Lucas 12
Juziñamui Ñuera Uai (HTO) vs AAI
1 Afe dáaruido dɨga náɨraɨaɨ dáanomo ɨere gaɨrídiaɨoɨ. Gaɨríllamona conímaɨaɨna zaizɨ́diaɨoɨ. Iemo Jesús ie llófuegamacɨna nano fueñe daɨde:
1 Nati ana veya’amaim sabuw hiruru’ay ana itinin i sibisib na’atube, naatu sabuw himour kwanekwan efan etei hibai karam hi’a’abinamo hibat. Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Pharisee hai yeast isan mata toniwa’an, nati sabuw ufuhine ana itinin i gewasin baise wanawanah i rerekabin, imih a tur ao’owen.
2 Nana báinino daɨna uai jino uáfodo cɨ́ozite. Daje izói nana báinino retáidoga raa uáfomo báifite.
2 Abisa hisabuw inu’in boro sabusabuw hinabosair, naatu abisa wa’iwa’irin inu’in boro nirerereb.
3 Mei íemona, nana jítɨfomo omoɨ báinino úrilla uaillaɨ jino úzefomo cacaille. Daje izói jofo eromo báinino omoɨ daɨna uai comɨnɨ dáanomo uáidota afémacɨ cacáicana fɨcɨre llolle.
3 Abisa guguminamaim kuo boro natit marakawamaim hinanowar, naatu abisa akisimo bar etawan ihir taituwa taininamaim kubitarasib boro bar faifiy wan hinabat hinao rereb.
4 Omoɨ cue nabáiñɨaɨdɨomoɨ, jira bie izói ómoɨna dáɨitɨcue. Fia abɨ ɨ́eizɨ tɨtáfɨrede comɨ́nɨna jacɨ́ruiñeno iri. Afe mei afémacɨ ómoɨmo íaɨoɨ fɨnolle jɨáɨfuena iñede.
4 “Au ofonah a tur ao’owen sabuw iyab biya hina’a’asabun isan men kwanabir, anayabin nati ufunamaim boro men abisa ta hinasinaf.
5 Mei jɨáɨfodo omoɨ jacɨ́ruillɨmɨe llóitɨcue. Abɨ ɨ́eizɨ tɨ́taja méifomo boode jóraimo comecɨ dotáfɨredɨmɨena omoɨ jacɨ́ruiri.
5 Orot yait kwana bibiruw i anao kwananowar. God i kwanabiruw, anayabin biya na’a’asabun ufunamaim ana fair ema’am boro baimakiy ana efanamaim nitaiy kwanare. Imih a tur ao’owen God i kwanabiruw.
6 Onódɨomoɨza, cinco dɨga ófocuiño mena úcubetunido ɨbárede. Mei íadɨ afémacɨmona Juzíñamui dáamɨena féitañede.
6 Mamu kwikwik etei five hai biyan i two toea tetotobon, baise God boro men kafa’imo nati mamu kikimin ta isan nuhin eburuburumih.
7 Iemo jɨáɨ ómoɨmo ite ɨfótɨraɨ illa dɨ́gatɨraɨ facádoga. Daɨítadeza jacɨ́ruiñeno iri. Mei omoɨ, aillo ófocuizaɨ baɨmo ráifidɨomoɨza.
7 Na’atube ukwarimaim arib eretei bai’ab tebatabat God i so’ob, imih men kwanabir. Kwa a baiyan i ra’at men mamu kwikwik na’atube.
8 Omoɨna dáɨitɨcue: Nanoide Ɨima Jitódɨcueza, comɨnɨ eróicana nana cuena jiéruitɨnona afe izói Juzíñamui abɨ imacɨ eróicana jiéruitɨcue.
8 A tur ao’owen, orot yait ayu isou sabuw etei nahimaim eo’orereb, Orot Natun auman boro God ana tounamatar etei nahimaim nati orot isan naorereb.
9 Iemo daje izói comɨnɨ eróicana cuena jáanoitɨnona, afe izói Juzíñamui abɨ imacɨ eróicana jáanoitɨcue.
9 Baise orot yait sabuw etei nahimaim ayu eyayaubu. Orot Natun auman boro na’atube God ana tounamatar etei nahimaim ibo nayaub.
