Êxodo 34
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT
1 Ani lowa Anduane Homogohanda Mosesehondo lalu, Ege to̱le̱ mbalape kira abale biagobi labolabo kambulo yalu ibabe. Kambulo yalu eberegola bi mana ala i̱na to̱le̱ mbalape kira biagoria gilibu wiwaria í̠na minu podarigoni ai lone gilibu aribia holiya to̱le̱ mbalape kira kambulo pobe.
1 O S enhor disse a Moisés: “Corte duas tábuas de pedra como as primeiras. Nelas escreverei as mesmas palavras que estavam nas tábuas que você despedaçou.
2 To̱le̱ mbalape kira ogoni manda mandabu yalu egerebagiore Hari Sainai iraga halu ibabe. I̱ hari neneoregoria haguago lola habiya egerebagiore ibabe larogoni.
2 Esteja pronto amanhã cedo para subir ao Sinai e apresentar-se diante de mim no topo do monte.
3 Í̠ kirali ibuleni í̠ni hangu ibabe. Wali agali mbirali mbira hari ogoniha hapara howabi holani handabe. Nogo sibi bulumagabi mbira hari ogoni teneha tani nalu holani wara peladaba labe, lene.
3 Ninguém deve acompanhá-lo. Aliás, ninguém deve aparecer em parte alguma do monte. Não permita sequer que os rebanhos pastem próximo ao monte”.
4 Ani laya handala Mosese ibuni hale halu puwa ege to̱le̱ mbalape kira kambulo manda mandabu ngelene. Horo mendengi egerebagiore to̱le̱ mbalape kira biagoni yalu Anduane Homogohanda ibabe layadagua Hari Sainai yalu iraga hene.
4 Moisés cortou as duas tábuas de pedra como as primeiras. Logo de manhã, subiu ao monte Sinai conforme o S enhor havia ordenado, levando nas mãos as duas tábuas de pedra.
5 Yalu iragaho heagola Anduane Homogo ibuni hari beralibaha howa dalialu Mosese heagoria mandagi libu haru hene. Howa ibugua ibunaga mini loma bini lalu, Anduane Homogo i̱ Henego Hole Ko, lamini.
5 Então o S enhor desceu em uma nuvem, ficou ali com Moisés e anunciou seu nome, Javé.
6 Ani lamuwa Anduane Homogo ibugua Mosese denguini bolangua halu pua̱i̱ howa bi ladaga howa lalu, I̱ Anduane Homogo dara holenebi biamogo bulenebi to̱lo tagihe keba ala awane nahaga gubalini holenebi mini bilinahe holenebi deremolahebi gibi Ngode Datagaliwabe kogoni, lene.
6 O S enhor passou diante de Moisés, proclamando: “Javé! O S O Deus de compaixão e misericórdia! Sou lento para me irar e cheio de amor e fidelidade.
7 I̱na bule lo winiru heneneore bigi biruria hendene wali agali dabane daosini au lolebe tobaheme handaga bialu homaga bini nga. I̱na bule lo wiruru lo beregeda nabi dabane dewa halu homayaguabi lo ngogo biaore biaga kogoni. Ani bialu wali agali tigua mana ko haragobi hale ko tara tara bigi biragobi domaga i̱ kogoni. Ani domalu dege ai aba ai̱yalame ko biragonaga pani ti waneiginibi aguanebi maha hama poraruhondo mialu daba tebone mane daba hama poraruhondobi pani mia dege bialu haga ko, lene.
7 Cubro de amor mil gerações e perdoo o mal, a rebeldia e o pecado. Contudo, não absolvo o culpado; trago as consequências do pecado dos pais sobre os filhos até a terceira e quarta geração”.
8 Ani layago hale howa Mosese ibu dindini bulu palialu Anduane Homogo mitangi bialu ibu mo dunini howa lotu lalu hene.
8 No mesmo instante, Moisés se prostrou com o rosto no chão e adorou.
9 Anduane Homogo mitangi halu ibugua lalu, Anduane Homogo-o í̠na henemanenaga i̱hondo turuho keyagua o ina haruore mali̱ya ibulebere larogoni. Isaraele wali agali uruni minila haru ndo luluanda haradagua hope howa laragoni ogo ale lara lole ndo kagoni í̠ manda bidegoni. Nde abule harugo í̠naga wali agalime ko birimaru domo wahalu í̠ni buha ina yamibe, lene.
9 Em seguida, disse: “Senhor, se é verdade que te agradas de mim, peço que nos acompanhes na jornada. É verdade que o povo é teimoso e rebelde, mas eu te peço que perdoes nossa maldade e nosso pecado. Toma-nos como tua propriedade especial”.
