Deuteronômio 5

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Mosesehanda Isaraele wali agaliru íbu ngoai hadaba lowa tihondo lalu, Isaraele wali agaliru-o i̱na tíhondo bi mana áyu langerogo hale hadaba. Bi mana baya hanguore hale halu mo yai howa talialu bilimu.
1 Moisés mandou que o povo se reunisse e falou assim: — Povo de Israel, preste atenção nas
2 Anduane Homogo inanaga Ngode Datagaliwabe ibugua Hari Sainai neneni howa ina baba habo nalolene bi lo wiyagoni.
2 O Senhor , nosso Deus, fez uma aliança conosco no monte Sinai.
3 Habo nalolene bi ogoni ina mamali heneru baba hangu ndo áyu ina kamaru bababi lowinigo nga.
3 Não foi com os nossos pais que ele fez essa aliança, mas foi conosco, foi com todos os que hoje estamos aqui vivos.
4 Anduane Homogo ibugua ibuni hari biagoria ira hungu biyagoha howa ina dengui handalu bi layagoni.
4 Do meio do fogo ali no monte o Senhor Deus falou com vocês face a face.
5 Horo ogoningi i̱ dombegua howa Anduane Homogo ibunaga bi layago lo yudai bialu tí langialu harugoni. Ira hungu timbuni biyago hondowa tínime hari biagoha polenego gi harimigola i̱na ani pu harugoni.
5 Vocês ficaram com medo do fogo e não subiram o monte; por isso eu me coloquei entre o Senhor Deus e vocês. E ele disse:
6 I̱ Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabe kogoni. Tí Iyibi dindiha garabaya hemiria i̱na tí haru tagira ibirugoni.
6 “Meu povo, eu, o Senhor , sou o seu Deus. Eu o tirei do Egito, a terra onde você era escravo.
7 Dama tara tarahondo bi pupu nawi i̱ hangu mitangi bialu mo dunini howa lotu lalu halimu.
7 — “Não adore outros deuses; adore somente a mim.
8 Mbirale mbira hari daligaha winibi dindini winibi ibaha winibi dindi andaneha winibi uruni ale bi pupu wulenaga gime wa nabilimu.
8 — “Não faça imagens de nenhuma coisa que há lá em cima no céu, ou aqui embaixo na terra, ou nas águas debaixo da terra.
9 Mbirale mbira gime wabini mbira ngelowa ogonihondo tíni bulu palialu bi pupu nawilimu. Ani nawilimu larogo irane Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabe i̱niore kogo mbiralime ogonidagua bilo henge namiaga kogoni. I̱ handabe manga halu erembira ngiaga karu pani mialu uruninaga waneigini mani hama porarubi daba tebone mane daba haragoriabi pani miaho dege ngoria hondolebira.
9 Não se ajoelhe diante de ídolos, nem os adore, pois eu, o Senhor , sou o seu Deus e não tolero outros deuses. Eu castigo aqueles que me odeiam e castigo também os seus descendentes, até os seus bisnetos e trinetos.
10 Ai i̱ gubalini halu i̱na larodagua bialu i̱naga mana lo ngodaguabi hale halu biaga karu i̱na uruni ti gubalini halu maha ti waneigini dabane daosini dewa hama porarubi gubalini haho wiaabo hole kogoni.
10 Porém sou bondoso com aqueles que me amam e obedecem aos meus mandamentos e abençoo os seus descendentes por milhares de gerações .
11 Mana ko tara tara bulenenaga i̱ mini lalu labi biabi nabilimu. I̱ Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabe kogo mbirali i̱naga mini mo nagalone haga kago pani miaore bulebero.
11 — “Não use o meu nome sem o respeito que ele merece, pois eu sou o Senhor , o Deus de vocês, e castigo aqueles que desrespeitam o meu nome.
12 Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabe kogo i̱na tíhondo bilimu lalu langirudagua Sabada horo i̱ninaga loma biaho ngeledogo ogoni mitangi bialu halimu.
12 — “Guarde o sábado, que é um dia santo, como eu, o Senhor Deus, mandei.
