Êxodo 22
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT
1 Agali mbiralime mendealinaga bulumaga mbirayaguabi nogo sibi mbirayaguabi page bialu bayagua haru halu puwa muni miyaguabi nde nogo anduane kago hado aribia holene nga. Bulumaga mbiranaga bulumaga duria hado aribia holene nga. Nogo sibi mbiranaga sibi maria hado aribia holene nga.
1 “Se alguém roubar um boi ou uma ovelha e matar o animal ou vendê-lo, o ladrão pagará cinco bois para cada boi roubado e quatro ovelhas para cada ovelha roubada.
2 — ausente —
2 “Se um ladrão for pego em flagrante arrombando uma casa e for ferido e morto no confronto, a pessoa que matou o ladrão não será culpada de homicídio.
3 — ausente —
3 Mas, se isso acontecer durante o dia, a pessoa que matou o ladrão será culpada de homicídio. “O ladrão que for pego restituirá o valor total daquilo que roubou. Se não puder restituir o valor, será vendido como escravo para pagar pelos bens roubados.
4 — ausente —
4 Se alguém roubar um boi, um jumento ou uma ovelha e o animal for encontrado vivo, em poder do ladrão, ele pagará o dobro do valor do animal roubado.
5 Mbiralime ibunaga nogo bulumagaru yupe howa ibuni daluhayagibi ibunaga pu mbira mini gerebi lini dagane mabuhabi nalu heledagola bulumaga biarume agali mende daluhabi mendealinaga gerebi mabuhabi anda puwa nayagua nde nogo anduane kagome gerebi linibi tomo bayaleore ibuni mabu tawe bialu mabu anduane kago yolo bulene nga.
5 “Se um animal estiver pastando no campo ou na videira e o dono o soltar para pastar no campo de outra pessoa, o dono do animal entregará como indenização o melhor de seus cereais ou de suas uvas.
6 Mbiralime ibuni dalu dangi teha bo delalu karia datimbu howa mendeali dalu ngagohayagi dama pialu tomo hengedarubi widi lini gandulo ngarubi dalu biyagua nde bo delaga kago ibugua tomo dayadago damene bibahende bu aribia holene nga.
6 “Se alguém estiver queimando espinheiros e o fogo se espalhar para o campo de outra pessoa e destruir o cereal já colhido, ou a plantação pronta para a colheita, ou a lavoura inteira, aquele que começou o fogo pagará por todo o prejuízo.
7 Agali mbirame ibunaga muni dabudaburu agali mende ibu nenege kagome ngelo handayaho habe lalu mialu pedagola pagealime mo pagebu yalu pialu karia handa walia hayagua pageali ogoni ibugua mbirale mo page binigo aleore kira kira mo aribia holene nga.
7 “Se alguém entregar valores ou bens a um vizinho para que este os guarde e eles forem roubados da casa do vizinho, o ladrão, se for pego, restituirá o dobro do valor dos itens roubados.
8 Anigo pageali biago handa walia nahayagua nde agali mbirale uruni handayaho hagadago ibuni wali agali ngoai howa lotu laga ngagoria haru pu helolene nga. Ani haru pu heledemigola agali mbirale handayaho haga kago ibu i̱ninaga deni howa ibugua lalu, Heneneore larogo i̱na mbirale uruni mo page nabiore, lalu latagi holene nga.
8 Mas, se o ladrão não for pego, o dono da casa comparecerá diante dos juízes para que se determine se foi ele quem roubou os bens.
9 Anidagua dege mbiralime nogo bulumagayaguabi dongiyaguabi sibiyaguabi agabi yári tara tarabi mbirago ibunaga nenege mende kagola í̠naga i̱naga lowa garere bialu hebiyagua nde kirabali i̱naga deni wali agali ngoai howa lotu laga ngagoria haru polene nga. Ogoriani howa daba handalu kamiria mendealime ke̱ howa laya lalu i̱na dababagi harogo ibugua mende henene laga kago mbira mbira uruninaga haluki dege dege miadai bulene nga.
9 “Em qualquer caso de disputa entre vizinhos em que ambos afirmem ser donos de determinado boi, jumento, ovelha, peça de roupa ou objeto perdido, as duas partes comparecerão diante dos juízes, e a pessoa que eles considerarem culpada pagará o dobro à outra.
