1 Samuel 2
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC
1 Hanahanda Ngode Datagaliwabe mini yaraga halu agua lene.
1 Ana pronunciou esta prece: Exulta o meu coração no Senhor, nele se eleva a minha força; a minha boca desafia os meus adversários, porque me alegro na vossa salvação.
2 Mbirali ibu Anduane Homogo mini baya gibiore kagobi nahe
2 Ninguém é santo como o Senhor. Não existe outro Deus, além de vós, nem rochedo semelhante ao nosso Deus.
3 Ogoni Anduane Homogo ibu Ngode Datagaliwabe howa ibu manda biaihe mbira kagoni.
3 Não multipliqueis palavras orgulhosas, não saia da vossa boca linguagem arrogante, porque o Senhor é um Deus que tudo sabe; por ele são pesadas as ações.
4 Ami agali hongohe karunaga danda yidaru podene bame yu kagoyu
4 Quebra-se o arco dos fortes, enquanto os fracos se revestem de vigor.
5 Wali agali ala tomo nabe manga ho haabo hayarume
5 Os abastados se assalariam para ganharem o que comer, enquanto os famintos são saciados. Sete vezes dá à luz a estéril, enquanto a mãe de numerosos filhos enlanguesce.
6 Anduane Homogohanda mbira bo homelowa mo dére hodai biaga ka.
6 O Senhor dá a morte e a vida, faz descer à habitação dos mortos e de lá voltar.
7 Ibugua wali agali maru mo yagibano halu maru mo homogo helaga ka.
7 O Senhor empobrece e enriquece; humilha e exalta.
8 Ibugua yagibano karu himuni ngaria mo yaraga haga.
8 Levanta do pó o mendigo, do esterco retira o indigente, para fazê-los sentar-se entre os nobres e outorgar-lhes um trono de honra, porque do Senhor são as colunas da terra. Sobre elas estabeleceu o mundo.
9 Ibunaga wali agali mini bilinahe karunaga holene ibugua ho tigi pabe bidagola ka.
9 Dirige os passos dos seus fiéis, enquanto os ímpios perecem nas trevas; porque homem algum vence pela força.
10 Anduane Homogonaga waitigi karu mo koore halu
10 Ó Senhor, sejam esmagados os vossos adversários! Dos céus troveje o Altíssimo contra eles, o Senhor julgue os últimos confins da terra! Dará força ao seu rei, e engrandecerá o poder do seu ungido.
11 Ai Elegana ibuni dindi Lama dai biya handala igiri Samuele ibu Silo dindini hondo halu ibugua loma binigo mo miaga agali Eli heagoria Anduane Homogonaga biabe bia halu hene.
11 Elcana voltou para a sua casa em Ramá, e o menino ficou ao serviço do Senhor, junto do sacerdote Heli.
12 Eli igini kira Piniasa Hobinila libu agali ko habane nabulene hene. Libugua Anduane Homogonaga bi hale halu bia nabiaga hene.
12 Os filhos de Heli eram maus; não conheciam o Senhor.
13 Ani bialu libugua loma binigo mo miagalirume wali agali bibahende karuhondo uru ale bilimu lalu lo ngaruni hale halu bia nabiaga. Ani biradagua loma binigo mo miaga agalirume tinaga mana biaga winidagua ndo libugua agali mbira ibunaga mbirale mbira bo lomabia howa delalu haga. Ani bialu karia loma binigo mo miaganaga biabe biahaga biago kanogo dene tebirahe yalu ibaga.
13 Eis como se comportavam para com o povo: Quando alguém imolava uma vítima, vinha o servo do sacerdote no momento em que se cozia a carne, com um garfo de três dentes,
14 Ibuwa nogo tara bo delayagonaga mbirini wene dalu kaore dege ibugua kanogo biagome todobene biagoha nogoba ha dali haragola kanogoni dugubu yamirago o loma binigo mo miaga agali ibunaga laga wini. Isaraele wali agali bibahenderu Siloni mbirale bo lomabia halu delole ibiragola mana ko ogonidagua dege biaga hene.
14 e metia-o na caldeira, na marmita, na panela ou no tacho, e tudo o que o tridente trazia, tomava-o para o sacerdote. Assim faziam a todos os israelitas que vinham a Silo.
15 Ani biaga henego mbirabi agua biaga. Nogo habane damenego podo dawale bialu karia loma binigo mo miaga agalinaga biabe biahaga biago ibaga. Ibuwa ibugua agali nogo podo delalu kagohondo lalu, Nogo mbirini maru loma binigo mo miaganaga hirilo podo ngidaba, laga. Loma binigo mo miaga ibu nogo mbirini todobeneha dawene meramigo nanolebirago gahenge hangu podo ngidaba, laga hene.
15 Antes que queimassem a gordura, vinha o servo do sacerdote dizer ao que sacrificava: Dá-me a carne de assar para o sacerdote; ele não aceitará carne cozida, mas unicamente a carne crua.