10 Iemo nane jɨáɨfue, nɨnó daa come Nanoide Ɨima Jitona ɨaɨre dáɨia, afémɨe daɨna ɨ́aɨfue dórede. Mei íadɨ nɨnó dáamɨe Ñuera Joréñona ɨ́aɨre dáɨia, afe jaca dónide.
10 Yait Orot Natun isan tur nao kakaf na’at boro nanotawiy, baise orot yait Anun Kakafiyin isan tur kakafin nao nabi’ib boro men nanotawiy.
11 Iemo nɨnó jɨáɨruido Juzíñamui uai llorácomo afémacɨ omoɨ uíadɨ áfemo comecɨ llícɨtaiñeno iri. Daje izói izire jɨcánofɨredɨnomo, naa ocuídɨllaɨnɨ dɨga, afémacɨmo omoɨ íaɨoɨ uia, omoɨ daɨíacana uaimo comecɨ llícɨtaiñeno iri.
11 Baibabatiyi isan hinabuwi kwanan Kou’ay Baremaim, o gawan sabuw nahimaim, o aiwob sabuw nahimaim, men taiyuw wasfafari isan, o tur mi’itube eo isan kwaniyababanamih.
12 Mei omoɨ úriacanamo dúcɨille llezica, Juzíñamui Ñuera Joreño omoɨ daɨíllɨfuena ómoɨmo llóiteza, —daɨde.
12 Anayabin God Anun Kakafiyin nati ana veya’amaim boro tur ni’obaiyi kwanao.”
13 Comɨ́nɨmona dáamɨe Jesuna daɨde:
13 Rou’ay wanawanahimaim orot ta Jesu iu, “Bai’obaiyenayan, ayu akokok tuwai ana tur ina’owen, tamai momorob ana kwahan nafaram airi ana bow.”
14 Jira Jesús afémɨena daɨde:
14 Jesu iya’afut eo, “Aro, ayu au ef men ema’am boro anibasit tuwat airi a sawar kwahan ana faram?”
15 Jesús nane dáanomo daɨde:
15 Naatu Jesu tatabir sabuw etei iuwih eo, “Mata toniwa’an sawar moumurih na’in bow isan men mata nananan niwa’an. Anayabin yawas wanatowan boro men orot ana sawar moumurih imaim hinafufun hinitinimih.”
16 Afe mei bie jino onótate raafue llote:
16 Naatu Jesu oroubon ta eo, “Ana veya ta orot sawar wairafin ana masaw bo ana ub hiyen gewas hiw ro’oh moumurih na’in hiya itah,
17 Afemona ɨere ráaredɨmɨe comecɨ facade: “¿Mei nɨɨe izói íitɨcue? Afe áillue llɨ́zie éenollɨno iñede.”
17 basit mare ma not. ‘Ayu boro mi’itube ana sinaf? Anayabin iti bay hinafafour efan i boro en.’
18 Nane dáanomo comecɨ facade: “Cue fɨnóllemo ja uíbicaidɨcue. Cuemo ite éenoracuaɨ júdaɨano jamánomo áillocuaɨna nitátaitɨcue. Afécuaɨmo nana jofo cue olle llɨ́ziena éenoitɨcue. Daje izói nana cuemo ite raana afécuaɨmo jóoneitɨcue.
18 Naatu ana notamaim eo, ‘Ayu boro iti na’atube ana sinaf, bay hai bar atamanih ana ku’uben hinare naatu gagamih ana wowab. Saise au bay ana ya naatu au sawar afa auman imaim ana ya.’
19 Afe mei dama cue abɨna dáɨitɨcue, ‘Ja aillo raa jofo ofítatɨcue; áfedo dɨga fɨmona cáaitɨcue. Nágarui táɨjɨñeno fia güítɨcue. Iemona fia uái íitɨcue. Aillo vino jíruano, áferi caɨmare ífɨreitɨcue,’” daɨde.
19 Imaibo anao, ‘Darik orot, anababatun abow, kwamur manin na’in ana fofonin sawar etei abogaigiwas sawar, imih bounabo hamen ana mare anama gewas, anaa anatom taiyuwu aniyasisir!’
