Daniel 4

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kini Nebugadenesahanda wali agali dindi bibahendeha hearubi bi tara tara laga hearubi hameigini dindi mbira mbiraha hearubi ti bibahendehondo bi lawia haga bialu lalu, Tí bibahende bayuwaore halimu.
1 O rei Nabucodonosor mandou aos povos de todas as nações, raças e línguas a seguinte mensagem: — Felicidade e paz para todos!
2 Ai áyu Ngode Datagaliwabe Daligaore kagome i̱hondo taraore walia hayago langerogo.
2 Quero que todos saibam dos maravilhosos milagres que o Deus Altíssimo fez em meu favor.
3 Ngode Datagaliwabehanda nahendene alebi agalime nabibehe ngaru tara dewaore walia hayago ibuni hongohe taraore kagoni. Ibuni hangume handame howa kini haaboboore holebira.
3 Grandes são os seus milagres, e as coisas que ele fez são espantosas! Pois ele é o Rei eterno e reinará para sempre.
4 Ai i̱ Nebugadenesa i̱na andagani hendore bayale biruwa i̱ninaga dabudabu wiruru handalu uruni bayale degeyane hondowa turuho haru.
4 E continuou: — Eu, Nabucodonosor, vivia sossegado no meu palácio, e tudo ia muito bem.
5 Anigo horo mbiru i̱nime emaga gibi hondowa mogo timbuni laru.
5 Mas certa noite tive um sonho que me deixou preocupado. Enquanto dormia, ideias e visões horrorosas tomaram conta de mim.
6 Ani hondowa Babilono dindini agali manda timbuniwi hearuhondo emaga ogoninaga irane langidaba laru.
6 Por isso, mandei chamar todos os sábios da Babilônia, para que eles me explicassem o sonho.
7 Ani larugola agali manda tara tarawi hearu íbu ngoai haya. Ti ibiyagola i̱na emaga handarudagoni irane langidaba lalu hewaria tigua ogoni langibe naheore laya.
7 Vieram então os sábios, os adivinhos, os astrólogos e os feiticeiros, e eu lhes contei o sonho, mas nenhum deles pôde explicá-lo.
8 Ani lo hearia mani Daniele anda ibiya. Daniele mini mende Beledesasa i̱naga dama mbiranaga mini wini. Ai dinini hongohe taraore mbira ibuha hearia hondowa i̱naga emaga hendenedagoni latagiha lowa ogodagua laru.
8 Finalmente, apresentou-se Daniel, conhecido também como Beltessazar, nome que recebeu em honra do meu deus. O espírito dos santos deuses está nele, e por isso eu lhe contei o meu sonho. Eu disse:
9 Agali manda timbuniwi bu karunaga haguane Beledesasa-o. Ai dinini hongohe taraore kagome í̠hondo manda bayale ngiyagola mbirale mbira do nahe í̠ manda biai kegoni. Ai i̱na emaga handarudago larogo ogoninaga irane langule hale habe laru.
9 “Beltessazar, chefe dos adivinhos, eu sei que o espírito dos santos deuses está em você e que não há mistério que você não possa explicar. Por isso vou lhe contar o sonho e quero que você explique o que ele quer dizer.
10 Ai i̱na palia hondo hewaria emaga mbira ogodagua handaru. Dindi bibahende dombeni ira timbuni mbira hearia handaru.
10 Eu estava deitado na cama e, de repente, tive uma visão. Nela vi uma árvore muito alta, plantada no centro da terra.
11 Ira ogoni ibu anda howa timbu halu guru luore uyuna hari damindini ela heagola wali agali dindi bibahendeha hearume ira ogoni handai habehe hearia handaru.
11 A árvore cresceu e cresceu até tocar o céu e era tão grande, que podia ser vista de qualquer lugar do mundo.
12 Ira ogoni ibunaga yuniru bayale mbiri mbarale howa ibunaga liniru dindi bibahendeha ema bialu piagarumebi wali agali bibahendemebi nalu no karulapobehe deane handaru. Nogo gabua tara tara karume ira ogoni teneha ni gumba palu ngoai halu ega bedaru tibi nde ira geha anda bu ngoai haga bialu ema bialu piaga tara tara bedaru tibi bibahendeme tomo ira ogoninaga lini dege nagaya.
12 As suas folhas eram belas, e ela dava tantas frutas, que o mundo todo podia se alimentar delas. Animais selvagens descansavam na sombra da árvore, as aves faziam ninhos nos seus galhos, e todos os seres vivos se alimentavam das suas frutas.
13 Ani hondowa dege emaga ogoninaga mitangi bialu hewaria dahuliyali handayaho haga heneyaru aria mbiragome dalipe halu dindiha daliya.
