Mateus 24
Juziñamui Ñuera Uai (HTO) vs AAI
1 Daɨí daɨna mei Jesús Juzíñamuimo gaɨríracomona jino jaide. Jino jailla llezica ie llófuegamacɨ: “Bie ebire fɨnoca gaɨríracomo éroi,” Jesuna daɨdíaɨoɨ.
1 Jesu Tafaror Bar gagamin ihamiy tit inan auman, ana bai’ufununayah hina hiu, “Tafaror bar kwi’itin gewasin maiyow.”
2 Mei íadɨ Jesús íaɨoɨ uai ote:
2 Jesu iyafutih eo, “Sawar iti kwa’i’itan, a tur ao’owen, kabay etei boro natafofor nare naatu kabay ta boro men ana efanamaim na’inu’in kwana’itinimih.”
3 Iemona Olivo daɨna ídumo jáidiaɨoɨ. Afénomo Jesús ráɨnana mei ie llófuegamacɨ báinino íemo jɨcánotiaɨoɨ:
3 Jesu yen Olive Oyaw tafan mare, ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hina biyan hitit hibatiy hio, “Kuo anowar mar i boro biy iti sawar hinamatar? Naatu o inanan ina’inanen boro abisa ana’itin anaso’ob. Naatu mar yomanin nakakabon boro mi’itube ana so’ob?”
4 Jira Jesús íaɨoɨna daɨde:
4 Jesu iyafutih eo, “Matato niwa’an, men sabuw hinan hinifufuwimih.
5 Mei dɨga comɨnɨ cue mámecɨdo billano “Crístodɨcue” dáɨitiaɨoɨ. Afémacɨ aillo comɨ́nɨna jɨ́fueitiaɨoɨ.
5 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinan hinao, ‘Ayu i Keriso’ naatu sabuw moumurih na’in boro hinifufuwih.
6 Aillo jobáirillana fɨ́dɨitɨomoɨ. Dáarie áɨnori cácaitɨomoɨ, íemo jɨáɨena jɨca cácaitɨomoɨ. Mei íadɨ áferi jacɨ́naiñeno omoɨ iri, mei daɨí íficairedeza. Mei íadɨ énɨe fuillɨ́ruiñede.
6 Baiyow ana tur boro kwananowar, naatu baiyow isan ana tur boro kwananowar, baise men kwanabir. Sawar yumatah ta ta boro hinamatar, baise nati i men mar yomanin.
7 Mei jɨɨ daa naɨraɨ jɨáɨe naɨraɨ dɨga fúirite. Iemo daa énɨe jɨáɨe énɨe comɨnɨ dɨga jobáiritiaɨoɨ. Afe llezica aillo náɨraɨaɨ júbietaitiaɨoɨ, íemo aillo dúicuaɨ íite, íemo ñuizaɨngo dɨga ígobiaɨna ñúite.
7 Tafaram ta boro tafaram ta hairi hiniyow, na’atube bar merar ta boro bar merar ta ana aiwob hairi hiniyow. Baimar kakafin, iriyoy boro tafaram awan nakaratan.
8 Comɨnɨ duere zefuíllemona nana bífuiaɨ como taɨnéinafue.
8 Sawar iti etei hinamatar i kek tufuwamih ebobotukwar na’atube.
9 Afe llezica ómoɨna duere fɨnóllena fécaitiaɨoɨ. Duere fɨnoda ómoɨna tɨ́taitiaɨoɨ. Cue ɨ́coɨnia nana comɨnɨ ómoɨna éoitiaɨoɨ.
9 “Sabuw boro hinafatumi hinabuw kwanan hini’a’akir, hina’asbuni kwanamorob, ayu wabu’umaim kwabowabow isan.
10 Aféruillaɨdo aillo comɨnɨ Juzíñamuimo ɨ́ɨnuana féitaitiaɨoɨ. Danɨ conímana éoitiaɨoɨ. Daje izói conímana fállena fécaitiaɨoɨ.