16 Ani laragola agalime ladai bialu agua lalu, Iname tigabi bulene ngadagua bialu nogo habane uruni ala delama mani í̠ni hame lededagua mo yule, layagua loma binigo mo miaganaga biabe biahaga biagome lalu, Ani ndo áyu ogoni ngi. Nangiriyagua i̱nime gingilo muliya, laga.
16 O homem respondia-lhe: É preciso que se queime antes a gordura; depois disto tomarás o que quiseres. Não, respondia o servo, dá-me logo, senão tomarei à força.
17 Eli igini biago labo libugua mana ko ogoni bialu hayagome Anduane Homogohondo nogo tara tara bo lomabia ho miaga wiaru mo nagalone bu hinalu Anduane Homogonaga deni kagua gibiore biaga hene.
17 Era muito grande a iniqüidade desses moços aos olhos de Deus, porque atraíam o desprezo sobre as ofertas feitas ao Senhor.
18 Ani bialu heagola igiri emene Samuele ibu Anduane Homogonaga biabe biaho wialu ibu aga lomabia heneme biaga winigo karulo hene.
18 Entretanto, Samuel, ainda criança, servia diante do Senhor, trajando um efod de linho.
19 Mali bibahendeni ibu ai̱yahanda aga emene wabu hanalu ibu agalinila haru mali mbiranaga nogo bo lomabia ho mule piagane winidagua pialu howa ibuhondo aga gahenge yalu puwa miaga.
19 Sua mãe fazia-lhe cada ano uma pequena túnica, que lhe levava quando subia com o seu marido para o sacrifício anual.
20 Ani biagago Eli ibugua Eleganabi ibu onebi mo turu howa Eleganahondo lalu, Anduane Homogohanda igiri mbira ibuhondo loma biaho miribigonaga wali ogohondo waneigini maru aribia halu ngilo, laya. Ani laya handala libuni andaga dai bini.
20 Heli abençoava Elcana e sua mulher: Conceda-te o Senhor filhos desta mulher, em recompensa do dom que ela lhe faz! E voltavam para a sua casa.
21 Bi ani layagoni heneneore Anduane Homogohanda Hana biamogo biyagola ibugua igiri tebira wandari kira lowa taba henene. Igiri Samuele ibu Anduane Homogonaga biabe bialu bu anda hene.
21 O Senhor visitou Ana, e ela concebeu, dando à luz três filhos e duas filhas. E o menino Samuel crescia na companhia do Senhor.
22 Eli ibu ai waheore hene. Ibu igini biago labome Isaraelealiruhondo mana ko damene bibahende libugua bialu ka layaru ibu hale haiho hene. Ani bialu libugua Anduane Homogonaga wanakuini wali maru Balai Anda harabani biabe bialu biraga berearu heba ho palu ka layarubi Eli ibu hale dege hene.
22 Heli era muito velho; sabia tudo o que faziam os seus filhos com os israelitas, e como eles dormiam com as mulheres que estavam de serviço à entrada da Tenda da Reunião.
23 Ani layago hale howa Elihanda ibu igini biago labohondo lalu, Libugua ko urunidagua bialu kabi layaruni irane aginagabe. Libugua ko ngubi ogobi bialu kabi lalu bibahende hearume i̱ langiai hayago.
23 Por que, dizia-lhes, procedeis desta forma? Sei que todo o povo fala de vossas desordens.
24 Ai i̱naga igini labo-o ogonidagua nabi waore halibu. Anduane Homogonaga wali agali bu karume libugua ogonidagua bialu kabigo ko ngubi ngaru bialu kabi lalu kagoni.
24 Não façais assim, meus filhos; não são boas as informações que me chegam a vossos respeito. Estais fazendo pecar o povo do Senhor.
25 Agali mbirame agali mendehondo kagua mbira biyagua Ngode Datagaliwabehanda dombeni howa la holebiragoyu agalime Anduane Homogohondo kagua mbira biyagua dombeni howa aiwa la holebirabe, lene.
25 Se um homem pecar contra outro, Deus o julga; se ele pecar, porém, contra o Senhor, quem intervirá a seu favor? Mas não ouviam a voz do seu pai, porque Deus os queria perder.
26 Libu ani bialu heatambu igiri Samuele ibu anda ho heagola Anduane Homogo ibuguabi wali agali hearumebi Samuelehanda bialu henego hondowa turu hai hene.
26 Entretanto, o menino Samuel ia crescendo, e era agradável tanto ao Senhor como aos homens.
27 Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi haga mbirame Anduane Homogonaga bi ogo yalu Eli hearia ibini. Ibuwa ibuhondo lalu, Ala bambaore í̠naga mamali Aronobi ibunaga damenerubi ti Iyibi dindi kini heagonaga garabaya biabe ale biahalu heagola i̱ Anduane Homogo i̱ni kogoni lalu Aronohondo mo walia harugoni.
27 Certo dia, um homem de Deus veio ter com Heli e disse-lhe da parte do Senhor: Não me revelei eu claramente à casa de teu pai, quando eles estavam no Egito ao serviço do faraó?