20 Mei íadɨ Juzíñamui íena daɨde: “Comécɨna onóñedɨmɨedɨo. Fui naɨo tɨ́itɨo. Afe mei o ofítaga ráanɨaɨ ¿bu náamatalle?” daɨde.
20 Baise God iu, ‘Kwikwekwe’aw gewas! Boun gugumin boro inamorob naatu a sawar iti ibobogaigiwas boro yait nabow?’”
21 Mei dama ie abɨ íena aillo raana ofítaitɨmɨe daɨí íteza, mei daɨí afémɨe ofítaja llezica, Juzíñamui jítainamo comécɨñede. Comécɨñeno, afémɨe Juzíñamui eróicana ɨere dúeredɨmɨena jaide, —Jesús daɨde.
21 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Imih itinin i ta’imon, sabuw iyab aurih sawar karam hiya tetototo God matanamaim i men sawar wairafih.”
22 Afe méifomo Jesús ie llófuegamacɨna daɨde:
22 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “A yawas isan a tur ao’owen men kwaniyababan kwanao, ‘bay boro menamaim anab ana’aan,’ o biya isan kwanao, faifuw boro menamaim anab ana’us.
23 Caɨ ñue illafue caɨ güille baɨmo ráifide. Iemo jɨáɨ caɨ abɨ caɨ ɨnícuiro baɨmo ráifide.
23 Anayabin it etei taso’ob yawas i sawar gagamin men bay na’atube naatu biyat i sawar gagamin men ar faifuw na’atube.
24 Mai “cuervo” daɨna cháafona eróidemo comécɨiri. Afémacɨ jaca riñédiaɨoɨ; daje izói llɨzíllanɨaɨ jofo oñédiaɨoɨ. Daje izói afémacɨ güille éenoraco iñede, naa íaɨoɨ ofítaranori. Mei íadɨ Juzíñamui afémacɨna ecade. Ie mei omoɨ afe ófocuizaɨ baɨmo jamánomo ráifidɨomoɨ.
24 Baise kwanuw mamu awaw kwana’itih, i men me hikwair hitar, masaw hibo, naatu hifour hitab te’aa’umih en, na’atube men bay hai bar hiwowab imaim bay teya’aya’amih en, baise God akisin ebituwih! Imih kwa i God ana sawar gagamin men mamu na’atube!
25 Omoɨmona, comecɨ ɨere llícɨamona, ¿mei bu ie zairilla dɨnori baɨmo mediio metro zairírena?
25 Isan imih iti sawar isah kwana biyababan ana gewasin i boro abisa namatar? Kwanotanot nati kwana biyababanamaim boro kwamur tabo ayawas tafan hina yara’ah namanin kwanama? Men karam.
26 Mei duera raana fɨnónidɨomoɨ ia, ¿nɨbái mei jɨáɨe raa fɨ́nuamo ɨere comécɨidɨomoɨ?
26 A yababan iti sawar gidigidih isah kwabiyababan men emamatar, aisim sawar gagamih isah kwabiyababan?
27 Rarocɨ záfia zeríllamo omoɨ comécɨiri. Afémacɨ táɨjɨñediaɨoɨ; daje izói raana niñédiaɨoɨ. Mei íadɨ jɨáɨfodo ómoɨna dáɨitɨcue, jaiai illaɨma Salomón ñue cɨ́oide raana jamánomo ráarede íadɨ, bie záfia ebírena izói, ebíredɨroina jɨtáñede.
27 “Kwanuw rarab bogay ebatabat kwa’itin, men masaw hitar tebob, o ar faifuw tesasakir en, baise a tur ao’owen aiwob orot Solomon ana bar bonamanamarinamaim ma’am ana veya ana faifuw eo’osen hai gewasih i men iti beran ana gewasin na’atube’emih en.