10 Ani layagola nde Anduane Homogohanda Mosesehondo lalu, Ainde áyu i̱na Isaraele wali agali baba habo nalolene bi lo wulebero. I̱na tí bibahendenaga deni biabe taraoreru wali agali dindi bibahendeha karume de nahendene ale i̱na Isaraele wali agali tíore de hondole bigi bulebero. Wali agali bibahende i̱na mbirale gibioreru i̱ Anduane Homogo i̱na tínaga bia haga beroru tí de handalu duru loleberami.
10 O S enhor respondeu: “Faço hoje uma aliança com você na presença de todo o seu povo. Realizarei maravilhas jamais vistas em nação alguma ou lugar algum da terra. E todos ao seu redor verão o poder do S enhor , o poder temível que demonstrarei em seu favor.
11 Ani buleberogo i̱naga mana áyu lo ngeroruni baya hangu handalu bi o ledorunidagua hale halu biai halimu. I̱na hameigini Amoroaliru Kenanaliru Hidialiru Peresealiru Hibialiru Yabusualiru bibahende bo batagi halu balu puabo helarogola dindi bame landaneha ngaria tígua karulama hama anda pugu buleberami.
11 Observe com atenção, porém, tudo que eu lhe ordeno hoje. Irei à sua frente e expulsarei os amorreus, os cananeus, os hititas, os ferezeus, os heveus e os jebuseus.
12 Ani bigi buleberamigo tí dindi gahenge mbira anda poramigoha wali agali uruniha karu baba nenege hinu ndi bu holene mbira manda bulamini. Uruni baba nenege hinu tí ndi bu harimiyagua ogoni gono bu hinaragola gundulo mialu pobe tobahe mbaria ogoniha do wuleberamigo ti baba haru hinu mandagi nahalimu.
12 “Tenha muito cuidado para não assinar tratados com os povos que vivem na terra para a qual você está indo. Se o fizer, seguirá pelos maus caminhos deles e cairá numa armadilha.
13 Mandagi nahe ti hobamu howa wali agali uruni tinaga mbirale gime wabiniruhondo mbirale bo delo miaga dabu bidaru gelo labailo bagabu wahalimu. Tinaga to̱le̱ ira giambe waradagua berelama pedaruni ela nahaga lowa hogaralebu haga to̱le̱ uruni bibahende podobagabu langu wahai halu mbira wulani handalimu. Ani bialu tinaga dama wali Asera dengui handaradagua bule lowa mbirale irame wabu wu hama pedaru bibahende ayume dibu gingirulo bagabu wahai halimu, lene.
13 Em vez disso, destrua os altares idólatras, despedace as colunas sagradas e derrube os postes dedicados à deusa Aserá.
14 I̱ Anduane Homogo tínaga kogonigo i̱ hangu mitangi bialu mo dunini howa lotu lalimu. Ani bialu tígua mbirale gime wabini ngaru mbirago ogonihondo bu pupu nawilimu. Ani nawilimu larogo irane mbiralime i̱la í̠ abi i̱ abi laba lole manda birago bilo i̱ nde handayaho nahaga ogoni birago bo ereba haga kogonaga laro.
14 Não adore outros deuses, pois o S enhor , cujo nome é Zeloso, é Deus zeloso de seu relacionamento com vocês.
15 Ani biaga kogo wali agali dindi uruniha karu baba ndi bu mbirale doborobo bu nahalimu. Ani nahalimu larogo irane tigua dama tara tarahondo bi pupu wialu nogo egaru loma bialu urunihondo bo minigo dawawa tí nami̱ya ibidaba lolebira. Ani laragola nde tí wahalu pobe tobahe nolene kaware wulebirago ani nenege hinu nahalimu larogoni.
15 “Não faça tratado algum com os povos que vivem na terra. No culto a seus deuses, eles se prostituem e oferecem sacrifícios. Eles o convidarão para comer dessas ofertas, e você aceitará o convite.
16 Ani nenege hinu harimiyagua tínaga iginime wandari dindi tara uruniha bedaru dabu bu karia wali urunime haru gili lenego pialu i̱ erembira ngialu ti one urunime dama tara tarahondo bi pupu wiradadagua wima yupe holigo wali agali uruni heba mandagi huru hinu nahalimu larogoni, lene.
16 Depois, aceitará que as filhas deles, as quais sacrificam a outros deuses, se casem com seus filhos. Elas seduzirão seus filhos para que se prostituam adorando outros deuses.