10 Mbiralime nogo bulumagayaguabi dongiyaguabi sibiyaguabi mbirago ibu nenege mbira kagome hinu habe lalu pedaria nogo uruni mbirago homayaguabi mo ko hayaguabi wai tigirume wai anda ibuwa haru halu piyaguabi mbiralime handa nabiyagua
10 “Se alguém deixar um jumento, um boi, uma ovelha ou outro animal sob os cuidados de outra pessoa e o animal morrer, for ferido ou levado embora, e ninguém vir o que aconteceu,
11 nde libu haru i̱ninaga deni wali agali mo ngoai howa lotu laga ngagoria puwa Anduane Homogo i̱ninaga minini howa bi heneneorego latagi holene ngago ogo. Heneneore larogo í̠naga nogo ogoni i̱na bo pagebi hado pagebi nabiore kogoni, lolene nga. Anidagua laragola nogo aba hayadago ibugua mememe ereba hayadago hado aribia nahe wahabe lolene nga.
11 a pessoa que estava cuidando do animal fará diante do S enhor um juramento de que não roubou o animal; o dono aceitará o juramento e não será exigido pagamento algum.
12 Anigo mbiralime hado page biniyagua nde nogo hinu hayadagome nogo anduanedago nogo hado aribia holene nga.
12 Mas, se o animal for roubado do vizinho, ele indenizará o dono.
13 Nogo ogoni nogo gabuame balu nayagua nde naya lalu anduane kago ibuni mo walia hole nalu ibira henedago mo yalu anduane karia polene nga. Ani bialu nogo gabuame nogo bo nayadagonaga miadai bulene nawi.
13 Se tiver sido despedaçado por um animal selvagem, o que restou da carcaça será apresentado como prova, e não será exigido pagamento algum.
14 Agali mbirame ibu agali nenege kagonaga nogo bulumagame biabe bulenaga haru pialu karia mo koha homa biyagua nogo anduane ibuni nahende heagua nde agali o biagome ibu nogo anduane kagohondo yolo mulene nga.
14 “Se alguém pedir um animal emprestado ao vizinho e o animal for ferido ou morrer na ausência do dono, a pessoa que pediu o animal emprestado indenizará o dono totalmente.
15 Anigo ai bulumaga anduane libu haru mandagi kabiria homayagua nde mememe biyada lalu waholene nga. Ai nogome biabe bilo haru polenaga nogo aba biago muni marume yolo bialu haru peneyagua nde mo koha homa bidagola yolo miadai bulene nawi. Yolo ala biyadagoni karulape, lene.
15 Mas, se o dono estiver presente, não será exigido pagamento algum. Também não será exigida indenização alguma se o animal tiver sido alugado, pois o valor do aluguel cobrirá a perda.”
16 Anduane Homogohanda laabo halu lalu, Agali mbirame wandari mbira ibu agalila nahene biruwa mbirame dabu bule lo berelenebi ndo mbira bedago kayu biyagua nde agali ogoni ibugua wandari aba ala yolo bialu wariabu hende holene nga. Ani bialu ibu dabu bulene nga.
16 “Se um homem seduzir uma moça virgem que não esteja comprometida e tiver relações sexuais com ela, pagará à família dela o preço costumeiro do dote e se casará com ela.
17 Anigo wandari aba biagome ibu wane agali ogonime dabu nabule layaguabi nde karulape. Ani layagua agali ogoni ibugua wandari hibaria berene yolo biagadagua wandari aba biago nogo tawa bo mulene nga.
17 Mas, se o pai da moça não permitir o casamento, o homem lhe pagará o equivalente ao dote de uma virgem.
18 Wali mbirame wali agali maru tomia biyagua ogoni ibu homelo bo waholene nga.
18 “Não deixe que a feiticeira viva.
19 Wali agalime nogo biango karu baba kayu biaga heagua ogonidagua biaga kago homelo bo waholene nga, lene.
19 “Quem tiver relações sexuais com um animal certamente será executado.
20 Wali agalime mbirale loma bialu Anduane Homogo i̱hondo hangu ngulene nga. Anidagua nabi howa mbirale dama mitangi bialu gime wabini ngaruhondo lomabu miaga mbira heagua ogoni ibu homelo bo wahalimu.
20 “Quem sacrificar a qualquer outro deus além do S enhor será destruído.