13 Eu ainda estava sonhando, quando, de repente, vi um anjo-vigia que descia do céu
14 Daluwa ibugua bi hongo howa ladaga halu lalu, Ira ogoni podelo dibuwa ginigene bibahende dando wahai halu yuni bibahende gilo wahai habe. Lini dedaruni bibahende do giligololo wahai habe. Nogo tara tara ira ogoni tene gumba kagoha palu ngoai karuni bo talia togolalu ega ira ogoni maganeha bedaruni bo talia togolabe.
14 e dizia em voz muito alta: ‘Derrubem a árvore, cortem os seus galhos, tirem as folhas e joguem fora as frutas. Espantem os animais que estão descansando na sua sombra e as aves que estão nos seus galhos.
15 Ani bialu ira tenedago datani bu kagoria pu seni ege to̱le̱ aeane boronosirume wabini ngagome dariba holene nga. Nogorume datani nagadagua tani karu nelo helowa mbiraga dalu pibiya ibira hararume damilo ani helolene nga.
15 Mas deixem ficar o toco e as suas raízes e o amarrem com correntes de ferro e de bronze, no meio do capim bravo, no campo. Assim o sereno cairá sobre esse toco — esse homem —, e ele comerá capim como os animais.
16 Ibu agali mini nawi howa nogorume dataniru nalu hagadagua tani nalu mali kariaore holebira.
16 Ele perderá o juízo e começará a pensar como animal; sete anos viverá assim.
17 Dahuliyali mbirale bibahende ngaru handayaho haga hearume lalu mbirale uruni bibahende anidagua biai helo. Anidagua biragola wali agali karu bibahendeoreme Ngode Datagaliwabe Daligaore henedane hondolebira. Ibugua agali mini lene karubi yagibano karubi ta nabi ibunime kini heloa biraruhondo kini helaga ka, lene.
17 Esta é a sentença dada pelos anjos, pelos anjos-vigias do céu, a fim de que todos saibam que o Deus Altíssimo domina todos os reinos do mundo. Ele dá esses reinos a quem quer, mesmo ao mais humilde de todos os homens.’ ”
18 Ani lowa i̱na Danielehondo ogodagua laru. I̱na emaga hendenego langirugonigo ai Beledesasa-o áyu í̠na emaga ogoni irane ogo ale lalu langibelo bedogoni. I̱naga agali manda timbuniwi bogabi karu tigua irane langibe nahe dege bu karudane í̠ langerogoni. Langerogo irane dinini hongohe taraore kagome í̠ha mini giga bulene dewa ngidane hondo kogoni, lalu lamini.
18 E Nabucodonosor terminou, dizendo: — Foi esse o sonho que eu tive, e nenhum dos meus sábios pôde me explicar o que ele quer dizer. Mas você, Beltessazar, pode dar a explicação porque o espírito dos santos deuses está em você. Portanto, explique o que o sonho quer dizer.
19 Ani layagola Daniele ibugua kinihanda emaga hendenedagoni irane manda biai howa ibugua kinihondo lamule turu nahe hene. Ai kini ibugua lalu, Beledesasa-o emaga ogonime í̠ha genda ngulene nawigo í̠na bu miniha genda nahabe. Agali mendeme i̱naga emaga langulene nahego, layagola Daniel ibugua ladai bialu lalu, Kini-o genda timbuni uruni í̠ha ibilo turu nahe kogoni. Í̠naga waitigi agali karuhaore genda uruni anda pelo hame ledogoni.
19 Ao ouvir isso, Daniel, também conhecido como Beltessazar, ficou espantado e por alguns instantes não sabia o que pensar. O rei lhe disse: — Beltessazar, não se preocupe com o sonho nem com o que ele quer dizer. Mas Daniel respondeu: — Ó rei, quem dera que o sonho e a sua mensagem não fossem a respeito do senhor, mas a respeito dos seus inimigos!
20 Ira timbuni mbira mane luniore hari damindini elahe hearia dindi ngaru bibahendeni howa handai haga heane handaridagoni.
20 O senhor viu uma árvore que cresceu e cresceu até tocar o céu e que era tão grande, que podia ser vista de qualquer lugar do mundo.
21 Ani hearia yuniru bayale howa wali agali dindi bibahende ngaruha howa ira ogoninaga liniru do nole íbu ngoai haga. Ani bialu nogo gabua tara tara karume ira ogoni andane gumba kagoha palu ngoai halu egarume anda bu ngoai hagada.
21 As suas folhas eram belas, e ela dava tantas frutas, que o mundo todo podia se alimentar delas. Animais selvagens descansavam na sombra da árvore, e as aves faziam ninhos nos seus galhos.