13 Tí horo waragaru tíninaga biabe bulene horo o ngarunigo
13 Faça todo o seu trabalho durante seis dias da semana;
14 ai horo kanego i̱ mitangi bialu ha̱lo halimulonaga nga. Horo kane ogoningi biabe bulene nawiore. Tínibi tí waneiginibi tínaga garabaya biabe ale biahaga karumebi tínaga nogomebi dindi tarali maru tí heba mandagi kamirumebi tí bibahendeme biabeore mbira nabi halimu. Wali agali tínaga garabaya biabe ale biahaga karu tibi nde tíni ha̱lo kamidagua dege ti biabe nabi ha̱lo holene nga.
14 mas o sétimo dia da semana é o dia de descanso, dedicado a mim, o seu Deus. Não faça nenhum trabalho nesse dia, nem você, nem os seus filhos, nem as suas filhas, nem os seus escravos, nem as suas escravas, nem os seus animais, nem os estrangeiros que vivem na terra de você. Assim como você descansa, os seus escravos também devem descansar.
15 Tínibi nde Iyibi dindiha garabaya biabe ale bialu hemiria i̱ Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabe kogo i̱na i̱ninaga hongo timbuni gibiorehe kogome tí haru halu tagira ibirugoni. Ani birugonaga mitangi bialu tígua nde bi mana o langerogo talialu Sabada horo ogoniore ha̱lo birulene horo wiabagi hene ngelalimu.
15 Lembre que você foi escravo no Egito e que eu, o Senhor , seu Deus, o tirei de lá com a minha força e com o meu poder. É por isso que eu mando que você guarde o sábado.
16 Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabe i̱na bilimu lalu langirudagua talialu tínaga aba ai̱yala mo yo handa nabi bi laradagua hale halu bilimu. Anidagua bialu harimiyagua tígua mbirale bialu holeberamiru bibahende bayale dege hai halu dindi i̱na ngerogoriani luore haabo holeberami.
16 — “Respeite o seu pai e a sua mãe, como eu, o seu Deus, estou ordenando, para que você viva muito tempo, e tudo corra bem para você na terra que estou lhe dando.
17 Wali agali homelo nabalimu.
17 — “Não mate.
18 Wali agali kayu nayalimu.
18 — “Não cometa adultério.
19 Mbirale page nabilimu.
19 — “Não roube.
20 Ke̱ howa dibade nahalimu.
20 — “Não dê testemunho falso contra ninguém.
21 Agali mende ibu one bedago hondowa tí dimagoli nahalimu. Mendealinaga anda kago hondowabi tí dimagoli nahalimu. Mendeali ibunaga dindi ngagobi ibunaga wali agali garabaya biabe ale biahaga bu karubi ibunaga nogo bulumaga hinidarubi nogo dongi karubi ibunaga mbirale maru ngaru bibahendebi tí hame lalu dimagoli nahalimu, laya lalu lene.
21 — “Não cobice a mulher de outro homem. Não cobice nada que seja de outro homem: a sua casa, as suas terras, os seus escravos, os seus animais ou qualquer outra coisa que seja dele.”
22 Bi uruni Anduane Homogohanda amu Hari Sainai teneha tí ngoai ho hemiria langiyagoni. Ogoningi ibugua ira hungu ginu hagua mberane timbuni biagoha howa tí bibahendehondo bi uruniore baya hangu talialu bialu halimu lalu tí langiyagoni. Ibugua bi tara maru bilimu lalu mbira nalangi. Mani hayagola ibugua bi mana uruni bibahende ege to̱le̱ mbalape kirani gili buwa i̱hondo ngiyagoni, lalu Mosesehanda lene.
22 E Moisés disse: — São esses os mandamentos que o
23 Mosesehanda laabo halu lalu, Hari nene biago ira hungu hagualame bu dambi hai heagola ge heagoha howa bi mbira layuago tí hale harimigoni. Ani hale halu tínaga agali haguane hearubi hameigini hangu hangu hemirunaga agali bamba hene hemirubi ti bibahende i̱ hewaria ibuwa lalu,
23 E Moisés continuou, dizendo: — O fogo queimava no alto do monte, e vocês ouviram a voz falar do meio da escuridão. Então os chefes das
24 Anduane Homogo inanaga Ngode Datagaliwabe ibugua ira hungu haguala timbuni datagi hayagoha howa bi latagi halu ibunaga hongo holene timbuni gibiore wiago inahondo mo walia hayagoni. Áyu ogoni Ngode Datagaliwabe ibunime agali mbirala lola howa bi layagua agali ogoni ibu homolene nawidane iname hendedamagoni.
