga keba holene mo walia hayadalo manda bilo pani tini nelo mulene nga.
20 Que o pecador receba o seu próprio castigo, que ele sinta o peso da ira do Todo-Poderoso!
21 Agali uruni ti dindini holene ha maro birangi homalu tinaga one waneigini helalu homayago agua haruabe lo manda bulebirabe.
21 Mas, se ele já está morto, se já está no outro mundo, que lhe importa que a sua família sofra?
22 Dahuliyaliru ti nde ina agali kama ale ndo kagoyu Ngode Datagaliwabehanda uruni tibi mo tale biaga ka. Anidagua biaga kagodago ainde iname ibuhondo mbirale bayale ogo ale bibe lalu lawai habehe mbirali ai kabe.
22 Por acaso, alguém pode dar lições ao Todo-Poderoso, que julga até os seres celestiais?
23 — ausente —
23 “Alguns homens levam uma vida feliz e tranquila e morrem ricos,
24 — ausente —
24 com saúde e cheios de força.
25 Wali agali maru nde ti dindini holene koore haga biyaria handaru. Wali agali uruni ale heagome tiha turu holene nawi tandaga gendala haabo halu homame ngola haga biya.
25 Outros, ao contrário, nunca provaram um momento de felicidade e morrem com o coração cheio de amargura.
26 Anigo wali agali bibahendeore homagane howa homaliha palialu ti ogobi dege dege haga. Tinaga tingini ngagoria himi ngoerume biru ngoai haga.
26 Mas uns e outros acabam morrendo, são sepultados e ficam cobertos de vermes.
27 Ai tínaga mini ngamigo i̱ manda biaiho ko. Tígua i̱ bope holene dege mandabu bedemi.
27 “Eu conheço os pensamentos de vocês e sei que pensam mal de mim.
28 Tígua bi laramigo mbirale mo ko holene ngago damene agali timbuni ko biaga ibuha ibalu ibu damene bu kagoha mo ko halu maru karume lone handa nabi ereba hai holebira, larimi.
28 Vocês perguntam: ‘Onde está agora a casa daquele grande homem que vivia uma vida de pecado?’
29 Anigo tígua agali dindi mbira mbirani pu íbu biraruhondo lalu agali ko biaga karu tiha agi biagabe lalu bi hale nahe kami bada.
29 “Será que vocês não têm conversado com pessoas que viajam? Vocês não têm ouvido as suas histórias?
30 Uruni tigua tí langialu, Ngode Datagaliwabehanda keba halu wali agali dindi mbira mbirani bu karu pani nelo mirangi ibugua wali agali ko biaga karu pani mialu bo wanahe ti bayale helo wahaga, lalu langigi bulebira.
30 Essas pessoas dizem que, quando Deus fica irado e castiga, o homem mau sempre escapa.
31 Anidagua biaga kagodago ai agali ko biaga kagohondo, Tí ko birimi, lowa dabaki bulene ai kabe. Tigua ko birimi lolenebi ko biyagonaga pani nelo mulenebi mbirali naholebira.
31 Ninguém o acusa das maldades que comete; ninguém o faz pagar pelos seus atos.
32 — ausente —
32 Ele é levado para o cemitério e posto numa sepultura bem-guardada.
33 — ausente —
33 Milhares de pessoas acompanham o corpo, e até a terra que o cobre é leve.
34 Mbirale uruni biaga wiago mitangi berogola tí agali bi nagalone dewa laga heago ale howa i̱hondo ke̱ halu kamida lo manda bido. Tígua mandabu handalu kamiria bi ogoni aleme i̱naga miniha mo hongo holobadalo manda bidemibe. Daraba bi ogonime i̱ emeneorebi mbira biamogo nabiore ndobe, lalu Yobohanda lene.
34 “Meus amigos, as suas consolações são vazias; tudo o que vocês dizem é mentira.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Jó 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.