1 Reis 18

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Gaea timbuni ogoni biaho ngelowa dege mali tebone hayagola Anduane Homogo ibugua Elayahondo lamialu lalu, Í̠ni Kini Ahabahanda hendelo ha pani hole pu. Ani poregola i̱na iba dalu ibiloleberogo, lene.
1 Muito tempo depois, no terceiro ano da seca, a palavra do Senhor veio a Elias, dizendo: — Vá apresentar-se a Acabe, porque farei cair chuva sobre a terra.
2 Ani laya handala Elaya ibu heyalu kini hearia pole pene. Ogoningi dege Samaria dindihabi hina gari timbuni piyagola
2 Então Elias foi se apresentar a Acabe. E a fome era extrema em Samaria.
3 Kini Ahaba ibugua agali mini Obadaia olalu, I̱ koria ibabe, lalu lawia hene. Obadaia ogoni ibugua kini andagaha mbirale wiaru handaya howa mamage haga hene. Ani howa ibu horo bibahendengi Anduane Homogo andaneha haabo howa ibu mitangi bialu lotu laga hene.
3 Acabe chamou Obadias, o responsável pelo palácio. Este Obadias era um homem que temia muito o Senhor .
4 Ani howa horo mbiru kuini wali Yasebelehanda agali Anduane Homogonaga bi mana latagi haga heneru bo wahai hole heangi Obadaia ogoni ibugua Anduane Homogonaga agali uruni aria handari mbira (100) bibahende egeanda hearuha minu do hai hene. Ibugua pira duria (50) egeanda mbiraha minu do halu pira duria (50) egeanda mendeha minu do hai howa tomo ibaru nelo migi bialu baya hangu handayaho hene.
4 Assim, quando Jezabel exterminava os profetas do Senhor , Obadias tomou cem profetas e, em grupos de cinquenta, os escondeu em cavernas, e os sustentou com pão e água.
5 Obadaia ibu Kini Ahaba berearia ibiyagola Kini Ahaba ibugua Obadaiahondo lalu, Áyu iyame dindi bibahendeha ibaga biai halu iba berene uliru iba emene emene abale piaga winiru bibahende taya biame habiya. Nogo hosi dongiru ti tani nolene maru uruniha anda holoba badago. Uruniha datani kane handa walia haribayagua nde iyanaga nogo uruni bo wahai naholeberaba, lene.
5 E Acabe disse a Obadias: — Vá pela terra a todas as fontes de água e a todos os vales; pode ser que achemos capim, para que salvemos a vida dos cavalos e das mulas e não percamos todos os animais.
6 Ani lowa libuni bi lo mbiraore halu dindi maruha Ahaba ibugua taya bima piyagola dindi lene maruha Obadaia ibugua taya bima pole lowa libu mo tale bialu libuni polene wiyagoha pugupugu bini.
6 Repartiram entre si a terra que iam percorrer; Acabe foi sozinho por um caminho, e Obadias foi sozinho por outro.
7 Ani pialu Obadaia ibu abale lola habiya lo wiribigoria pialu hearia ibu Elaya harigani ibalu hearia lola hene. Ani lola howa Obadaia ibugua Elayaoreyane hondowa ibu dindini bulu palu ibira halu Elayahondo hale halu lalu, Í̠ i̱naga agali haguane Elayaore kebe, lene.
7 Quando Obadias já estava a caminho, eis que Elias se encontrou com ele. Obadias, reconhecendo-o, prostrou-se com o rosto em terra e disse: — É você mesmo? É o meu senhor Elias?
8 Ani layagola Elaya ibugua ladai bialu lalu, E̱ i̱ Elaya kogo í̠na áyu ogoni dai bialu Kini Ahabahondo Elaya íbu ka lalu lamule pu, lene.
8 Ele respondeu: — Sim, sou eu. Vá e diga a seu senhor: “Eis que Elias está aqui.”
9 Ani layagola Obadaiahanda ibuhondo lalu, Agali haguane-o i̱na ko mbira agi birugonaga Kini Ahabahanda i̱ bo wahelonaga bi ogoni laribe.
