Eclesiastes 7
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT
1 Nga biagane mini sanda yolo timbuniore miaganego nira lowa wali agalime í̠ bayaleore kegoni lolenegome bolangua ka. Ai í̠ taba henene horo ogoni dindiha lowa í̠ homarego horo bayale nga.
1 Uma boa reputação vale mais que perfume caro, e o dia da morte é melhor que o do nascimento.
2 Iname mbirali homenegonaga dugu bialu karia duguanda pirimayagua ogoni bayaleore. Tomo timbuni dawa nalu karia polenego dunini ndo nga. Ogoni irane ina dindini kamaru bibahende homaga dege kamagoni mitangi bialu holene nga.
2 É melhor ir a funerais que ir a festas; afinal, todos morrem, e é bom que os vivos se lembrem disso.
3 Ina miniha genda ho holenego bayale lowa oba dege ho holenego bayale ndo nga. Ogoni heneneorego irane genda haramagome inanaga wanakui mo aruma howa ina dindi ogoria mana bibahende ngago bayuwa manda buluma̱ya biamogo biaga nga.
3 A tristeza é melhor que o riso, pois aperfeiçoa o coração.
4 Mbirali turu ho holene hangu mitangi biaga kago ibu mini nawi ka. Ai mini gigabiwi kago ibu homolenenaga mitangi bialu holebira.
4 O sábio pensa na morte com frequência, enquanto o tolo só pensa em se divertir.
5 Wali agali mini nawi karume í̠ mini yaraga harago galone ndo lowa mbirali mini gigabiwi kagome í̠ talialu mo tiga biyagua ogoni bayaleoreda manda bibe.
5 É melhor ouvir a repreensão do sábio que o elogio do tolo.
6 Wali agali mini nawi karume oba hararuni galone nawini oba haga. Ogoni mamunali anihe irani delaragola dide hangu lalu todobene be do pobo nahagagobi tinaga oba ogoni galone ndo holebira.
6 O riso do tolo some depressa, como espinhos que estalam no fogo; isso também não faz sentido.
7 Agali mbira ibu mini gigabiwi howa wali agali marunaga muni mbiraleru mo hondo howa miyagua ibu agali mini nawi kagobi dege kagoni. Agali mbirame ohowa muni mirago nayagua mana ogonibi biragome ibuni mini bayale ala wiyago mo ko haragoni.
7 A extorsão transforma o sábio em tolo, e os subornos corrompem o coração.
8 Agali mbirame biabe mbira tehinalu bialu bu maro biyagua ibu bayale biaga ka. Mine holene nira lowa ema nabi hibu loleneme bolangua holebira.
8 Terminar algo é melhor que começar; a paciência é melhor que o orgulho.
9 Iname wali agali maru karuhondo keba abale nahe mini haru holene nga. Keba haho wiaabo holenego wali agali mini nawi karunaga mana nga.
9 Não se ire facilmente, pois a raiva é a marca dos tolos.
10 Ala bayale haramaligo áyu ko kamagoni irane aginagadabe lolene nawi. Bi ogonibi larimayagua ina mini giga bulene nawi howa laramali.
10 Não viva saudoso dos “bons e velhos tempos”; isso não é sábio.
11 Wali agali bibahende dindi ogoria kamaru ina mini gigabiwi holene nga. Holene ogoni bayaleorego ina aba homole howa mbirale bayaleru paluni ngiagago ale ngagoni.
11 A sabedoria é ainda melhor quando acompanhada do dinheiro; ambos são proveitosos debaixo do sol.
12 Mini gigabi wulene ogonime horo kongi munime ina biamogo biagadagua biamogo biaga. Anigo mini gigabi wulenemebi manda bayale bulenemebi muni ngaru bolangua howa ina biamogo biaabo haga nga.
12 Tanto sabedoria como dinheiro dão proteção, mas somente a sabedoria preserva a vida.
13 Ngode Datagaliwabehanda mbirale bibahende biyaru bayuwa manda bulene nga. Ibugua mbirale mbira wabu ko hayiyagua aiwa mo tiga bu helabehebe.
13 Aceite o modo como Deus faz as coisas; afinal, quem é capaz de endireitar o que ele fez torto?
14 Mbirale bibahende bayale dege ngangi í̠naga miniha dungulo howa turu habe. Ko holene mbira í̠ kegoria ibirangi Ngode Datagaliwabehanda ina kamagoria kobi bayalebi ibilagada manda bibe. Ogonigo mani agi bulebirabe ina manda nabi kamagoni ndobe.
14 Desfrute a prosperidade enquanto pode, mas, quando chegarem os tempos difíceis, reconheça que ambos vêm de Deus; lembre-se de que nada é garantido nesta vida.
15 I̱na dindini howa mbirale bibahende handalu hewaria i̱naga holene ogoni galone ndoyane handarugoni. Ani handalu hewaria agali mana tigabi wiadagua bialu hearu homaya. Agali maru mana ko wiaru bialu heagoyu ti dindini lu haabo hea.
