Jó 15
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Yobo ibugua bi lai heagola Temana tanoali Elibasa ibugua ladai bialu lalu,
1 Então Elifaz, da região de Temã, em resposta disse:
2 Yobo-o i̱na í̠ agali mini gigabiwi kebe toba harugo. Ai áyu í̠naga bi bame puyabu ale halu nagalone dege lopaya berego agibe.
2 “Jó, um sábio não responde com palavras ocas, não fica inchado com opiniões que não valem nada.
3 Í̠na lai hangu laabo harilidagua agali mini gigabiwi kagome ani lalubi nagalone ladai biaga kabe.
3 Um sábio não falaria palavras inúteis, nem se defenderia com argumentos sem valor.
4 Bi ogoni ale lariligome wali agali mo luluya haragola tigua Ngode Datagaliwabehondo gi howa ibu andaneha halu bi nalolebira.
4 Mas você quer acabar com o sentimento religioso; se dependesse de você, ninguém oraria a Deus.
5 Í̠na bi dewa lalu kegome í̠ni ko biridaruni mo walia harili. Í̠naga biore baya wále marume ko bu howa uruni dambi holenaga bi lalu hagagobiore lariligo manda bido.
5 Você fala assim por causa do seu pecado e procura enganar os outros com as suas palavras.
6 I̱na í̠ manani howa lo dabalu ko biri lolenego i̱naga biabe ndo. Í̠ninaga bime mo dabaki halu í̠ni bope harigoni. Ani bialu í̠na ko biri lalu mo walia ho nge.
6 Eu não preciso acusá-lo, pois as suas próprias palavras o condenam.
7 Agali mende naheha í̠ ai̱yahanda í̠ ala taba henene kebe. Í̠na manda bu handalu keria Ngode Datagaliwabehanda dindi hari nawabiha í̠ni dindi ogoriani ala hene haribe.
7 “Você está pensando que é o primeiro ser humano que nasceu? Por acaso, você veio ao mundo antes das montanhas?
8 Ngode Datagaliwabehanda mbirale bu ngaruni wabule manda manda bialu bi lalu heangi í̠ hale ho henebe. Agali mini gigabiwi í̠ hangu kebe.
8 Será que você conhece os planos secretos de Deus? Será que só você é sábio?
9 Í̠naga manda ngegome inanaga manda ngamago bolangua naheore. Mbirale í̠na manda bidego damene bibahende iname manda biai kama.
9 Será que você sabe o que nós não sabemos ou compreende as coisas melhor do que nós?
10 Agali waheore dagua peleoreru ina baba mandagi kama ndobe. Tinaga mali luore í̠ aba ibunaga mali henedago bolangua hene kama.
10 O que sabemos nós aprendemos com pessoas idosas, que nasceram antes do seu pai.
11 Yobo-o Ngode Datagaliwabe ibugua í̠naga genda yu kegoni mo dabiabia halu í̠ miniha mo palia ho habelo hamelo ka. Ngode Datagaliwabehanda í̠hondo bi lolebiradagua iname bi hendore langialu galone laga birima. Ani larimago ai mbirale Ngode Datagaliwabehanda í̠hondo bule ngago nagalonedane í̠na turu nahe kebe.
11 “Por que você não quer aceitar o consolo que Deus lhe oferece? Em nome dele nós falamos delicadamente com você.
12 — ausente —
12 Por que você se deixa levar pelo seu coração? Por que esses olhares de ódio?
13 — ausente —
13 Por que essa revolta, essa ira contra Deus? Por que você se queixa assim?
14 Wali agali mbiraliha ko nawi mbira kabe. Ngode Datagaliwabenaga deni wali agali bayale tigabi lenego mbirali habehe kabe.
14 “Será que alguém pode ser puro? Poderá alguma pessoa ser correta diante de Deus?
15 Dahuliyali bu karu ti dege bayale kagoyu ainde Ngode Datagaliwabe ibugua dahuliyali marume mana tigabi ndo bialu hearia handa walia hene. Ani bialu mbirale hari daligaha ngaru maru bayale ndo nga.
15 Se Deus não confia nos anjos, e se nem o céu é puro aos seus olhos,
16 Wali agalime kembobe lebola haragola iba noa hagadagua ina mana ko ngago bua timbuni haga kama. Anigo ina dindi wali agali lene kamago bayale tigabiore ndo ko ngubiore howa habane nabulene kamagoni.
16 que diremos do ser humano, imundo e nojento, que bebe o pecado como se fosse água?
17 Yobo-o i̱na bi o larogo í̠ baya hangu hale harene. I̱na deme mbirale handarugobi bi hale howa lo manda birugobi garea lowa languliya í̠ hale habe.
17 “Escute, Jó, que eu vou explicar; vou contar aquilo que tenho visto.
18 Agali mini gigabiwi karume ti abahanda manda bulenebi mini wulenebi ti lawai heneyaru i̱hondo lawai haya. Tigua i̱ lawai halu howa bi mbirago mo do naheore bibahende i̱ langiai haya.
18 Os sábios ensinam verdades que aprenderam com os seus pais,
19 Agali uruni ti tininaga dindiore winidagoria haabo haga heneya. Ti heagoha agali dindi taraha howa bame íbu pehene mbira tinaga mini mo luluya halu mo batara holene mbira ti baba mandagi nahaga hene.
19 e estes moravam numa terra que não recebeu a influência de estrangeiros.