28 Mei Juzíñamui daɨí rarocɨ ebire cɨ́otaiadɨ, afémɨe jeruíñeno ómoɨna ɨníroina jɨ́taite, jabo ɨ́ɨnotɨnodɨomoɨ íadɨ.
28 Imih kwana’itin, God ar faifuw kutor fotan ius ana itinin gewasin maiyow boun ina’itin baise maras boro nakimow naha’obow nare hinab hinan wairaf wan hina yara’ah na’arah ni’en. Baise kwa i God ana sawar gagamin fai mar etei boro nakaifi ar faifuw nit kwana’osen, aisim a not ebikikimin!
29 Afe jira benómona o güíacaga raa, o jirolle dɨga zuure jenóñeno iri; daa áfemo comecɨ llícɨtaiñeno iri.
29 Imih men mar etei aa tom isan kwananot kwaniyababanamih.
30 Mei bínɨe comɨnɨ daa afe izóidemo járitaidiaɨoɨ. Mei íadɨ omoɨ Móoredɨomoɨ. Afe omoɨ Moo Juzíñamui nana afe ráanɨaɨna omoɨ jitáillana onódeza.
30 Anayabin Eteni Sabuw iti tafaram wanawanan tutufin etei iti sawar isah hinuwet tibiyababan, naatu kwa Tamat iti sawar etei isah kwakok kwabiyababan i so’ob.
31 Iemona Juzíñamui illáɨmana illáruimo dúide raamo raɨre áfemo omoɨ comécɨoiri. Iemo afémɨe nana bie raana ómoɨmo fécaiteza.
31 Baise wan i God ana aiwob kwananuwih kwanab dogoromaim nama, imaibo iti sawar isah kwanot kwabiyababan boro etei nit.
32 Cue izíruiga ovejaɨ izóidɨomoɨza, jacɨ́ruiñeno iri. Dúemacɨdɨomoɨ íadɨ, o Moo ie illaɨ́mana illano ómoɨena maméacade.
32 Kwa i ayu au bobaituw na’atube imih men kwanabir, anayabin Tamat aiwob bait isan i ebiyasisir boro nit.
33 Omoɨmo ite raa fecari. Fécajano raana jitáidɨnomo ine. Daɨí omoɨ fɨnóadɨ, Moo Juzíñamui comecɨ jítainana fɨ́noitɨomoɨ. Iemona monamo ie illánomo ñúefuiaɨ ofítaitɨomoɨ. Daje izói jaca nɨnomo fúiñeite ñúefuiaɨ ómoɨena monamo ómoɨmo íite. Afénomo merɨ́rifɨredɨmɨe jaca jáinide. Daje izói afénomo ícuaɨ güíñeite.
33 Imih a sawar eretei sabuw kabay wairafih ku’uwih tetobon naatu o kabay kubai yababan wairafih kufaramih, saise a kaukut no maramaim inabaib boro men natakweb; a sawar etei maramaim inaya’ay boro men ta nakasiy, o boro men ta bainowan hinabain naatu boro men ta ganidor hina’aanimih en anababatun.
34 Mei uáfueza, omoɨ ofítaga raa illánomo, afénomo jɨáɨ o comecɨ íite.
34 Anayabin o sawar menamaim kuya’aya a not tutufin etei boro imaim na’in.
35 Benómona jaca nágarui ñue omoɨ fɨnóbifɨreiri. Nauíllamona comɨnɨ mechera unéfɨrena izói, abɨ́ omoɨ rairuiri.
35 “Mar etei inabobuna a ar uwakamukamut inarab, a ramef inito’ab namarakaw o mata nuwinuwin inama, anayabin o men iso’ob boro abisa namatar.
36 Jofo naama ocuífɨregano, áɨrena ráfuemona meine ie dúcɨacana uícomo íaɨoɨ afémɨemo ocuírina izói, afe izói cue billɨ́ruimo omoɨ ocuíriri. Afémacɨ ñue ocuíridiaɨoɨ, afe jofo naama nazémona uáidoia raɨre íemo túiñuaɨbillena.
36 Ana’itin akir wairafih hai orot ukwarin tabin ana hiyuwane matabir maiye nan isan hima hikakaif, hai orot ukwarin matabir na etawan rurukikitar ana veya mar ta’imon hinowar naatu etawan hibotawiy rur na’atube.