10 Nati ana veya’amaim baitumatumayah boro hai baitumatum hinihamiy, naatu turahinah babah hinao, taiyuwih turahinah hinifa’ifa’ih,
11 Afe llezica taɨno llotɨno ɨere íite. Afémacɨ: “Caɨ bie Juzíñamui dɨbénedo úritɨcaɨ,” dáɨitiaɨoɨ. Afémacɨ aillo comɨ́nɨna jɨ́fuecana uite.
11 dinab baifufuwenayah moumurih na’in boro hinatit sabuw moumurih na’in hinifufuwih.
12 Aféruimo dɨga fɨénidɨfuiaɨ comuíllamona, aillo comɨnɨ conímana izíruillana féitaitiaɨoɨ.
12 Tafa’asar boro nara’at natasasar sabuw momurih na’in hai yabow boro wan natutum.
13 Mei íadɨ fuitállɨnomo ñue nɨ́fuenino íitɨmɨe jílloite.
13 Baise yait nabukikin nan yomanin natitit i boro yawas nab.
14 Iemo afe bie Juzíñamui illáɨmana illano ñuera rafue nágagobiaɨdo llóitiaɨoɨ, nana náɨraɨaɨ áfena onóillena. Afe mei énɨe fuillɨ́ruimo dúcɨite.
14 Tur Gewasin, mar ana aiwob isan, i boro tafaram wanawanan etei hinabinan sabuw etei hinanowar, imaibo mar yomanin boro nan natit.
15 Jaiai Juzíñamui uai jino llóraɨma Daniel, íiraɨruimo biite ɨaɨre fɨ́nuaɨbitɨmɨedo úrite. Afe bíitɨmɨe dɨga ráanɨaɨna táɨnocaitaite. Afe fɨeni fɨ́nuaɨbitɨmɨe Juzíñamui gaɨríraco eromo ite rairuírede ñúenomo jáillana o cɨóadɨ, jɨca botáredɨomoɨ. Bíuai facádotɨmɨe afe uaina ñue onoiri. Onóillano abɨ rairuiri.
15 “Biya’ohow Ana Sawar Kakafin boro efan kakafiyinamaim nabatabat kwana’itin, dinab orot Daniel eo na’atube. Baiyabayan orot iti tur nabiyab naniyan nab gewas.
16 Afemona Judea énɨemo itɨno oni caifóneduaɨmo botárede.
16 Sabuw iyab Judea wanawananamaim tema’ama boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen.
17 Daje izói daa come ie jofo caifófebanimo íadɨ, ie jofo eromo ite raana jofo jaillano baɨróñeno afénomona bótaiteza.
17 Orot yait ana bar faifiy wan ema’am boro men nare ana sawar bar wanawanan nabowamih, veya en.
18 Daje izói jacáfaɨmo itɨ́mɨe abɨdo ie jofomo ite ɨnícuiruaɨna uáɨbiñeite.
18 Orot yait masaw ebowabow boro men namatabir ana biya baibiyon bar nabaimih.
19 Aféruillaɨdo namócɨngotɨaɨna, ¡nɨɨ dúerena! Daje izói monoɨ jirode úrue llɨ́ɨidɨngotɨaɨna, ¡nɨɨ dúerena!
19 Nati ana veya’amaim baibin iyab siasiar tema’ama naatu baibin iyab kek tibitotoman boro hini’akir yababan hinab.
20 Nocɨ́ruillaɨdo jino o bótañeillena, Juzíñamuimo jɨcari. Daje izói ocózinaillaruimo o bótañeillena o jɨcari.
20 God isan kwanayoyoban, saise men rarab kokou ana veya’amaim o Sabbath ana veya’amaim namataramih.
21 Mei aféruimo ɨere aillo duere zefuíllɨfuiaɨ íiteza. Enɨe comuíllanomona bené afe izóidena iñede. Iemo jɨáɨ afe méifomo afe izói íñeite.
21 Nati ana veya’amaim boro yababan kakafin men marasika anamaim o boro namamatar na’atube namataramih.
22 Mei jɨɨ, aféruillaɨ Juzíñamui due mozíñoñedenia buna jílloñena. Mei íadɨ ie nɨzécanona izíruillano, aféruillaɨna afémɨe nano íanori mozíñoite.