20 I̱na bi ogodagua laro. Mana ko biaga karu tigua wali agali maru karu madane bialu bo hengedope halu mo ko haga biragonaga pani nalu kane dege tini homolebira.
20 “Aquele que é mau, que persegue os outros, sofre atormentado a vida inteira.
21 Tigua bi gibi mbira mogole hale howa nde ti mo ko holene ko tara tara ibarua lalu minime mogo lowa giho birulebira. Ani biruwa tiha gi holene embeda howa bame hadapaya bu karia pagealime nendebu howa ti minu balu tinaga mbirale maru ngaru mo pagebu yalu polebira.
21 Vozes de terror enchem os seus ouvidos, e, quando pensa que está seguro, os bandidos o atacam.
22 Anidagua biragola aruma holeneme dindi aruma hai hagadagua ko tara tara ngarume mo ko holene anda ibiyada lo manda biaga. Waitigi ti ayu tibu ne gadele yu kagome ti dibulebadalo minime dege manda bialu ti yo pialu polene henge nawidane handaga.
22 Ele não tem esperança de escapar da escuridão da morte, pois um punhal está pronto para matá-lo.
23 Mana ko biaga uruni ti bame ibaga biaabo halu karia ega bodo hariawe ale timbunime ne nolene taya bialu homene tingini nole yagalo yu ibaga. Ani biyago hondowa tigua aruma holeneme dindi bibahende dambi hai hagadagua mo ko holeneme ti abaleore minulene kaware ibirago lo manda biaga.
23 Os urubus estão esperando para devorar o seu corpo; ele sabe que o dia da escuridão está perto.
24 Ti miniha tandaga holenemebi mini burugu timbuni lolenemebi mo gi ho haga. Anidagua biragome tinaga miniha bope halu kini hongohe kagome waitigi mo ko howa baradagua bini haga.
24 Ele será dominado pela angústia e pela aflição, como acontece quando um rei espera o ataque dos inimigos.
25 Mo ko holene uruni wali agali ko biaga bu karuha anda ibagago irane tinime mitangi bialu ti Ngode Datagaliwabe Hongo Haiheore kago bolangua halu ti daligaore kamabe tobaho howa ibu ba handalu karia genda uruni tiniha anda ibugu biaga.
25 Tudo isso acontece porque ele levanta a mão contra Deus e desafia o Todo-Poderoso.
26 Tigua mine howa doga halu wai biaga ale karulalu wai humbiru yalu Ngode Datagaliwabela wai bule gerai poradagua biaga ka.
26 Ele é rebelde e, protegido por um pesado se joga contra Deus.
27 Ai ti bayale howa dabudabu tara tara ale dewaore mo tago halu wua kagoni.
27 O seu olhar é orgulhoso, e o seu coração é egoísta.
28 Ani kago mani mo ko halu tinaga anda karu gialapaya bini wialu tano ogoniha wali agali mbira naholebira.
28 “Esse homem mau conquistou cidades e ficou com as casas abandonadas pelos moradores, mas essas cidades e casas virarão um monte de ruínas.
29 Tinaga muni mbirale ngarubi wiaabo nahe bibahende ereba hai holebira.
29 Ele não ficará rico por muito tempo e perderá tudo o que tem. Até a sua sombra vai desaparecer da terra.
30 Aruma holeneme dindi bibahende dambi hai haralidagua mo ko holene íbu ngagola ti yo pialu napolebira. Bo daragola ira yuni abalu puyabume yu purogo laralidagua Ngode Datagaliwabenaga keba holene ngagome ti bo ereba helolebira.
30 O homem mau não escapará da escuridão. Ele será como uma árvore cujos galhos foram queimados e cujas flores foram levadas pelo vento.
31 Tigua mana ko ngago yu kagome mbirale bayale ngaru mo yu anda ibulebirabe toba haga. Ani ndoyago. Ko bulene ogoni ale ngagome mbirale bayale mo yu anda naibaga tigua ko biyagonaga lini ogonibi dolebira.
31 Como não tem juízo e confia na mentira, a própria mentira será a sua recompensa.
32 Ani biragome tini mali dewa nahe wene dege kaore agalime ira hongone anda halu kago dibu wahagadagua abale homolebira.
32 Ele secará antes da hora, como um galho que seca e nunca mais fica verde.
33 Wali agali uruni ti pu mbira mini gerebi lini daga bayale do girigerelo ngagoyu ainde boga nabi wene dedaore ko halu tagalopebe biagagobi ka. Ti ira olibe lini dole pabua balu kagoyu lini bayale nade ko halu tagalo wahai hagagobi dege ka.
33 Ele será como uma parreira que perde as uvas ainda verdes, como uma oliveira que deixa cair as suas flores.
34 Wali agali Ngode Datagaliwabehondo mini mbiraore nawiaga bu karu tinaga waneigini aguaneru naholebira. Ani bialu wali agali maru mana tigabi nabiaga hearume ti muni mbiraleru ohowa mo yu hayaru tinaga anda irame dai holebira.
34 Os maus não terão descendentes, e o fogo destruirá as casas dos desonestos.
35 Waneigini ai̱ya tombeha biru anda hagadagua mo hondo holenebi ke̱ holenebi ko bulene mana tara tara bu miniha howa anda halu biatagi haga. Tinaga miniha mana ko bulene wu to̱lotagi kagome mana ko tara tara ngaru bialu haga ka, lalu Elibasa ibugua bi ogoni Yobohondo lamini.
35 Eles planejam a maldade, fazem o que é errado e só pensam em enganar os outros.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Jó 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.