37 Afe izoide ocuífɨregano jaca ɨnɨ́ñeno íaɨoɨ naama bíllemo ñue ocuíridiaɨoɨ. Daɨí íaɨoɨ illa afémɨe cɨ́oizaɨbilla llezica, afémacɨ ja ñue íaɨoɨ fɨnóbillari ióbicaidiaɨoɨ. Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue: Afe íaɨoɨ naama afémacɨna güiránomo ráɨnaite. Raɨna mei dama afémɨe íaɨoɨ güíllena baɨ ráɨzɨite.
37 Anababatun a tur ao’owen, akir wairafih iyab matah nuwinuwin hinama’am hai orot ukwarin namatabir nan na’i’itih ana veya, yasisir boro gagamin maiyow hinab! Anayabin i boro ana akir wairafih na’uwih hinamare naatu orot ukwarin boro bay semosemor ana faifuw na’us bay nasemor nitih hinama hinaa.
38 Mei nɨbaɨ dáaferui llezica afémɨe dúcɨadɨ, nɨbaɨ monáiacademo afémɨe dúcɨa, afémacɨ uícomo ɨnɨ́ñeno ocuíridiaɨoɨ. Iemona afémacɨ ióbicaitiaɨoɨ.
38 Akirwairafih hina bobuna matah nuwinuwin hina ma’am hai orot ukwarin nan natit, o mar natot auman nan natit na’i’itih na’at, boro yasisir gagamin maiyow hinab!
39 Iemo jɨáɨfue dɨbénedo bie izói omoɨ onoiri: jofo naama merɨ́rizaɨbitɨmɨe bille monana onóia, afémɨe ɨnɨ́ñeno ocuírite. Iemona jofo naama merɨ́rizaɨbitɨnona ie jofona tuíñotañeite, ie raa íaɨoɨ mérɨñeillena.
39 Imih iti tur ao i naniyan kwanab naatu kwananot, orot bar matuwan bainowan mowan bainuwinamih enan ana veya nasoso’ob na’at, ana bar boro men nihamiy bainowan mowan nakwib narun nabainuwimih en.
40 Afe izói ñue omoɨ mamériri, mei Nanoide Ɨima Jitó comɨnɨ comécɨñeillɨruimo ónonino déizaɨbite, —daɨde Jesús.
40 Imih itinin ta’imon i nati, kwa auman kwana bogewas mata nuwinuwin kwanama, anayabin Orot Natun boro men veya kwa kwanotanotamaim natitamih.”
41 Mei jira Pedro Jesumo jɨcánote:
41 Peter eo, “Regah, iti oroubon kuo i aki isai, o sabuw eretei isah kuo?”
42 Jira Ocuíraɨma daɨde:
42 Regah iya’afut eo, “Anababatun a tur ao’owen Akir wairafin orot gewasin naatu ana not rerekabin, orot ukwarin nati akir wairafin boro nab akir wairafih afa isah ni’ukwarin naatu hai bay baitih isan boro ana veya’amaim nitih hinaa.
43 Afe izóidɨmɨe nana íemo llonódacaiga raa nágarui ñue fɨnófɨrede. Ie jira jofo naama meine bille llezica, daɨí ie íllana cɨ́oizaɨbite. Iemona afe jabóidɨllaɨma ɨere cáɨmacaite, mei nana ie ocuica raana ñue ɨ́coɨmo fuitádeza.
43 Anayabin orot ukwarin matabir nan nati akir wairafin bowabow gewasin maiyow bowabow itin, imih iyasisir ana akir wairafin bai yara’ah bowabow gagamin na’in itin!
44 Uáfuena ómoɨna daɨdɨcue, jofo naama afe ɨ́ɨnofɨrega ocuífɨregamɨemo nana íemo ite raa, llonódacaite.
44 Ana bar wanawanan sawar tutufin etei i akisin i’ukwarin kaif.
45 Mei jɨáɨfodo, afe jabóidɨllaɨma jofo naama are bíñeite daɨnano, jɨáɨe jofo eromo táɨjɨdɨnona duere fɨnóadɨ, afe jabóidɨllaɨma ɨere cacáfɨnidɨmɨena jaide. Mei afe llezica afémɨe jofo ero táɨjɨtatɨngo fɨeni fɨnódeza. Iemo aillo güíteza, aillo jiródeza. Jírua mei jɨfáitateza.