22 God nati veya narurukabum na’at sabuw boro yawas men hinab. Baise ana sabuw rurubiniyih isah enotanot, imih veya boro narukabum.
23 Iemona dáamɨe ómoɨna: “Be Cristo,” daɨíadɨ, daje izói: “Cristo batɨ́ ite,” daɨíadɨ afémɨemo ɨ́ɨnoñeno omoɨ iri.
23 “Nati ana veya sabuw afa hinan hina’uwi, ‘Keriso’oban iti!’ o ‘Iban ni’i!’ men kwanitumatum.
24 Mei Crístona abɨ mamede jɨ́fueridɨno bíiteza. Daje izói afémacɨ: “Caɨ bie Juzíñamui dɨbénedo úritɨcaɨ,” dáɨitiaɨoɨ. Afémacɨ uaido dáɨnamona áillue comuídena fɨ́noitiaɨoɨ, naa fáɨgacaitade ráanɨaɨri. Afedo comɨ́nɨna jɨ́fueiacadiaɨoɨ. Dama Juzíñamui nɨzécanona jɨ́fuefillena facátaitiaɨoɨ, mei íadɨ jɨ́fuetañeitiaɨoɨ.
24 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab baifufuwenayah boro hinan ina’inan fokarih hinasinaf God ana rourubinen sabuw moumurih na’in boro hinabow.
25 Ja nana bífuiaɨ uícodo ómoɨmo llotɨ́cueza.
25 Imih abimatuwibo sawar hinamatar.
26 Ie jira: “Ero baɨ batɨ́ táɨzicɨmo Cristo ite,” afémacɨ daɨíadɨ afénomo jáiñeno omoɨ iri. Daje izói: “Ero, bico eromo Cristo ite,” daɨíadɨ afémɨemo ɨ́ɨnoñeno omoɨ iri.
26 “Sabuw a tur hinaowen hinao, ‘Iban nati arar yan ema’am,’ men imaim kwanan kwananuwih. O hinao, ‘Nati nanawan bar wanawanan wa’ir ema’am,’ men kwanitumatum.
27 Mei ameo fuirɨ llairilla llezica jɨca afáifene ɨ́coɨmo cɨ́ocailla izói, afe izói cue billɨrui jɨca cɨ́ocaizaɨbite; Nanoide Ɨima Jitódɨcueza.
27 Veya yeninane namanamar ebowabow veya ra’iyinane uman emamarakaw, Orot Natun nanan ana marakaw boro nati na’atube.
28 Iemo inónɨaɨ gaɨrízaifɨrenamona rɨlle rɨfáillanona ñue omoɨ onona izói, afe izói abɨdo cue cɨ́ocaillemona raɨre ómoɨna duere fɨnóllena uáfuena ónoitɨomoɨ.
28 Menamaim orot babin biyan murubin inu’in mamu ikou boro etei imaim hinaru’ay.
29 Afe duere zefuíllɨrui záailla méifomo, jitoma dúite. Daje izói fɨui égaiñoñeite, íemo jɨáɨ ucúduaɨ monámona ana cócɨitiaɨoɨ. Afe llezica nana monamo itɨ́nuiaɨ rɨire mozíoide ráanɨaɨ niráɨricaite.
29 “Yababan iti hinamamatar ufunamaim
30 Afe mei Nanoide Ɨima Jitó Cristo bille jana monamo cɨ́ocaite. Afena cɨóillano nana énɨe naɨraɨ éenaitiaɨoɨ. Nanoide Ɨima Jitó Cristo ana bíllana cɨ́oitiaɨoɨ. Afémɨe mona ero uíllɨedo bite, naa íemo ite rɨ́ino naa ebíredɨno dɨga.
30 “Imaibo Orot Natun maramaim boro natit, tafaram wanawanan sabuw etei orot Natun ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit sakuk wanawanan nanan hina’itin hinama hinarerey.
31 Afe mei ie abɨ imacɨ óreite, afémacɨ rɨire bainada fúullemona nana Juzíñamui eneno nɨzécano nágafeniaɨmona dáanomo jɨ́ɨrillena. Iemona jɨca énɨe fuédaɨaɨmona, íemo énɨe enéfeniaɨmona bíitiaɨoɨ.