22 Kini-o ira ogoni í̠ni kegonaga manane ale hayada. Wali agali dindi bibahende karunaga deni í̠ agali mini lene timbuniore howa í̠na dindi bibahendeha haru kegoni.
22 — Aquela árvore, ó rei, é o senhor. Pois o senhor se tornou poderoso, e o seu poder aumentou tanto, que chegou até o céu, e o seu domínio se estendeu pelo mundo inteiro.
23 Dahuliyali mbirale handayaho haga heneru aria mbira dahuliya andagaha howa dalialu ibuwa lalu, Ira ogoni diba. Dibuwa ira tene dege datani bu karuni heba helo helabe. Ani helowa aeane boronosirume wabini pu seni timbuni mbirame dariba habe. Ani helowa mbiraga dalu pibiya ibirarume damilo nogoru kadagua mali karia tagira helabe layadagoni.
23 E o senhor viu também um anjo-vigia descendo do céu e dizendo: “Derrubem a árvore e quebrem todos os seus galhos, mas deixem ficar o toco e as suas raízes e o amarrem com correntes de ferro e de bronze, para que fique no meio do capim bravo, no campo. Assim o sereno cairá sobre esse homem, e ele terá de comer o que os animais comem. Sete anos ele viverá assim.”
24 Ai kini-o emaga ogoni irane ogodagua Ngode Datagaliwabe Daligaore kagome mbirale í̠niha mani bule ngagonaga walia haya.
24 E Daniel continuou: — E agora vou dar a explicação. Este sonho trata da sentença do Deus Altíssimo contra o senhor, ó rei.
25 Ai í̠ wali agali kagoria howa wara tagi haragola nogo gabua tara tararu heba holebere. Mali kariani nogo bulumaga tigua datani naga ale nalu howa tagira palu kegola dalu pibiyame í̠ damulebira. Ani buwa í̠na Ngode Datagaliwabe Daligaore dindi bibahende ngaru hondo hai kago ibunime kini helonaga hameledago dabo helaga ka manda bulebere.
25 O senhor será expulso do meio dos seres humanos e ficará morando com os animais selvagens. O senhor comerá capim como os bois, dormirá ao ar livre e ficará molhado pelo sereno. Isso durará sete anos, até que o senhor reconheça que o Deus Altíssimo domina todos os reinos do mundo e coloca como rei o homem que ele quer.
26 Í̠na hale halu heria dahuliyalime ira tene dindini helo wahabe layadagoni irane ogo. Mani handalu keria í̠na Ngode Datagaliwabe ibu bibahendenaga handame haga kiniore kagoni manda bialu latagi harengi í̠ni lone kini holebere.
26 A ordem do anjo para que deixassem ficar o toco da árvore com as raízes quer dizer que o senhor será rei de novo, mas só quando confessar que Deus domina o mundo inteiro.
27 Ai í̠na lone kini howa bi áyu languleberogo biaore bibe. Í̠ mana ko ngaru nabi wahai howa mini beregedalu mana bayale ngaru bialu howa wali agali karu dara howa ti tumagiho karu biamogo bulene nga. Í̠na ogonidagua bialu hariyagua nde í̠ni bayaleore howa mana í̠na bereruni bayale hai holebira, lalu lamini.
27 Ó rei, aceite o meu conselho. Deixe de pecar e faça o que é certo; acabe com as suas maldades e ajude os pobres. Assim talvez o senhor possa continuar a viver em paz e felicidade.
28 Mani Kini Nebugadenesaha Danielehanda ogodagua bulebira layaruni bibahende tagira piai hene.
28 E, de fato, tudo isso aconteceu com o rei Nabucodonosor.
29 Ai ege homberia (12) hai howa horo mbirangi Nebugadenesa ibu Babilono dindiha ibuni andaga haneni dagia wiagoria ibaga bialu hene.
29 Doze meses mais tarde, ele estava passeando no terraço do seu palácio na cidade de Babilônia
30 Ani howa ibugua ibuninaga mini yaraga halu lalu, Babilono biagoni tano timbuniore halu mini leneore hayada. Tano ogoni i̱ninaga mini timbuni ngogobi hongo timbuni kogobi wali agali bibahende karuhondo walia hole i̱na wabido, lene.
30 e disse: — Como é grande a cidade de Babilônia! Com o meu grande poder, eu a construí para ser a capital do meu reino, a fim de mostrar a todos a minha grandeza e a minha
31 Bi lalu heaore dege dahuliya andaga howa bi mbira layuane hale hene. Bi layuagome lalu, Kini Nebugadenesa-o i̱na bi larogo hale ha. Ai dindi í̠na handaya howa haru kegoni áyu i̱na mo waharogoni.