45 Baise akir wairafin na’at nao, ‘Orot ukwarin bisaise enan, no’om boro ma hamen hamen erurubirabir, imih ayu boro au kokomaim anasinaf.’ Naatu namisir bowabow sabuw, oro’orot baibin nabow narouw kwanekwan ni’a’afiyih, naatu ana kokomaim naa natom kwanekwan nikoko’aw nanan ana veya.
46 Daɨí ie illa llezica, afémɨe due jiza comécɨñeitemo jofo naama dénuaɨbite. Onóñeillɨruimo dúcɨite. Dúcɨillano afe jabóidɨllaɨmana jofo naama jamánomo duere fɨ́noite. Nana jɨáɨe ɨ́ɨnofɨnidɨno duere zefuilla izói, afémɨe íena duere fɨnótaite.
46 Imaibo Orot ukwarin boro nan natit, veya men nati akir wairafin so’ob ma ekakaifimaim boro nanamih, naatu na isan ana veya boro baimatnuwina’e nama’am nan natit. Naatu orot ukwarin nan natitit ana veya nati akir wairafin boro nab nabeyah natarsisib nisaroun baifanasairayah hai efanamaim bairi hinama.”
47 Nɨnó daa ocuífɨregamɨe ie naama comecɨ jitailla táɨjɨnana onode íadɨ, áfemo jaca ñue fɨnóbiñede, daje izói áfemo cacáreacañede, afe ocuífɨregamɨe duere fɨnoda ɨere izi cácatalle.
47 “Akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i so’ob baise men saife taiyuwin yabuna ana orot ukwarin abisa kok eo’omaim sisinaf, nati orot boro hinawabir biyababan gagamin na’in nab.
48 Mei jɨáɨe ocuífɨregamɨe ie naama jítaillana onóñede íadɨ, dama fɨeni ia, afémɨe jabo izi cácatalle. Bie jɨáɨe uaimo omoɨ cácarei. Aillo igámɨemona aillo jɨ́caitiaɨoɨ. Daje izói ñue ɨ́ɨnogamɨemo dɨga ñúefue jóonefɨrediaɨoɨ. Ie jira afe aillo jóonefɨregamɨemona aillo ócuitiaɨoɨ.
48 Baise akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i men so’ob, naatu isisinaf kwanekwan biyababan enunuwih boro au hamenamo hinawabir biyan nababan. Sabuw iyab sawar gagamin na’in tebaib, i na’atube sawar gagamin na’in boro wan hinay maiye. Orot yait gagamin anababatun tibitin i auman boro gagamin anababatun isan hinafefeyan nitih maiye.
49 Cue bie énɨemo irai izói bónuaɨbitɨcue. Aferai raɨre bóollena ɨere oíacadɨcue.
49 “Ayu i wairaf abai iti tafaram afuninamih ana atit, au kok gagamin na’in i mi’itube iti tafaram marasika tabusuruf ta’arah.
50 Ja bautismo izoide, izi cácanafuedo facátallɨcue. Afénomo naɨ dúcɨñedemo raɨre uícomo aferui dúcɨñenari duere zéfuifɨredɨcue.
50 Ayu i bapataito fokarin maiyow nou’umaim ema’am boro wanawanan ana run anab, imih boun dogorou wanawanan i yababan awan karatan ama anotanot anan yomanin anisawar imaibo nuhunafot!
51 ¿Nɨbaɨ bínɨemo caɨmare dájena uái illɨfue atɨ́dɨo, cuena daɨdɨ́omoɨ? Omoɨna dáɨitɨcue, afe izói biñédɨcueza; comɨnɨ énenorie ráɨnuaɨbitɨcue.
51 Kwa kwanotanot ayu i tufuw abai tafaramamaim ana? En, a tur ao’owen, ayu i men tufuw abai anamih, baise kauseb abai ana.