9 Mas Obadias disse: — Em que pequei, para que você queira entregar este seu servo nas mãos de Acabe, e ele me mate?
10 Anduane Homogo í̠naga Ngode Datagaliwabe haluhe kagonaga minini howa i̱na heneneore larogo. Kini Ahaba ibugua í̠ hondoleore lowa dindi bibahendeha taya biame halu ka. Dindi mbiranaga agali haguane mbirame í̠ dindi ogoniha nahe layagua kini ibugua agali haguane o biagohondo, Hongo howa heneneore í̠ nahe la, lowa hongo halu bi laga.
10 Tão certo como vive o Senhor , seu Deus, não houve nação nem reino aonde meu senhor, o rei, não mandasse homens à sua procura. E, quando diziam: “Ele não está aqui”, fazia aquele reino ou aquela nação jurar que não o haviam encontrado.
11 Anigo áyu í̠na i̱ kini karia dai buwa í̠ ka lalu lama poliyabe. I̱ napoleore ndobe.
11 E agora você quer que eu vá dizer ao meu senhor, o rei, que Elias está aqui?
12 I̱na í̠ helo wahalu pialu koria Anduane Homogonaga dininime í̠ mo yalu dindi i̱ manda nabiniha pu tara hayagua Kini Ahaba ibu í̠ ogoria ka lalu lamerogoria hondole ibalu karia í̠ nahedane hondowa keba halu i̱ bo waholobadago áyu í̠na i̱ ibu karia pu nalabe. Horo bibahendengi i̱ Anduane Homogo andaneha haabo haga kogo í̠na i̱ dara holene nga. I̱ bambaore igiri emeneni howa bialu henego áyu kogoni howa ibu andaneha haabo halu ibu hangu mitangi bialu lotu lalu haruli.
12 Pode ser que, tão logo eu me afaste de você, o Espírito do Senhor Deus o leve não sei para onde, e, se eu der a notícia a Acabe e ele não o encontrar, ele matará a mim, este seu servo, que temo o Senhor desde a minha mocidade.
13 Halu mbira kuini wali Yasebelehanda Anduane Homogonaga bi mana latagi haga agali bu hearu bo wahai hole heangi i̱na uruni aria handari mbira (100) egeandaha minu do haru. Pira duria (50) egeanda mbiraha minu do halu pira duria (50) egeanda mendeha minu do halu biru. Ani bialu i̱nime ti tomo ibaru nelo migi bialu handayaho haru. I̱na biabe bayale uruni bialu harudaruni í̠ manda bide.
13 Por acaso não contaram a meu senhor o que fiz, quando Jezabel matava os profetas do Senhor , como escondi cem dos profetas do Senhor em cavernas, de cinquenta em cinquenta, e os sustentei com pão e água?
14 Anigo áyu i̱na kini karia pialu í̠ daibu ka lama poliya hame larida. Áyu í̠na pu laregonidagua puwa lamerogola kini ibu ibuwa handalu karia í̠ naheyagua i̱ bo waholobada, lalu Obadaiahanda Elayahondo lamini.
14 E agora você quer que eu vá e diga ao meu senhor que Elias está aqui? Ele vai me matar!
15 Ani layago lelowa Elaya ibugua ladai bialu lalu, Í̠ gi nahabe. I̱ Anduane Homogo Hongo Haiheore howa haluhe kagonaga biabe biaga kogo ibunaga minini howa heneneore laro. Ahaba ibu ibalu horo áyu i̱ ogoria koria hondolebira, lene.
15 Elias respondeu: — Tão certo como vive o
16 Ani layagola Obadaia ibugua dai buwa Kini Ahabahondo Elaya ka lalu lamiya handala kini ibu Elaya hearia pene.
16 Então Obadias foi se encontrar com Acabe e lhe deu a notícia. E Acabe foi se encontrar com Elias.
17 Ahaba ibugua Elaya hearia pialu ibu lola howa lalu, Áyu Isaraele dindiha genda timbuni mo yu anda ibaga biagoni í̠ o kegonida, lene.