15 Vi de tudo nesta vida sem sentido, incluindo justos que morrem cedo e perversos que têm vida longa.
16 Anigo iname mana tigabi bulenebi mini bayale gigabiwi holenebi mitangi beremagome inane mo ko holigo hongo nahami̱ya.
16 Portanto, não seja justo nem sábio demais! Por que destruir a si mesmo?
17 Iname mana ko tara tara ngaru bulebi mini nawi howa bulenebi hongo howa nabimi̱ya. Ina homolene nangangi inane abale mo homa holigo nabimi̱ya.
17 Tampouco seja perverso demais. Não seja tolo; por que morrer antes da hora?
18 Mana ogoni labo bulene ngagoria nabi wandialu hami̱ya. Mbiralime ibuni mo dindiha halu Ngode Datagaliwabe ibu gibiore ka manda bialu hayagua ibugua mbirale birago damene bibahende bayale hai holebira.
18 Preste atenção a estas instruções, pois quem teme a Deus evita os dois extremos.
19 Tano mbirani agali haguane pira hayagua tigua tano bayale wilo mo hongo harago emene nira ale lowa mini gigabi wuleneme agali mo hongoore haragome bolanguahe ngagoni.
19 A sabedoria torna o sábio mais poderoso que dez líderes de uma cidade.
20 Mbirali dindi ogoriani howa mbirale mbira bia ko nahaga tigabi hangu biaabo haga mbira naheore. Horo marungi ibubi ko bigi biaga dege kagoni.
20 Não há uma única pessoa na terra que sempre faça o bem e nunca peque.
21 Wali agalime bi larago bibahende hale hai nahabe. Hale hariyagua nde í̠naga biabe biahaga kagome í̠ mini lalu bi ko lararia hale holebere.
21 Não escute a conversa alheia às escondidas; pode ser que ouça seu servo falar mal a seu respeito.
22 Hale howa í̠na manda bialu keria horo marungi marunaga mini lalu bi ko dege lariligo mitangi bigi bulebere.
22 Pois você sabe que muitas vezes você mesmo falou mal de outros.
23 I̱na i̱naga mini bayale gigabi wuleneme mbirale uruni bibahendenaga tene manda biai holebero mitangi birugoni. Anigo i̱ agali mini gigabiwiore hole tai dege bialu harugoyu i̱naga manda bulenego emene halu uruni bibahende manda biai habe naheya.
23 Sempre me esforcei para que a sabedoria guiasse meus pensamentos e ações. Disse a mim mesmo: “Serei sábio”, mas não adiantou.
24 Holene áyu kamagonaga galone ogobi nga lalu aiwa manda biai habehebe. Iname holene ogoninaga galone taibidago manda bibe nahe kama. Anidago bibahendenaga tene aiwa handa walia habehebe.
24 A sabedoria está sempre distante e é difícil de encontrar.
25 Anigo i̱na mini bayale gigabi wulenebi manda bulene tarabi yu tiga bule hibu laabo halu mbira manda nabi harugonaga manda bulebi hongo howaore hai bialu harugoni. Mini nawi howa mana ko ngago biaganego irane manda bulenaga i̱na hongo howa hai bialu harugoni.
25 Procurei por toda parte, decidido a encontrar sabedoria e entender a razão dos acontecimentos. Resolvi provar a mim mesmo que a perversidade é tolice, e a insensatez, loucura.
26 I̱na handalu hewaria homoleneme genda ngiagago emene bagi hene lowa wali ko biaga bedarume genda ngiagago timbuniore ngiagayane handa walia harugoni. Mbirale do wilo gono wia hagadagua i̱na agali kamaru do wuluma̱ya gono walime wida. Tinaga gi karuni i̱na dariba haga pu seni ale ho bedagoni. Agali Ngode Datagaliwabenaga andaneha haga kago ibu gono tara uruni aleha howa yo pialu ibida pobehe holebira. Ai agali ko biaga karu ti gono ogoni aleme minu yani kagola yo pialu pobe naheore holebira.
26 Descobri que a mulher sedutora é mais amarga que a morte. Sua paixão é um laço, e suas mãos são correntes. Quem agrada a Deus escapará dela, mas o pecador será pego em sua armadilha.
27 Agali mandabi ibugua lalu, Heneneore i̱na manda nabi henego emeneore manda bigi bialu ai walinaga mana biagago handa walia ho kogoni.
27 “Esta é a minha conclusão”, diz o Mestre. “Descobri isso depois de analisar a questão por todos os ângulos.
28 I̱na mbirale marunaga irane manda nabi dege howa tai biaabo harugola handa walia naheore. Wali agali daosini dewaore bu hearu dombeneha handalu hewaria i̱na agali bayale mini tigabi mbira mbira ha dege bia. Anigo wali bayale mini tigabi lenego mbira nabereoreyane handaru.
28 Embora tenha procurado repetidamente, ainda não encontrei o que busco. Entre mil homens, somente um é sábio; mas entre as mulheres não achei uma sequer!
29 Uruni bibahende manda bulenaga hai bialu hewaria i̱na mbira handa walia harugo ogo. Ngode Datagaliwabehanda wali agali wabiyangi mini tigabiwi holoma̱ya wabinigoyu inaneme mini tara tara wialu áyu nakarulapeore kamagoni handa walia kogoni, laya.
29 Foi isto, porém, que descobri: Deus criou os seres humanos para serem justos, mas eles buscaram todo tipo de maldade.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Eclesiastes 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.