31 Ana tounamatar boro taur douduf auman hinatit tafaram tutufin wanawanan umasusun kwafe’en etei God ana sabuw rurubinih hinabow hinita’ay.
32 Higuera daɨna aménamo mamécafuena omoɨ onoiri. Ie onócairo como fueñe zɨ́cua llezica, ja fɨmona áɨnozide, daɨdɨ́omoɨ. Daje izói afe amena rábiaɨ jino fɨruilla llezica, ja fɨmona áɨnozide daɨífɨredɨomoɨ.
32 “Ai fofou raurihimaim ebi’obaiyih kwanaso’ob, ai raurih boubuh tititit kwa kwaso’ob, ai hai buwayan ana veya i natit.
33 Afe izói jitoma dúilla, íemo afémonado nana jɨáɨe zuide raa omoɨ cɨóiadɨ, íiraɨrui áɨnozillana ónoitɨomoɨ. “Ja dúcɨacade,” daɨíredɨomoɨ.
33 Bai’obaiyen i ta’imon, sawar iti na’atube hinamamatar kwa boro kwanaso’ob, veya i nakabom etawan awanamaim ebatabat.
34 Uáfuena ómoɨmo llotɨcue, bigɨma naɨ tɨ́iñeille llezica nana bie raa jino zúite.
34 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti boun yawas kwama’am boro iti sawar namatar kwana’itinibo kwanamorob.
35 Mona énɨe dɨga fuite, mei íadɨ cue uaillaɨ jaca fúiñeite. Cue lloga raa nana zúite.
35 Mar tafaram i boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.
36 Mei íadɨ cue billɨrui ónoñega. Daje izói cue bille hora buna onóñena. Juzíñamui abɨ imacɨ onóñediaɨoɨ. Daje izói Juzíñamui Jitó áfena onóñede. Dama Moo Juzíñamui ónoiga.
36 “Orot men yait ta Jesu ana na isan veya o sumar so’obamih. tounamatar maramaim men hiso’ob na’atube i Natun auman men so’ob, baise Tamah akisinamo so’ob.
37 Noé illágɨmamo comɨnɨ fɨeni illa izói, afe izói Nanoide Ɨima Jitó billɨ́ruimo comɨnɨ daɨí íitiaɨoɨ.
37 Noah ana veya’amaim abisa mamatar na’atube Orot Natun nanan boro na’atube namatar.
38 Aféruillaɨdo aillo nocɨ naɨ bɨíñena uícodo, comɨnɨ Noé llogáuaimo náfueñeno daa güilla llotíaɨoɨ. Güillano jirófɨrediaɨoɨ. Afe llezica íaɨoɨ fɨeni illafue meídoñeno, áɨreoidiaɨoɨ, íemo íaɨoɨ jízanɨaɨ ɨníreitaoidiaɨoɨ. Jaca daɨí itíaɨoɨ abɨna Noé áillue nocáe eromo jaide.
38 Nati ana veya tuw yena’e ana veya orot babin hiyuw hibow, hiaa hitom, hitabin hibiyasisir ufut Noah ark wanawanan run;
39 Iaɨoɨ duere zefuíllemo due jiza comécɨñediaɨoɨmo áillue nocɨ íaɨoɨmo bɨ́ide; áferi coróbaizɨdiaɨoɨ. Nanoide Ɨima Jitó billɨrui afe izói íite.
39 naatu so’oba’e hima’am kwanekwan tuw yen etei e’aruwih hin himorob. Imih orot Natun nanan ana itinin i boro nati na’atube.
40 Aféruimo mena ɨima jacáfaɨmo illa llezica, afe íaillɨnoɨmona dáamɨe Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨmɨe caifo monamo uille, ie mei jɨáɨmɨe fɨébicaite.
40 Orot rou’ab boro hai masaw hinama hinabob, Orot ta boro tounamatar hinabora’ah ta boro hinihamiy nama.
41 Daje izói mena rɨngo trigo lláia llezica, daango caifo uiga, jɨáɨngo fɨébicaite.
41 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hinabora’ah, babin ta boro hinihamiy nama.