52 Mei benómona dáacomo ite cinco dɨ́gadɨmɨe cue ɨ́coɨnia eneno ráɨdoɨzitiaɨoɨ. Afémacɨmona daámani cuemo ɨ́ɨnoitiaɨoɨ; íemo jadíe enéfenemo ménade ɨ́ɨnoñedɨmacɨ ráɨdoɨzillanona conima dɨga fúiritiaɨoɨ.
52 Mar iti boun orot aawan natunatunawat nah etei five boro hinakusib tounu rounane hinabat rou’ab rounane hinabat taiyuwih hinakusib hinigamigam.
53 Cuemo ɨ́ɨnuamona da jitó ie moo dɨnena ruifíruille. Daje izói jitó ie moo cuemo ɨ́ɨnua jira dájena uái iñeno íena ruifíruillano éoite. Iemo jɨáɨ, ei jiza cuemo ɨ́ɨnuamona ei dɨnena ruifíruille. Dájena uái íñeitiaɨnguaɨ. Daje izói jɨfaiño cuemo ɨ́ɨnua jira mio dɨnena ruifíruille. Afe ɨbana mio ie jɨfaiño dɨga dájena uái íñeitiaɨnguaɨ, —daɨde Jesús.
53 Kek tamah hairi boro taiyuwih hinakusib hinagam. Babitai hinah hairi boro hinakusib hinagam na’atube babine rawan babin hairi boro hinakusib hinagam.”
54 Afe mei nane comɨ́nɨna Jesús daɨde:
54 Jesu sabuw isah iban eo maiye, “Veya ra’iyinane sakuk nayen nabi’afar badowan kwana’i’itin ana maramaim, kwa boro mar ta’imon kwanao, ‘boun boro toun nayar’, naatu toun eyarayar.
55 Daje izói ñue mona monáillado “fɨmona baizájilla” daɨdɨ́omoɨ. Iemona jaca fɨmónana jaide.
55 Naatu gurufune gagub nayen narab kwananowar kwa boro kwanao, Veya boro nararan, naatu veya erararan.
56 ¡Omoɨ comécɨna ɨáɨrena mei abɨna ñue cɨ́odɨnodɨomoɨ! Nocɨ bɨíllana onódɨomoɨ, íemo fɨmona baizájillana onódɨomoɨ, mei íadɨ birui omoɨ cɨ́gɨmo cue fɨnoca onótaitɨfuiaɨna onóñedɨomoɨ.
56 Wanawanan rerekabih! Me kamar hai sawar naatu gagub wanawanan hai sawar abisa temamatar i kwa’itah kwa’inanen kwaso’ob kwa’o. Baise aisim sawar abisa iti boun temamatar hai yabih men kwaso’ob?
57 ‘¿Nɨbái mei comecɨ jaɨ́cɨna jóina izói, danɨ conímamo jɨcánoñedɨomoɨ?
57 Aisim sawar abisa gewasin sinaf isan men taiyuw kwabibabatiyi?
58 Daa come o llógɨdoiacania, rɨ́imacɨmo ómɨcoɨ úrizailla llezica, naɨ ómɨcoɨ dúcɨñena llezica io anamo afefue ñue o záitari, rɨire jɨcánoraɨmamo o ie izájiñeillena. Izire jɨcánoraɨmamo o ie izájiadɨ, afe izire jɨcánoraɨma fɨénidɨno llaɨtáfɨredɨnomo o izájite. Iemo afémacɨ ona llavéracomo ɨ́baitiaɨoɨ.
58 Sabuw baibatiyih isan hinabuwi kwanan inasinaftobon airi kwanayabuna kwanitounuw, imaibo kwananan baibatiyenamaim kwanatit. Baise o men inasisinaf na’at, i boro nabuw narab natain kwekwetar kwanan baibabatiyenayan orot nanamaim kwanatit naatu i boro nabuw furisiman nitih hinabuwi dibur hina yariyi.
59 Uafue ona dáɨitɨcue o llavétatɨmɨe jɨcaca úcube ie jɨ́caja dɨeze o ɨ́baiñenia afécomona jaca jino bíñeitɨo, —Jesús dɨnori daɨde.
59 A tur ao’owen, o boro dibur bar imaim inama agim hio na’atube inibaiyan imaibo boro dibur barene hinabotaiti inatit.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.