17 Quando Acabe viu Elias, disse: — Então é você, o perturbador de Israel?
18 Ani layagola Elaya ibugua Ahabahondo ladai bialu lalu, I̱ ndo í̠nibi í̠ abahandabi Anduane Homogonaga bi mana lowini wiaru yu wahalu puwa dama mitangi bialu gime wabini Bala wiagohondo bi pupu wima tagira pirimigome genda ogoni mo yu anda ibirimi.
18 Elias respondeu: — Eu não tenho perturbado Israel. Quem tem perturbado Israel é você e a casa de seu pai, porque vocês abandonaram os mandamentos do
19 Áyu Isaraele wali agali bu karu bibahende í̠nime olalu haru halu amu Hari Kamelo kagoria i̱ lola hole íbu ngoai halimu lalu lamibe. Ibalu howa Balanaga bi mana latagi haga agali handari mariani pira duria (450) biarubi dama wali beda mitangi bialu gime wabini mini Aseranaga bi mana latagi haga agali handari maria (400) kuini wali Yasebele ibugua biamogo bialu ti tomoru nelo mialu biraga biarubi bibahende haru halu ibai halimu, lene.
19 Agora ordene que todo o Israel venha se encontrar comigo no monte Carmelo. Convoque também os quatrocentos e cinquenta profetas de Baal e os quatrocentos profetas da deusa Aserá que são sustentados por Jezabel.
20 Ani laya handala Ahaba ibugua Isaraele wali agali bibahendeore mo mogo bialu amu Hari Kamelo kagoria ibalimu layagola ti bibahendeore íbu ngoai ho hene. Balanaga bi mana latagi haga biarubi Aseranaga bi latagi haga biarubi ti haru íbu ngoai ho hene.
20 Então Acabe enviou mensageiros a todos os filhos de Israel e ajuntou os profetas no monte Carmelo.
21 Ani íbu ngoai ho heagola Elaya ibugua wali agali hearia irigi halu puwa lalu, Wali agali tombene hondo kihe kamiruni mini mbiraore angi wuleberemibe. Anduane Homogo ibu Ngode Datagaliwabeore heagua nde ibunihondo hangu lotu lalu halimu. Bala ibu Ngode Datagaliwabeore heagua nde ibunihondo hangu lotu laramine, lene. Ani layagola wali agali bu hearume ibuhondo bi mbira ladai nabi hene.
21 Depois, Elias se aproximou de todo o povo e disse: — Até quando vocês ficarão pulando de um lado para outro? Se o Porém o povo não disse uma só palavra.
22 Bi ladai nabiyagola Elayahanda lalu, Anduane Homogonaga bi mana latagi haga yu wahene mbiraore hangu i̱ kogoni. Ai Balanaga agali handari mariani pira duria (450) bibahende o kamirunida.
22 Então Elias disse ao povo: — Eu sou o único que restou dos profetas do
23 Ai bulumaga kira haru ibidaba. Mende Balanaga bi latagi haga o karu tigua balu podobaga bialu lomabu delolene ira gabu ngelowa ogoriani delole paga howa ngelalimu. Ani buwa ira dene nadelalimu. Bulumaga mendegobi i̱na ogonidagua dege buliya.
23 Tragam, agora, dois novilhos. Eles que escolham para si um dos novilhos e, cortando-o em pedaços, o ponham sobre a lenha, porém não ponham fogo. Eu prepararei o outro novilho e o porei sobre a lenha, mas não porei fogo.
24 Ani bu mandabu ngelowa Balanaga bi mana latagi haga agali karuni tigua tinaga Balahondo bi pupu wilo. I̱nabi nde Anduane Homogohondo bi lolebero. Ani laramagola mendealinaga loma manda mandabu ngago ira minana dalipe halu loma binigo ogoni darago hondowa o biago ibuni Ngode Datagaliwabe heneneore henego ka lami̱ya, lene.