17 Mbirale tara tara aeaneme wabuwa tinaga dama lowa urunihondo bi pupu nawilimu.
17 Não faça para si deuses de metal fundido.
18 Horo mbira Mberedi Yidi Nahe Hirinigo mo yu ngoai howa nagane horo biagoni embeda nahe horo ogoni tagira ibirangi naabo halimu. Ani nalimu lalu i̱na ala pongo bo ngirudagua ege mini Abibi haragola ege ogoninaga horo karuni mberedi yidi nahe ogoni nalu halimu larugoni. Ani nalimu larugo irane tí Iyibi dindi howa ege ogoningi tagira ibirimigo manda buwanaga nalimu larugoni.
18 “Celebre a Festa dos Pães sem Fermento. Durante sete dias, coma seu pão sem fermento, conforme eu lhe ordenei. Celebre essa festa anualmente no tempo determinado, no mês de abibe, pois é o aniversário de sua partida do Egito.
19 Tí igini wahene hono weramigo bibahende i̱naga dege dege holebira. Ani bialu tínaga nogo dameneru tanabi bibahendeme igini pigane wangabe wirago dameneru bibahende i̱naga dege dege holebira.
19 “As primeiras crias de todos os animais me pertencem, incluindo os machos das primeiras crias de seus rebanhos de bois e ovelhas.
20 Ani bulene wulebirago ai nogo dongi igini pigane winigo i̱naga heleneyagua nde nogo dongi ogoni wahalu í̠ni holeyagua i̱naga nogo sibi igini mbira kango hela aribia holene nga. Ai kango nangibeheyagua wahalu nogo dongi ogoni ibuninaga ma minu taga lolene nga. Ani bialu igini wahene damenego aba ai̱ya tini holeyagua i̱hondo maru ale lomabu ngigi bulene nga.
20 Para resgatar a primeira cria de uma jumenta, entregue ao S enhor , como substituto, um cordeiro ou um cabrito. Caso você não resgate o animal, terá de quebrar o pescoço dele. Quanto aos primeiros filhos homens, será obrigatório resgatá-los. “Ninguém deve se apresentar diante de mim de mãos vazias.
21 Horo waragaru tíninaga biabe bilimulo wiyagoni. Ai horo kanegoria biabe mbira nabilimu. Tomo hongole dindi aluene ngangibi tomo bu wulene ngangibi nabilimuore larogoni.
21 “Você tem seis dias na semana para fazer os trabalhos habituais, mas no sétimo dia não deve trabalhar, mesmo nas épocas de arar e colher.
22 Tomo bu wialu howa widi lini hini dedagola Mabuha Widi Lini Pigane Denegonaga mana pigane wirimadagua bilimu. Ani bialu dagare bulene tu harangi Anda Nemandaha Palu Holene Hororu bu henego mitangi bialu mana pigane wirimigonidagua ira lini pigane hini dedago daramingi ani bilimu.
22 “Celebre a Festa da Colheita com os primeiros frutos da colheita do trigo. Celebre também a Festa da Última Colheita no final da safra.
23 Ani bialu Isaraele agali damenego bibahendeme mali mbira mbirani halu teboore Anduane Homogo i̱niore Isaraele wali agalinaga Ngode Datagaliwabe kogo i̱ mitangi bialu mo dunini howa lotu lole ibugu bulene nga.
23 Três vezes por ano, todos os homens de Israel comparecerão diante do Soberano, o S enhor , o Deus de Israel.
24 I̱na tínaga waitigiru tí hariga polenegoha palipai haga bidaru bo batagi haga bialu balu pelarogola dindi dabulu ngaria tí karulalu ho yanga laga bima ibugu buleberami. Ani bigi berogola wali agali maru karume tí baba wai bialu tínaga dindi karulolene manda nabulebira. Tí bibahende tínaga mini tomo halu tebo nolene larimagoha puwa nalu kamigohabi mbirame tínaga dindi karulalu tí bo anda naibulebira.
24 Expulsarei as outras nações de diante de você e aumentarei seu território, para que ninguém cobice sua terra enquanto você comparece diante do S enhor , seu Deus, três vezes por ano.
25 Tígua i̱hondo nogo mbira bo ngialu dela howa mberedi yidi heba mo biamaga henego i̱hondo nangilimu. Ani bialu Bolangua Halu Penego Horonaga Tomo mitangi buwa nogo bo dawenego aria mbira egerebagi nolenaga podo wia nabilimu.
25 “Não ofereça o sangue de meus sacrifícios com pão que contenha fermento. Não guarde até a manhã seguinte carne alguma do sacrifício de Páscoa.
26 Ani bialu mali bibahendengi tí mabuni tomo hangaramigo hini damenego Anduane Homogonaga andaha bu yu íbu wilimu.
26 “Quando fizer a colheita, leve à casa do S enhor , seu Deus, o melhor de seus primeiros frutos. “Não cozinhe o cabrito no leite da mãe dele”.