24 e me disseram: “O Senhor , nosso Deus, nos mostrou a sua glória e o seu poder, e nós o ouvimos falar do meio do fogo. Hoje nós vimos que é possível Deus falar com uma pessoa e ela continuar viva.
25 Anigo Anduane Homogo inanaga Ngode Datagaliwabe ibugua ina baba bi lone layagua nde ina homolene wulubadago. Ira hungu haguala tara dayagonime ina mo ko howaore dolobada. Anigo áyu ina aginaga homolene ngabe.
25 Porém não queremos arriscar a vida outra vez. Esse grande fogo pode nos destruir, e, se nós ouvirmos a voz do Senhor , nosso Deus, sem dúvida morreremos.
26 Ngode Datagaliwabe haluhe kago ibunime ira hungu haguaru timbuni dedagoha howa bi larago hale howa wali agali kamaru aria mbirali nahome ai kabe.
26 Nunca houve alguém que continuasse a viver depois de ter ouvido, como nós ouvimos, o Deus vivo falando do meio do fogo.
27 Ai Mosese í̠na dai bialu Anduane Homogo inanaga Ngode Datagaliwabe ibugua inahondo bi lararu damene bibahende hale hole pu. Hale howa í̠na ibugua bi layaru ina langeregola iname hale halu talialu biai holeberemago ai hale hole pu, larimi.
27 Moisés, volte para o monte e escute o que o Senhor Deus quer dizer, e depois venha e nos conte tudo aquilo que ele disser. Nós ouviremos com atenção e obedeceremos.”
28 Ani larimigo hale howa Anduane Homogo ibugua i̱hondo langialu lalu, I̱na wali agali tigua bi layaruni hale harugo bi uruni tigabiore layada.
28 — O Senhor ouviu o que vocês disseram quando estavam falando comigo e me disse: “Eu ouvi o que o povo lhe falou, e tudo o que disseram está certo.
29 Ai tigua mini ogonidagua dege wu haabo helo hamelo ko. Tigua i̱naga mini mo yaraga haabo helobi i̱naga bi mana lowinigo ngaru bibahende talialu bialu haabo helobi hameore lo kogoni. Tigua ogonidagua bialu hayagua nde tinibi tinaga waneigini aguaneru mani holebirarume bialu holebirarubi bibahende bayale dege haabo holebira.
29 Como seria bom se eles sempre pensassem assim, e me respeitassem, e sempre obedecessem a todos os meus mandamentos! Assim tudo daria certo para eles e para os seus descendentes para sempre.
30 Anidagua bulebirago ai tíninaga balai anda bu henedagoha hole pugupugu bidaba lole pu.
30 Vá, Moisés, e mande que o povo volte para as suas barracas.
31 Anigo Mosese i̱na i̱naga bi mana bibahende í̠hondo languliya í̠ ogoriani habe. Wali agali tigua dindi i̱na tihondo ngulebero lalu lamirugoha pu howa i̱naga bi mana uruni talialu bialu helo í̠na ti lawai habe, laya lene.
31 Mas você fique aqui comigo, e eu lhe direi todas as leis , ordens e mandamentos. Ensine-os ao povo a fim de que eles obedeçam a todas essas leis na terra que eu lhes estou dando para ser deles.”
32 Ani lowa Mosesehanda tihondo lamialu lalu, Isaraele wali agaliru-o tígua baya hanguore de hondo howa Anduane Homogo inanaga Ngode Datagaliwabe ibuguabi langiyaruni baya hangu talialu bialu haabo halimu. Mana lo ngaruni aria mbiraore hangubi napugualimu.
32 — Povo de Israel, faça tudo para cumprir todas as leis que o Senhor , nosso Deus, lhe deu. Nunca deixe de fazer exatamente o que Deus manda
33 Tígua bialu holeberemiru bibahende bayale hai helo mana lowini ngaruni baya hangu talialu biai halimu. Anidagua birimiyagua tí dindi bayale karulole kamigoria anda pu howa bayaleore haabo holeberami, lene.
33 e nunca se desvie do caminho que ele lhe mostra. Assim tudo correrá bem para todos vocês, e vocês viverão muitos anos na terra que vão possuir.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Deuteronômio 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.