21 Wali agali dindi tara tara ngaruha howa íbu hene karuhondo mo ko halubi genda mo mialubi mbira nabiore halimu. Ani larogoni irane tínibi nde bamba Iyibi dindiha anidagua dege harimigo mitangi bialu halimu.
21 “Não maltrate nem oprima os estrangeiros. Lembre-se de que vocês também foram estrangeiros na terra do Egito.
22 Wali dalo ti agalini homene bedarubi waneigini ti aba ai̱yala homene bu karubi uruni mo ko nahalimu.
22 “Não explore a viúva nem o órfão.
23 Tígua uruni mo ko harimiyagua nde tigua biamogo bia lalu i̱hondo bi laragola Anduane Homogo i̱na tinaga bi larago hale halu biamogo bulebero.
23 Se você os explorar e eles clamarem a mim, certamente ouvirei seu clamor.
24 Ani bialu tíhondo keba timbuni howa tínaga waitigi bu karume tí baba wai bialu tí mo ko howa bo hilo wahelo ibilolebero. Anidagua berogola tí one bedaru agalini nahe dalo biralu tínaga waneigini bu karu aba nahe hono wahene halu bulebira.
24 Minha ira se acenderá contra você e o matarei pela espada. Então sua esposa ficará viúva e seus filhos ficarão órfãos.
25 I̱naga wali agali bu karu aria mbiraligo ibu muni nawi yagibano howa agali ogonibi kagome tínaga muni mo dano hayagua nde tí biyinaya biagame muni bolangua howa bo yudai bule lowa mendealiha wia hagadagua nabilimu. Tínaga dano harimigo tiga tiga ngiadai birangi bolangua howa ngi lolene nawiorego nalalimu.
25 “Se você emprestar dinheiro a alguém do meu povo que esteja necessitado, não cobre juros visando lucro, como fazem os credores.
26 Mbiralime tínaga dano harimigo hongoleore lalu manane ibunaga dagare bulilono biaga aga tohe ngago tíhondo ngiyagua nde horo ogoningi dege mbiraga ni palia nabidaore abale yu daibu milimu.
26 Se tomar a capa do seu próximo como garantia para um empréstimo, devolva-a antes do pôr do sol.
27 Ani larogoni irane mbiraga dagare biragola tongobu paluene aga mende nawi howa mbiraore ogoni hangu wuwa dagare holebiragonaga laro. Ibunaga aga tohe dagarenaga biaga ogoni tí mo yu haabo harimiyagua nde ibuni mbiraga dagare biragola aga agome tongobu paluebadabe. Anidagua beramigola yagibano uruni tigua i̱hondo bi laragola i̱na wali agali tanabi dara hai haga kogome tinaga bi larago hale halu biamogo bulebero.
27 Talvez a capa seja a única coberta que ele tem para se aquecer. Como ele poderá dormir sem ela? Se não a devolver e se o seu próximo pedir socorro a mim, eu o ouvirei, pois sou misericordioso.
28 Ngode Datagaliwabe i̱niore kogohondo bi ko nalalimu. Ani bialu tínaga agali haguane kago ha halu ibu karia mo ko holene wilo lalu nalalimu.
28 “Não blasfeme contra Deus nem amaldiçoe as autoridades do seu povo.
29 Tínaga mabuha widi linirubi gerebi lini ibanerubi olibe lini ibanerubi pigane boga birago i̱nihondo lomabu ngulene manga nahalimu.
29 “Quando entregar as ofertas das colheitas, do vinho e do azeite, não retenha coisa alguma. “Consagre a mim seu primeiro filho.
30 Ani bialu tínaga nogo bulumaga sibirume igini pigane wiragola horo karu angibuni baba helo wahowa horo halini haragola i̱nihondo bo lomabu ngilimu.
30 “Também entregue a mim os machos das primeiras crias das vacas, das ovelhas e das cabras. Deixe o animal com a mãe por sete dias e, no oitavo, entregue-o a mim.
31 Tíore i̱ninaga wali agali kamigo manda bialu nogo tara tara bu karu aria mbira gabua karume bo wahene irabuha wiagua ogoni nolene nawiorego manda bialu nanalimu. Wahalu biango karume nelo mo milimu, lalu Anduane Homogohanda lene.
31 “Vocês serão meu povo santo. Por isso, não comam a carne de animais despedaçados e mortos por feras no campo; joguem a carne para os cães.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.