Mateus 5
Juziñamui Ñuera Uai (HTO) vs AAI
1 Jesús afe aillo iedo jáidɨnona cɨ́oillano, caifónedumo ráɨnazaide. Iemona ie llófuegamacɨ afémɨe abɨdo ofídiaɨoɨ.
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 Afe mei Jesús bie izói como íaɨoɨna llófuete:
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 “Comecɨ dɨnena dúeredɨcaɨ” daɨífɨredɨno ióbidiaɨoɨ, mei monamo ite Juzíñamui illáɨmana illarui afémacɨmo dúideza.
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 Comécɨna zúuredɨno caɨmare itíaɨoɨ, mei Juzíñamui íaɨoɨ fɨ́raiteza.
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 Comécɨna mánaɨdɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamui jɨca ia íaɨoɨena mameca énɨe máiñoitiaɨoɨza.
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 Júbiena méinegamɨe ɨere güíacana izói, Juzíñamui comecɨ jítaina izói ɨere íacadɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamui afe íaɨoɨ íacanana izói íaɨoɨ íllena afémacɨna cánoiteza.
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 Jɨáɨmacɨmo dúecaifɨredɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamui íaɨoɨmo dúecaiteza.
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 Comécɨna ɨ́aɨnidɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamuina cɨ́oitiaɨoɨza.
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 Icɨ́rafuena oni orédɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamui afémacɨna “Cue jitódɨomoɨ” dáɨiteza.
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 Juzíñamui jítaina íaɨoɨ fɨ́nuari duere zefuídɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei monamo ite Juzíñamui illáɨmana illarui íaɨoɨmo dúideza.
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 Comɨnɨ omoɨ báiñua, omoɨ duere íaɨoɨ fɨ́nua caɨmare ióbidɨomoɨ. Daje izói cue ɨ́coɨnia taɨno uaillaɨ ómoɨmo íaɨoɨ nitáadɨ caɨmare ióbidɨomoɨ.
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 Afena náfueñeno ióbicana caɨmare omoɨ iri, mei monamo ite áillue ebíredɨfue jɨrídoitɨomoɨza. Mei jaiai naɨ omoɨ iñena llezica ite Juzíñamui uai llóraɨnɨ daɨí duere fɨnóllena racácaiaɨoɨ.
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 Omoɨ, sal izói, bínɨe comɨnɨ ñue fɨnódɨnona itɨ́omoɨ. Mei íadɨ sal ie rɨ́ino íñenia güíllena caɨmáretañede. Afe rɨ́inonide sal ¿mɨnɨ́cado meine rɨ́iretade? Jaca meine rɨ́iretaninamona jaca ráifiñede. Comɨnɨ zaizɨ́llena macáranomo dotárega.
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 Omoɨ fɨnoca ñúefuiaɨ fɨ́nuamona, bínɨe comɨnɨ ñue íllena egáiñote raa izóidɨomoɨ. Iemona caifónedumo ite uáfori cɨ́ocaide jofue jaca retáidonina izói itɨ́omoɨ.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 Uneca mechera nogo eromo retáidollena unéñedɨomoɨ. Mei jɨáɨfodo caifo uáfori cɨ́oidɨnomo uneda ráɨnafɨredɨomoɨ, jofo eromo itɨ́nomo ñue egáiñollena.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 Afe izói ómoɨmo Juzíñamui comuítaga omoɨ fɨnófɨrega ñúefuiaɨ jino comɨnɨ eróicana fɨnócana omoɨ uiri. Daɨí omoɨ ñue fɨnócafuiaɨna ñue íaɨoɨ cɨ́oilleza. Uáfori íaɨoɨmo cɨ́otari, monamo ite omoɨ Moomo ñúefuiaɨ íaɨoɨ jóonellena.
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 “Moisés ocuica uai cáitajaɨbite,” daɨí cuemo omoɨ comécɨñeno iri. Daje izói jaiai Juzíñamui uai llóraɨma llófuia féitajaɨbiñedɨcue. Jaca afe uaillaɨ féitajaɨbiñedɨcue, mei jɨáɨfodo afe uaillaɨ ñue ɨ́coɨmo fúitaɨbitɨcue.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, mona naa énɨe dɨga naɨ fúiñeille dɨno bie ocuica uáillaɨmona daa uai oni ónide. Nana áfemo lloga íficaitɨfuiaɨ naɨ zuíñena llezica, afe uaillaɨ jaca íite.
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 Ie jira afe ocuica uáillaɨmona daa uai ɨere duere íadɨ dáamɨe náfueñenia, monamo ite Juzíñamui illáɨmana illáruimo afémɨe jamáimɨena jáite. Daje izói afémɨe náfueñena izói jɨáɨmacɨna “Caɨ náfueñeillɨ” daɨíadɨ, ɨere jamáimɨena jáite. Mei jɨáɨfodo aféuaillaɨ náfuetɨnona íemo jɨáɨmacɨ afe uaina náfuetadɨnona, “Bimacɨ Juzíñamui illáɨmana illáruimo jamánomoidɨnona,” daɨille.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 Mei birui ómoɨna dáɨitɨcue: Juzíñamui jitáinana ñue ɨ́coɨmo fuitállena, ocuica uai llófuetɨno, fariséuaɨ dɨga ɨere áfena nɨ́cɨdotiaɨoɨ. Mei íadɨ íaɨoɨ nɨ́cɨdoga baɨmo omoɨ fɨ́noñenia, monamo ite Juzíñamui illáɨmana illáruimo dúcɨñeitɨomoɨ.