24 Então eles invocarão o nome de seu deus, e eu invocarei o nome do Senhor . E há de ser que o deus que responder com fogo esse é que é Deus. E todo o povo respondeu: — É uma boa proposta!
25 Ani layagola Elaya ibugua Balanaga bi mana latagi haga hearuhondo lalu, Tí dewalidago tígua ala bulumaga mbira balu podobaga buwa loma binigo delole ira gabu winidagoria pagaho ngeladaba. Ani ngelowa ira hedape nahe howa tínaga Bala hayadagome loma bini ogoni ira minana hedape halu delelo ibuhondo dela lalu bi pupu wilimu, lene.
25 Elias disse aos profetas de Baal: — Escolham um dos novilhos e preparem-no primeiro, porque vocês são muitos. Depois, invoquem o nome do deus de vocês, mas não ponham fogo na lenha.
26 Ani leagola agali Balanaga bi mana latagi haga biaru tigua wali agalime bulumaga mbira haru ibiyago balu podobaga buwa loma binigo bo delole manda manda bu wini. Ani mandabu ngelowa tigua tinaga dama mitangi bialu gime wabini Bala biagohondo ira hedape halu loma bini ogoni dela lowa bi hongo howa bi pupu egerebagi howa lalu heane dege horombe hanuni hene. Tigua hongo howa lalu, Bala-o í̠na inanaga bi laramago hale ha, laabo halu ga̱lalu tigua loma binigo delole dabu bia hene biago leneleneha pogola dagadaga bialu mali luyu ibaga biyagolabi hale halu mbirale mbira bia nabi wiyagobi dege wini.
26 Pegaram o novilho que lhes foi trazido, prepararam-no e invocaram o nome de Baal, desde a manhã até o meio-dia, dizendo: — Ó Baal, responde-nos! Porém não se ouviu nenhuma voz e não houve quem respondesse. E ficaram pulando ao redor do altar que tinham feito.
27 Ai horombe hayagola Elayahanda ti mege buwa tongoyungu bi lalu, Bi hongo howa ga̱lalu ladaba. Ibu heneneore ka larimigo ndobe. Bi hongo howaore ladaba. Ibu mbirale tara mbira mitangi bialu biruwa tínaga bi nahale haruabe be mbiraha manga biyagola ibaga bialu tagira piyabe tobaheda. Ani ndoyagua ibu dindi kaundiaha tagira pialu piyabe be u palia hondo haruabe tobahedago bi hongo howa lalu barila hadaba, lene.
27 Ao meio-dia, Elias começou a zombar deles, dizendo: — Gritem mais alto, porque ele é deus! Pode ser que esteja meditando, atendendo a necessidades ou viajando. Talvez esteja dormindo e necessite que o acordem.
28 Elaya ibugua ani layagola Balanaga bi latagi haga agali biarume hongoore howa bi lalu ga̱lalu dabarume tinaga tingini minu podalu hene. Ani bialu wai biaga ayu tibu nene gadele emene tubagi yiarume tininaga tingini Balanaga bi pupu wialu mana biaga winidagua bialu darama ibilo podaga bialu hene. Ani bialu hemigola darama timbuni tinaga tinginini pigipugu lalu hene.
28 E eles clamavam em altas vozes e se cortavam com facas e com lanças, segundo o seu costume, até ficarem cobertos de sangue.
29 Uruni biyago bilowa harugo lowa hibu laga bialu lalu ha dege biane ai alendo halu bi emeneorebi nale mbira ladai nabi wiane dege alendonaga loma binigo delagane tu hene.
29 Passado o meio-dia, eles profetizaram, até a hora do sacrifício da tarde; porém não houve voz, nem resposta, nem atenção alguma.
30 Ani biyagola Elaya ibugua wali agali hearuhondo lalu, Ai i̱ kogoria kaware ibidaba, layagola ti bibahende ibu heagoria íbu ngoai ho hene. Ani íbu heagola Elaya ibugua Anduane Homogonaga loma biniru bo delaga dabu abale tigua bu gialo wahene wiago lone mo tiga buwa biadai bini.