42 Caade izói abɨ́ omoɨ onoiri, mei caɨ Ocuíraɨma billɨrui ónoñegaza.
42 “Isan imih mata to niwa’an, anayabin men kwaso’ob mar biy boro a Regah nan.
43 Mei íadɨ bífuena onódɨomoɨza; jofo naama merɨ́rizaɨbitɨmɨe bíllana onóadɨ, afémɨe ie jofo rairuíllano ɨnɨ́ñeno cáaite. Daɨí afémɨe merɨ́rizaɨbitɨmɨe ie jofona tuíñotañeite ie raa merɨ́llena.
43 Baise tur iti ao i naniyan kwanab. Orot bar matuwan bainowan hai veya nasoso’ob, boro matan nanuw nama’am nanunih hinabihir, ana bar boro men hinakwib hinabainuwimih.
44 Ie jira jɨca ia abɨ́ ñue omoɨ fɨnori. Mei due jiza comecɨ fácañeitɨomoɨmo, Nanoide Ɨima Jitó bíiteza.
44 Imih mar etei mata to niwa’an kwanabobuna kwanama, anayabin Orot Natun boro men o veya kunotanotamaim natitamih.
45 Ɨɨnofɨrede ocuífɨregamɨemo omoɨ comécɨiri. Afémɨe ñúefue baitádɨmɨe. Ie ocuídɨmɨe nana jofo ero comɨ́nɨna uíñotaite. Güille hóramo dúcɨa llezica afémɨe afémacɨna écaite.
45 “Akir wairafin bosunusunubayan naatu not wairafin ana orot ukwarin boro nayara’ah akir wairafih afa nakaifih hai bay ana veya’amaim nitih.
46 Naga ie naama ocuícana ñue fɨnófɨredɨmɨe afémɨe billɨ́ruimo caɨmare ite, mei ie ocuica ñue fɨ́nuana cɨ́oizaɨbiteza.
46 Naatu ana orot ukwarin namatabir nanan bowabow gewasin nabowabow na’itin boro niyasisir.
47 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue. Afemona jofo naama nana ie jofo eromo ite ráanɨaɨna afémɨena uíñotaite.
47 A tur ao’owen nati akir wairafin boro nayara’ah sawar etei nakaifen.
48 Mei íadɨ ocuífɨregamɨe fɨénidɨmɨena jáiadɨ, íemo afe llezica: “Cue ocuídɨmɨe are bíñeite,” comécɨdo dáɨiadɨ, afe ocuífɨregamɨe jaca ɨ́ɨnofɨnide.
48 Baise akir wairafin nitafasar nao, ‘Au orot ukwarin men saise matabir enanamih.’
49 Daɨí daɨna mei afémɨe jɨáɨe ócuifɨregano duere fɨ́noite. Afe llezica afémɨe jɨfáidɨno dɨga güizájite.
49 Naatu natatabir akir wairafih afa narauw ni’a’afiyih bay naa, harew tomayah bairi hinaa hinatom hinabikoko’aw wanawanan
50 Iemo ie ocuídɨmɨe billɨ́ruimo afémɨe comécɨñeitemo, ie naama dúcɨite. Daje izói ocuífɨregamɨe ónoñega hóramo dúcɨite.
50 veya naatu sumar so’oba’e nama’am kwanekwan ana orot ukwarin namatabir nan natit.
51 Dúcɨillano afémɨena jamánomo duere fɨ́noite. Afe mei comecɨ dɨné naɨ ɨáɨrena mei abɨna ñue cɨ́oidɨno ɨere duere zefuilla izói, afe izói afémɨena duere zefuítaite. Afemona afémɨe ɨere éite. Eiano izírenari murímurite, —dɨnori Jesús úrite.
51 Naatu orot ukwarin nati ana akir wairafin boro nab narab ufun narauwatait, sabuw afa wanawanah rerekabih bairi baimakiy kakafin hinab hinama hinarerey wah takitak niwa’an.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.