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 Omoɨ jaiáidɨgɨmacɨ dáɨnana cacádɨomoɨ. Afe daɨna be nɨɨe: “Jɨáɨmana tɨtáñeno iri, mei jɨáɨma tɨtádɨmɨe jɨcánuano duere fɨnolle.”
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 Mei íadɨ afe emódomo nane dáɨitɨcue. Nɨnó dáamɨe ie aɨno come dɨga icɨ́ria, afémɨe áferi jɨcánuano duere fɨnolle. Daje izói ie ámana ɨaɨre daɨdɨ́mɨe Jamánomo Rɨ́illaɨnɨ afémɨemo jɨcánuano duere fɨnolle. Iemo jɨáɨ ie ámana “O abɨna onóñedɨmɨedɨo,” daɨíadɨ afémɨe áferi jaca nɨnomo dúiñede iraimo orérede.
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 Iemona Juzíñamuimo o úriacana llezica, daje izói afémɨemo fia fecáacaga raa o izájiacana llezica, o aɨno come dɨga o icɨ́rillamo o uibíoicaiadɨ,
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 afe o izájiacaga raana izáiñeno iri. Fueñe afémɨe dɨga ñue o fɨnori, caɨmare uái ómɨcoɨ íllena. Afe ñue ómɨcoɨ fɨ́nua méifomo, o izájiacaga raana fecáredɨo. Ja Juzíñamuimo úriredɨo.
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 Iemo jɨáɨfuemo omoɨ cacai. Ɨaɨfue omo mamédɨmɨe dɨga raɨre o úrizairi, afe ɨ́aɨfue záilleza. Jɨcánoracomo naɨ ona uiñena llezica, mai jino io anamo ñue ómɨcoɨ záitari, jɨcánoraɨmamo o ie úiñeilleza. Daɨí o fɨ́noñenia, afe jɨcánoraɨma fɨénidɨno llaɨtáfɨredɨnomo ona izájite. Iemo afémacɨ ona llavéracomo ɨ́baitiaɨoɨ.
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 Uafue ona dáɨitɨcue, o llavétatɨmɨe jɨcaca úcube ie jɨ́caja dɨeze o ɨ́bañenia, afécomona jaca jino bíñeitɨo, —daɨdɨcue.
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 Jaiai daɨnáuai cacádɨomoɨza. Afe be nɨɨe uai. Jɨáɨe rɨngo dɨga jɨruídoñeno o iri.
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 Mei íadɨ ómoɨna daɨdɨcue: Omoɨmona dáamɨe rɨngomo eróicana fɨeni comecɨ facáadɨ, afémɨe jae afengo dɨga ie comécɨdo jɨruifue fɨnode.
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 Mei o cɨona raamo o éroillamona fɨénidɨfuemo ona baɨítaia áfemo eróiñeno o iri. Ua, o uíjɨ nabejɨ o fítajamona o eróinino o illa izói, afe izói o fɨéniruitate raamo eróiñeno o iri. Afe uíjɨ júbene o fítañenia izói, fɨénide raamo éroillano o fáɨcanocaiñenia o abɨna nana iraimo dotátaite. Ie jira o abɨ́mona daa ɨ́eizɨ iñena izói, nana o abɨ táɨnocaille baɨmo ɨere ñuera.
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 Daje izói o fɨnóacanafuiaɨ fɨénidɨfuemo ona baɨítaia, aféfuiaɨ fɨnóñeno o iri. O onoɨ nabezi o jáitajamona aféfuiaɨ o fɨnónino o illa izói, afe o fɨéniruitate ráfuiaɨna o fáɨcanocairi. O jáitañenia izói, o fáɨcanocaiñenia, o abɨna nana iraimo dotátaite. Ie jira o abɨ́mona daa onoɨ íñenia izói, nana o abɨ táɨnocaille baɨmo ɨere ñue ite.
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 Daje izói jɨáɨe jaiai daɨna uai bie izói joide: “Nɨnó daa come ie aɨ dotáadɨ, afe bie rɨngona benómona óñeitɨcue daɨnabe aféngomo írena.”
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 Mei íadɨ birui ómoɨna daɨdɨcue: Dáamɨe ie aɨ dotáadɨ, afémɨe aféngona jɨruíretaite. Mei íadɨ daa ráfuedo dotárede. Afefue be nɨɨe: Afengo ɨnírede ia jɨáɨe ɨima dɨga íadɨ afengo dotárede. Daje izói dotácango aɨna otɨ́mɨe afe úamona afémɨe afengo dɨga jɨruifue fɨnode, mei Juzíñamui eróicana, afengo naɨ fuéñeidɨmɨe aɨ.