30 Então Elias disse a todo o povo: — Aproximem-se de mim. E todo o povo se aproximou dele. Elias restaurou o altar do
31 Ani buwa ibugua ege to̱le̱ homberia (12) Yagaba igini homberiali (12) biaru manda bialu mo yini. Yagaba ibu bamba Anduane Homogohanda mini gahenge wia aribia halu ibu mini Isaraele wialu mani wali agali tigua í̠naga mini Isaraele lolebira lenego.
31 Pegou doze pedras, segundo o número das tribos dos filhos de Jacó, a quem tinha vindo a palavra do Senhor , dizendo: “O seu nome será Israel.”
32 Ai Elaya ibugua ege to̱le̱ urunime Anduane Homogohondo mitangi bialu lotu lolenaga loma biniru bo delolene dabu bule mo yini. Ibugua dabu bia howa iba ganarua dabu ange wiadagua iba gorene timbuni iba mbagedi be karia agima to̱labehe birulene bini.
32 Com aquelas pedras edificou o altar em nome do Senhor . Ao redor dele fez uma vala capaz de conter duas medidas de sementes
33 Ani buwa Elaya ibugua ira gabuwa loma biniru bo delolene dabu biagoriani manda mandabu ngelowa bulumaga biago balu podobaga buwa ira manda mandabu wiyagoriani mo paga hai hene. Ani buwa ibugua wali agali biaruhondo lamialu mbagedi be mariani iba hambu yalu ibuwa bulumaga loma binigo bo delole manda mandabu ngagoriabi ira gabini bulumaga delo dindiha ngarubi bibahendeni odoba hai hadaba layagola tigua anidagua biai hene.
33 e então armou a lenha, cortou o novilho em pedaços e os pôs sobre a lenha.
34 Ani biyagola ibugua tihondo lalu, Lone hambu odoba hadaba, layagola tigua ani bini. Ibugua lone lalu, Halu mbira lone hambu odoba hadaba, layagola tigua lone dege hambialu odoba hene.
34 Então disse: — Encham quatro cântaros com água e derramem sobre o holocausto e sobre a lenha. Disse ainda: — Façam isso outra vez. E eles o fizeram. Disse mais: — Façam isso pela terceira vez. E eles o fizeram pela terceira vez.
35 Anidagua biyagola loma binigo delole dabu manda mandabu wiyagoria howa iba pugu lalu piyagome ganarua lenelene bu wiyagoria iba timbuni biruyu mabu bini.
35 A água escorria do altar e enchia também a vala aberta.
36 Alendonaga loma biniru delolenengi hayagola Elaya ibugua loma biniru bo delaga dabu bu helayagoria kaware pu howa lalu, Anduane Homogo-o Abarahamanagabi Aisaganagabi Yagabanagabi Ngode Datagaliwabeore í̠ni kegoni. Í̠ hanguore Isaraelenaga Ngode Datagaliwabe kegonibi í̠naga biabe biahaga agali mbiraore i̱ore henedalo hendelobi mbirale uru í̠nime bia lalu kedagua bialu harudane hendelobi ti mo walia ha.
36 Quando chegou a hora do sacrifício da tarde, o profeta Elias se aproximou do altar e disse: — Ó
37 Anduane Homogo-o i̱naga bi larogo hale halu i̱na bia lalu kogo bibe. Ani beregola wali agali o karu tigua Anduane Homogo í̠ni hanguore Ngode Datagaliwabe henene henedane hendelo. Ani beregome wali agali urunaga bu mini mo beregedalu í̠ni keria haru dai buleberego manda bilo ani bia, lene.
37 Responde-me, Senhor , responde-me, para que este povo saiba que tu, Senhor , és Deus e que fizeste o coração deles voltar para ti.
38 Ani layagola Anduane Homogohanda ira dene ibira hayagola loma binigo wiyago dai halu ira wiarubi ege to̱le̱me dabu biyarubi dalu dindi angeni wiarubi bibahende do tauladaga hene. Iba ganarua bini biagoha biruyu mabu biyaruni heba dalu do yobiai hene.