27 Ani lamigi buwa Anduane Homogohanda Mosesehondo lalu, Bi o laroruni baya hanguore bebani gilibu wibe. Irane bi o laga berogoriani mo tene howa Mosese í̠labi Isaraele wali agali bibahende bababi i̱na habo nalolene bi lo wigi berogoni, lene.
27 O S enhor também disse a Moisés: “Escreva todas essas palavras, pois elas representam os termos da aliança que eu faço com você e com Israel”.
28 Mosese ibu Anduane Homogohanda bi lamiyago hale halu tomobi ibabi mbira naneore uyu hari biagoniha Anduane Homogola heane dege horo pira maria mbi pira maria (40) lowa pene. Ani bialu Anduane Homogohanda ege to̱le̱ mbalape kira biagoria Habo Nalolene Bi gilibu wini. Bi gilibu winidaruni Ngode Datagaliwabe Bi Mana Pira gilibu wini.
28 Moisés permaneceu no monte com o S enhor quarenta dias e quarenta noites. Durante todo esse tempo, não comeu pão nem bebeu água. E escreveu os termos da aliança, os dez mandamentos, nas tábuas de pedra.
29 Mosese ibu howa Bi Mana Pira biago gilibu yalu Hari Sainai biagoha howa daliyagola nde ibu Anduane Homogo heba bi lalu hene biagome ibunaga dengui biagoni wá haamehe huailo yalu dalini. Ibunaga dengui wá haame howa huailo yalu daliyadagoni ibuni de nahende manda nabi dalini.
29 Quando Moisés desceu do monte Sinai carregando as duas tábuas da aliança, não percebeu que seu rosto brilhava, pois ele havia falado com o S enhor .
30 Mosese ibuni de nahende manda nabi ani hearia Arono halu Isaraele wali agali ti bibahendeme Mosese ibiyago handalu hemiria ibunaga denguiha wá haameho huailo yalu ibiyago hondowa ti bibahendeme Mosese heagoria hapara holene giho hagahaga bini.
30 Quando Arão e os israelitas viram o brilho do rosto de Moisés, tiveram medo de se aproximar dele.
31 Ti ani bu hemiria Mosesehanda wali agali biaru olayagola Aronobi Isaraele wali agali haru haga biarubi ti bibahende Mosese ibu hearia ibiyagola ibugua ti baba bi lalu hene.
31 Moisés, porém, chamou Arão e os líderes da comunidade, que se aproximaram, e Moisés falou com eles.
32 Agali uruni baba bi lalu hemiria Isaraele wali agali bibahende íbu ngoai howa Mosese ho mabubupe hene. Ani biyagola Mosese ibugua tihondo Anduane Homogohanda Hari Sainai howa mana damene ibuhondo lamiyaruni Isaraele wali agali biaruhondo lamiaiore hene.
32 Em seguida, todo o povo se aproximou, e Moisés lhes transmitiu todas as instruções que o S enhor lhe tinha dado no monte Sinai.
33 Ani lamiai howa Mosese ibu ibunaga dengui agame buyi hene.
33 Quando Moisés terminou de falar com eles, cobriu o rosto com um véu.
34 Ani bialu Mosese ibu Balai Anda Anduane Homogo Isaraele wali agali ti heba ka manda bule bu helene biagoha Anduane Homogo heba bi lole anda pugu bialu howa aga ibunaga dengui buyi hayagoni golo wigi bini. Ani buwa Anduane Homogo heba bi lalu howa tagira ibugu bialu Isaraele wali agalihondo Anduane Homogohanda lamibe layada ale bibahendeore lamiai haga bini.
34 No entanto, sempre que entrava na tenda da reunião para falar com o S enhor , tirava o véu até sair. Depois, transmitia ao povo as instruções que o S enhor lhe dava,
35 Ani bialu Isaraele wali agali tigua handaga bialu hearia Mosese ibu Anda biagoha howa Anduane Homogo heba bi lalu hene tagira ibugu biyagola ibunaga dengui biago wá haame howa huailo yu tagira ibugu buwa tihondo bi lamigi biyaria hendene. Mosesehanda wali agalihondo bi lamiai howa aga biagome ibunaga dengui lone yiho haga bini. Ibunaga dengui ani yiho haabo howa Anduane Homogola bi lole anda biagoha anda pugu bialu howa golo wigi biaga hene.
35 e os israelitas viam o brilho de seu rosto. Então Moisés cobria novamente o rosto com o véu até voltar para falar com o S enhor .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 34, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.