28 Ani bialu Isaraele hameigini bibahende hearu helowa i̱na Arononaga dameneru tigua i̱naga loma binigo mo miaga helobi nogo tara tara i̱naga bo lomabu delolene dabuni biabe biaga helobi hagua ngabiaga inisenesi delolenaga helobi helene. Ani bialu aga tara mini ebodi loma bia heneme buwa i̱hondo bi langule howa bu erekunila dambi helo mani pongo bilobi i̱na ti dabo helene. Ani bialu i̱na tihondo dabuni bo loma bialu delene wiaru bibahende tale bialu ti mo yulenego karulape lamiru.
28 Escolhi os teus dentre todas as tribos de Israel para serem sacerdotes, subirem ao meu altar, queimarem o incenso e vestirem o efod diante de mim. Dei à casa de teu pai todos os sacrifícios oferecidos pelos israelitas.
29 Ani larugo lelowa i̱naga wali agalime nogo tara tara bo lomabia ho yalu ibaga ngarunaga í̠ hangu timbuni noa ho ngegoni irane agibe. Eli í̠na i̱naga wali agali karume nogo tara tara bo lomabia halu i̱hondo delararunaga bayale damenego í̠ igini kago labo libu no haba halu helowa í̠na i̱hondo mo galone hariligo emene lowa libugua biyago mo galone timbuni harigo irane agibe.
29 Por que desprezais os meus sacrifícios e as minhas oblações que estabeleci em minha morada? Fazes mais caso dos teus filhos que de mim, engordando-vos com o melhor de todas as ofertas de meu povo de Israel.
30 I̱ Isaraele wali agalinaga Anduane Homogo Ngode Datagaliwabe kogoni howa i̱na bi mbira bamba Aronohanda buleore lalu agua lo wiru. Í̠naga dameneru tigua loma binigo mo miaga howa i̱naga biabe biaho wilo laru. Ani larugonigo áyu bi mende lo aribia haro ogo. Marume i̱naga mini mo yaraga hararuhondo tinaga mini mo yaraga halu marume i̱naga mini mo dindiha hararuhondo tinaga mini nde mo dindiha helolebero.
30 Por isso, eis o que diz o Senhor, Deus de Israel: Eu tinha dito que a tua casa e a casa de teu pai serviria para sempre diante de mim. Mas agora, diz o Senhor, não será mais assim. Eu honro aqueles que me honram e desprezo os que me desprezam.
31 Ai hale hadaba. Í̠naga igini damene agali daliahe karu mbira haho wiaabo nahelo abale halu homelai holene horo biagoni ha para hayada.
31 Virão dias em que abaterei o teu vigor e o vigor da casa de teu pai, de tal modo que já não haverá ancião em tua casa.
32 Ani biyadago i̱na Isaraele wali agali maru karu mo turu halu ti mo bayale harogola í̠naga miniha henge lolene tagira ibulebira. Ani bialu í̠naga igini damene karu mbirago lone mani ho lu bu naholebiraore.
32 Israel estará cumulado da alegria, e tu verás a angústia em tua casa. Não haverá jamais ancião em tua família!
33 Anigo i̱na í̠naga aguanene karu mbirago hadai bilarogola ibugua i̱naga loma binigo mo miaga howa biabe bulene ngadagua bialu holebira. Ani bialu kagoyu ibunaga dengali bialu mbirale bibahende nahandabehe halu bidagola í̠naga aguanene maru karuni hiriribi homo yu lo waholebira.
33 Entretanto, não cortarei todos os teus do meu altar, para que se consumam de inveja os teus olhos e se desfaleça a tua alma; mas todos os outros morrerão na flor da idade.
34 Ani bialu í̠naga igini kira Piniasa Hobinila kirabali horo mbirani hangu homo palu birangi mbirale bibahende i̱na langirugoni damenego heneneore layida labelo walia halu ani bulebira.
34 O que vai acontecer aos teus dois filhos Ofni e Finéias, será para ti um sinal: morrerão ambos no mesmo dia.
35 Ani biragola i̱na i̱naga loma binigo mo miaga mbira i̱na larodagua bialu mini bilinahe helo dabarogola ibugua i̱na bilo hameledoru bibahende biai holebira. Ani bialu i̱na ibuhondo aguaneneru merogola tigua horo bibahendengi i̱naga kini dabene kagonaga wanakuini biabe bialu haabo helo.
35 Suscitarei para mim um sacerdote fiel, que procederá segundo o meu coração e minha vontade. Edificar-lhe-ei uma casa durável, e ele andará sempre diante do meu ungido.
36 Í̠naga aguanene homa nabi haho ngaru ti loma binigo mo miaga ogoni karia puwa muni tomo nolenebi ngi lalu hale holene wulebira. Ani bialu loma binigo mo miaga karuhondo tomo nolenenaga biabe mbira ti biamogo bialu bulene ngabe lalu hale holene wulebira, lalu Anduane Homogo ibugua ibunaga bi mana latagi haga biagoha howa bi ogoni mbiwia hene.
36 Os que sobreviverem de tua família irão prostrar-se diante dele por uma moeda de prata ou por um pedaço de pão, dizendo-lhe: Admiti-me para alguma função sacerdotal, a fim de que eu tenha um bocado de pão para comer.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Samuel 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.