38 Então caiu fogo do Senhor e consumiu o holocausto, a lenha, as pedras e a terra, e ainda lambeu a água que estava na vala.
39 Wali agali bu hearume anidagua biyago hondowa tini dindini palipe hai howa bi ladaga halu lalu, Anduane Homogo ibuni Ngode Datagaliwabeore kagoni. Anduane Homogo ibuni Ngode Datagaliwabeore kagoni, lalu lene.
39 Quando o povo viu isso, todos se prostraram com o rosto em terra e disseram: — O
40 Ani leagola Elayahanda lalu, Balanaga bi mana latagi haga agali o karuni mbirali pora bialu napelo bibahendeore minai hadaba, lene. Ani layagola tigua agali uruni bibahendeore minai hene. Ani biyagola Elaya ibugua agali uruni haru halu Kisono ange wiagoria dalipe howa bibahendeore bo wahai hene.
40 Então Elias disse: — Prendam os profetas de Baal! Que nem um deles escape! Eles os prenderam, e Elias os fez descer até o ribeiro de Quisom e ali os matou.
41 Ani buwa Elayahanda Ahabahondo lamialu lalu, Ai iba dalu timbuniore ue lalu ibaruane hale kogo áyu ogoni abale andaga pialu tomo nole gerai lalu pu, lene.
41 Então Elias disse a Acabe: — Suba, vá comer e beber, porque já se ouve o barulho de abundante chuva.
42 Ahaba ibu tomo nole abale andaga piya handala Elaya ibunaga biabe biahaga agali mbira heba Hari Kamelo nene wiagoria iraga howa dindini bulu paluwa ibunaga wanakui ge duli labo hengeneha paga howa berene.
42 Acabe subiu para comer e beber, mas Elias subiu até o alto do Carmelo. Ali, encurvado para a terra, pôs o rosto entre os joelhos
43 Ani biruwa ibugua agali ibunaga biabe biahaga biagohondo lalu, Í̠na puwa iba solowara bedagoha handa amu hole pu, lene.
43 e disse ao seu servo: — Vá e olhe para o lado do mar. Ele foi, olhou e disse: — Não vi nada. Então Elias disse: — Volte. E assim por sete vezes.
44 Ai nde kanegoria agali biago ibugua dai bialu howa lalu, I̱na amu iba solowara bereagoria hari beraliba mbira emene dege agalinaga gi ale amura ibiyane handaru, lene. Ani layagola Elayahanda agali ibunaga biabe biahaga biagohondo lamialu lalu, Áyu ogoni abaleore Kini Ahaba karia puwa í̠naga garo ale karisi nogo hosime gililaga biagoria biralu iba dalu naibidaore andaga abale pu lalu lamule pu, lene.
44 Na sétima vez o servo disse: — Eis que se levanta do mar uma nuvem pequena como a palma da mão de um homem. Então Elias disse: — Suba e diga a Acabe: “Apronte o seu carro e desça, para que a chuva não o detenha.”
45 Emeneore howa ginu mindibirume iba dalu ibule abaleore aruma hai hene. Ani bialu puyabu hongohe pulalu iba dalu abaleore ibira hene. Ani biya handala Ahaba ibu abale karisi biagoria iragaho biralu andaga pole Yaserili tano polene hariga wiadagua pene.
45 Em pouco tempo o céu escureceu, com nuvens e vento, e caiu grande chuva. Acabe subiu ao carro e foi para Jezreel.
46 Ani pialu heagola nde Elaya ibuha Anduane Homogonaga hongo mo karula hayagola ibunaga aga luni bu heago gambalibu tubagi halu andaga pole Ahabanaga nogo hosi baba gerai lowa ibu mo bamba halu puwa libu haru mandagi Yaserili tanoha anda pene.
46 A mão do Senhor veio sobre Elias, que cingiu os lombos e correu na frente de Acabe, até a entrada de Jezreel.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.