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 Daje izói omoɨ jaiáidɨgɨmamona cacádɨomoɨ. Afe be nɨɨe uai: “Juzíñamui eróicana ie mámecɨ o llɨ́ɨnuano o dáɨnana ñue ɨ́coɨmo záitari.”
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 Mei íadɨ birui ómoɨna daɨdɨcue: Uafue daɨíllena jaca mona mámecɨ llɨ́ɨnonidɨomoɨ. Mona Moo Juzíñamui illánoza, áfedo ɨere uafue daɨíñeno iri.
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 Daje izói énɨe íbogɨdo uafue daɨíñeno iri, mei afénɨena Juzíñamuimo jaɨnáideza; fia ie ɨdaɨ jóonera izóideza. Daje izói o llógana uafue daɨíllena Jerusalén mámecɨ llɨ́ɨnoñeno iri, mei afe jofue Nahíllaɨmamo, ua Juzíñamuimo dúideza.
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 Daje izói dama o ɨfócɨdo uafue daɨíñeno iri, mei o ɨfótɨraɨ úzetɨraɨna méidonidɨomoɨza, daje izói jítɨtɨraɨna orénidɨomoɨza.
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 Iemona jɨáɨe uaina nabáiñeno “Jɨɨ fɨ́noitɨcue” daɨíri. Mei jɨáɨfodo “Jɨɨ fɨ́noiñeitɨcue” daɨírena. Uafue daɨíllena bie izói o daɨna baɨmo jɨáɨe uaina o nabáiadɨ afe uai Taɨfémona bite.
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 Daje izói jɨáɨe jaiai nanómona dáɨnana cacádɨomoɨ. Afe daɨna be nɨɨe uai: “Dáamɨe jɨáɨmɨe ui fitáadɨ afe ɨbana afémɨe ui fitárega. Daje izói dáamɨe jɨáɨmɨe ízido dɨtáadɨ afe ɨbana afémɨe ízido dɨtárega.”
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 Mei íadɨ birui ómoɨna daɨdɨcue: Dáamɨe fɨeni omoɨ fɨnóadɨ, ɨbana afémɨemo rɨire úriñeno o iri. Mei jɨáɨfodo dáamɨe o uiéco putáadɨ daje llezica enéfene putari íena o daɨíri.
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Dáamɨe taɨno omo jɨ́tajano, o caifóferoi baɨróadɨ, afe llezica o jinófenemo jɨtáraroi caifóferoi dɨga naga afémɨemo o fecari.
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 Daje izói dáamɨe mei policía izóidɨmɨe méerede raana daa kilómetro rɨ́ifuedo o abɨ́taiadɨ, afe baɨmo mena kilómetros icɨ́riñeno o uíri.
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 Nane dáamɨe raa ómoɨmo jɨcáadɨ, afe íemo o fecari. Jɨáɨmɨe “Nano íanori cuemo fia feca” daɨíadɨ, afémɨemona oni jɨ́jɨcaiñeno o iri.
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 Daje izói jaiai nanómona daɨna uaina cacádɨomoɨ. Afe be nɨɨe uai: “Omo caɨmare úrifɨrenamɨena izíruiri, íemo o icɨ́rillamɨena éoiri.”
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 Mei íadɨ birui ómoɨna daɨdɨcue: Omoɨ icɨ́rillamɨena omoɨ izíruiri. Omoɨ faidódɨmɨena caɨmare íemo omoɨ fɨnori. Omoɨna éoidɨnona ñue omoɨ fɨnori. Omoɨ báiñotɨno, íemo jɨáɨ ómoɨna fɨeni fɨnóacadɨno dɨga afémacɨ íena Juzíñamuimo omoɨ jɨcari.
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Daɨí omoɨ íllemona monamo ite omoɨ Moo Juzíñamui jitótɨaɨna jáitɨomoɨ. Mei afémɨe ñúemacɨ ie jitómana egáiñotadeza, daje izói jɨáɨe fɨénidɨmacɨ íena egáiñotadeza. Iemo, comécɨna jaɨ́cɨna jóidɨnomo afémɨe nocɨna bɨítate, daje izói comécɨna jaɨ́cɨna jóiñedɨno íena nocɨna bɨítate.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 Mei danɨ ómoɨna izíruitɨnona omoɨ izíruiadɨ, ¿áfemona mɨnɨca jɨrídoitɨomoɨ? Jaca jɨ́ridoñeitɨomoɨ. Omoɨ jámairuiga gobierno raiñoca úcube llɨ́ɨnofɨredɨno da afémacɨ izíruitɨnona izíruitiaɨoɨ. Afémacɨ baɨmo izíruiredɨomoɨ.
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Dama omoɨ ámatɨaɨ caɨmare omoɨ uáidoiadɨ, ¿nɨɨe ñúefue fɨnódɨomoɨ? Juzíñamuina onóñedɨno bie izói illa. Afémacɨ baɨmo nana comɨnɨ caɨmare uáidoredɨomoɨ.
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 Monamo ite omoɨ Moo Juzíñamui ɨ́aɨfuenide comécɨna fɨ́gomɨena illa izói, afe izói omoɨ iri.
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.