31 O rei ainda estava falando quando veio uma voz do céu, que disse: — Preste atenção, rei Nabucodonosor! Este reino não é mais seu.
32 Ani berogola tigua í̠ tinaga kini nahabelo wara tagi haragola í̠ nogo gabua tara tara karu heba hole polebere. Ani howa mali kariani nogo bulumaga karume datani nalu kadagua í̠bi datani nalu holebere. Ani dege howa í̠na Ngode Datagaliwabe Daligaore kago ibugua wali agali bibahende haru hai hagaore henedane hondolebere. Ibuninaga hameme agali mbira kini heloa birago helaga kagoni manda bulebere, layuane hale hene.
32 Você será expulso do meio dos seres humanos, ficará morando com os animais selvagens e comerá capim como os bois. Isso durará sete anos, até que você reconheça que o Deus Altíssimo domina todos os reinos do mundo e coloca como rei quem ele quer.
33 Ani leagola bi layuagome, Kini Nebugadenesa í̠ ogodagua bulebira, layadagua biai hene. Wali agali bu hearume ti heagoha kini nahelo bo batagi haya handala puwa nogo bulumagarume datani nalu hagadagua datani nalu hene. Ani nalu heagola mbiraga iba dalu pibiya ibiyarume kini biago damigi biyagola mandari ibalu ega boda hariawe bedarunaga irini haradagua bini. Ani bialu gi gibaru íbu dege bialu luni ega ge giba ale ibini.
33 Naquele mesmo instante, cumpriu-se a sentença contra Nabucodonosor. Ele foi expulso do meio dos seres humanos e começou a comer capim como os bois. Dormia ao ar livre e ficava molhado pelo sereno. O seu cabelo ficou comprido, parecido com penas de águia, e as suas unhas cresceram tanto, que pareciam garras de um gavião.
34 Nebugadenesa ibugua lalu, Ani hewane mali karia piai hayagola i̱nime hari daligaha handa daga halu hewaria i̱naga mini lone bayale tigabi ibiya. Ani biyagola i̱na turu timbuniore halu Ngode Datagaliwabe Daligaore kagoni manda buwa ibunaga mini yaraga halu kogoni. Ngode Datagaliwabe ibu kiniore haluhe haaboboore haga kagoni laro.
34 O rei disse: — Depois de passados os sete anos, eu olhei para o céu, e o meu juízo voltou. Aí agradeci ao Deus Altíssimo e dei louvor e “O poder do Altíssimo é eterno; o seu
35 Ibugua dindini wali agali karunime mbirale mbira bibe nahedane hendeda. Dahuliya andagaha dahuliyali karubi wali agali dindini karubi bibahende ibugua handayaho haga howa mbirale bule ngago mbiralime hapai halu nabibe labe nahe ka. Agali mbirame í̠na agile bule kebe lalubi mbira hale habe nahe dege kagoni, lene.
35 Para ele, os seres humanos não têm nenhum valor; ele governa todos os anjos do céu e todos os moradores da terra. Não há ninguém que possa impedi-lo de fazer o que quer; não há ninguém que possa obrigá-lo a explicar o que faz.”
36 Ani lowa lalu, Ai bi ogoni lai hewagola i̱naga mini bayale lone wia dai biyagola i̱ni hongo halu dindi abale i̱ni handayaho haga biaru lone handayaho haru. I̱na agali haguane helo dabo helene biarubi i̱naga agali mini bogabi biarubi ti lone i̱ni heba mandagi hole dai biya. Ani biyagola i̱ kini timbuniore mini lene abale harugobi ndo áyu bolangua howa daligaore haru.
36 — Logo que o meu juízo voltou — continuou Nabucodonosor —, eu recebi outra vez a minha honra, a minha majestade e a glória do meu reino. Os meus conselheiros e as altas autoridades do meu governo me receberam de volta. Fui rei de novo, com mais poder do que antes.
37 Áyu Nebugadenesa i̱na turu timbuni howa Dahuliya andagaha Kini kago ibuninaga mini yaraga halu ibu timbuni mini leneore ka laro. Ibugua biagaru bibahende bayale tigabi dege biaga howa agali marume tininaga mini yaraga halu karu ibugua ti bope haga ka, lalu Nebugadenesahanda lene.
37 Portanto, eu, o rei Nabucodonosor, agradeço ao Rei do céu e lhe dou louvor e glória. Tudo o que ele faz é certo e justo, e ele pode humilhar qualquer pessoa orgulhosa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Daniel 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.