Romanos 3
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Evocoiyase, ¿mbahe vo co avɨye judío yande reco ãgua? ¿Yande yembocircuncidasa pĩha avɨyera?
1 Jew orot inamamatar boro Ufun Sabuw inanatabirih? Naatu a’ar kanabin hina’a’afuw ana gewasin i boro men tomar inab?
2 Supi eté. Esepia, yɨpɨndar Tũpa omondo oñehe judío eta upe imboavɨye ãgua.
2 Ef tata’ane etei i gewasih, wantoro’ot God ana tur i Jew sabuw hitutumih hitih.
3 Amove yepe ipãhu pendar nomboavɨyeise ocuaita viña, ¿Tũpa avei tie ẽgüe ehira?
3 Baise sabuw afa men hibitumitum isan, kwanotanot God ana omatanen isan boro men nabosunusunub?
4 ¡Aní eté! Tũpa rumo supi tuprɨ vahe ité secoi, yepe que ava opacatu semirañete ai tẽi yuvɨreco. Esepia, icuachiaprɨ aracahendar pɨpe aipo ehi:
4 En anababatun! God ana tur i mar etei turobe, baise sabuw i baifuwenayah. Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
5 Yande reco rai pɨpe tẽi yamboyecuase Tũpa reco tuprɨsa, ¿mara yahera vo evocoiyase? ¿“Tũpa ndahei supi tuprɨ vahe yande reco raisa rese yande nupa” yahera tie? (Che rumo aipo ahe inungar-ra ava co ɨvɨ pɨpendar tẽi viña.)
5 Baise it ata sinaf kakafihimaim God ana sinaf gewasin bebeyan natit sabuw hina’i’itin ana veya, it boro mi’itube tanao? God baifuwenamaim yan so’ar baimakiy ebitit? it i anababatun taikoko’aw tao kwanekwan.
6 ¡Aní eté! Esepia, Tũpa ndaheise supi tuprɨ vahe viña, ndiyai chietera yande recocuer rese porandupa tuprɨ ãgua chupe viña.
6 Nati tur i men turobe tao’omih, anayabin sinaf nati na’atube nama’am, God boro mi’itube tafaram ana sabuw nibatiyih?
7 Avɨyeteramo oimera ava aipo ehi vahe: “Yande remira pɨpe sui tẽi ava omboetei catuse Tũpa supi eté vahe, ¿mahera pĩha evocoiyase angaipa viyar nungar yande rerecora viña?” ehi.
7 Orot babin ta boro nagam nao, “Ayu i men bosunusunubayan, baise au bowabowamaim turobe God nowan tit irerereb sabuw hi’itin God hifai tebobora’ara’ah, aisim God ayu kakafu rouw eo ekukusairu?”
8 “Yayapora ayase mbahe naporai vahe mbahe tuprɨ reime ãgua” ehi. Amove ava, “Pablo ondugüer reseve aipo ehi eté oporombohe” ehi tuprɨ tẽi yuvɨreco oreu. Aipo ehi tẽi vahe rumo. Iya ité oipɨsɨra cañɨsa yuvɨreco.
8 Naatu iban boro kwanao maiye, kakafin tanasinaf, saise sinaf gewasin boro ine natit. Sabuw afa ayu iti na’atube o hirouw higam tiu’uwu, God nati sabuw boro baimakiy nitih.
9 ¿Mara ehi ru evocoiyase? ¡Yande judío yaico vahe ndahei eté ɨvate catu yande recocuer opacatu ambuae ava-ava tẽi sui! Esepia, opa amboyecua Tũpa rovaque opacatu angaipa viyar yaico que judío, que ndahei vahe judío avei.
9 Iti sawar ana an i abisa? It Jew ata gewasin i ra’at Eteni Sabuw tanatabirih? En anababatun! Jew sabuw naatu Eteni Sabuw etei i bowabow kakafin ana fair babanamaim tama’am.
10 Supi eté icuachiaprɨ aracahendar pɨpe aipo ehi:
10 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
11 Ndipoi avei que ava Tũpa recocuer osenducua tuprɨ vahe.
11 Men yait ta ana not rerekabin,
12 Opacatu ava oguata mbahe tẽi pɨpe yuvɨreco, co cotɨ tẽi avei secocuer yuvɨreco.
12 Etei hitatabir kouh God hitin,
13 Iñehesa mbahe tẽi eté, inungar tuvɨpa ndasovapɨsai vahe.
13 Sikah dub i tahahab sabuw tetotonan,
14 Ipɨpe oñehe rai opɨhavɨ̃racuá iteangasa pɨpe yuvɨreco.
14 “Awah i orarafen awan karatan naatu tenakuyakuy.”
15 Ndayɨpɨtɨi oporapichi ãgua yuvɨreco.
15 “Iti sabuw umah i rara awan karatan.
16 Setá ava omomara, omombaraɨsu avei oguatasa rupi yuvɨreco.
16 Menamaim tenan ma kakaf naatu gurugurusen mar etei imaim emamatar,
17 Iyavei ndoicuai eté güeco tuprɨ ãgua yuvɨreco.
17 Naatu tufuwamaim ma ana ef i men hiso’ob.
18 Ndipɨhañemoñetai eté Tũpa sui osɨquɨye ãgua yuvɨreco” ehi.
18 Naatu God matanamaim men kafa’imo tibibiruw.”
19 Yande niha opa yaicua opacatu co mbahe omombehu vahe mborocuaita aracahendar pɨpe, omombehu co porocuaita pɨpe yuvɨrecoi vahe upe ‘Che ndayapoi eté mbahe, tehi eme opacatu ava yuvɨreco’ oyapave, iyavei ‘toicua opacatu ɨvɨ rupindar ava Tũpa ñemoɨrosa pɨsɨ ãgua yuvɨreco’ ohesave aipo ehi.
19 Imih it ata so’obamaim ofafar hikikirum i sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am isah, saise awah etei nabofafaren, naatu tafaram wanawanan sabuw etei nabow nan God ana baibatiyenamaim hinatit.
20 Esepia, ndipoi chietera que ñepei seco avɨye vahe Tũpa rovaque co porocuaita mboavɨye pɨpe. Ahe mborocuaita rumo oicua uca yande angaipa viyar yande reco.
20 Isan imih God boro men sabuw ofafar tebobosiyasiyar imaim hai ef mutufurin narouw nabowamih, ofafar i orot babin ana bowabow kakafin botait ebirerereb.
21 — ausente —
21 Baise boun God sabuw yamutufurih isan ana ef i boubun botawiy. Moses naatu dinab oro’orot nati isan i ofafaramaim hio’orereb tanowar, men ofafar tanabi’ufununimaim nabuwitamih.
22 — ausente —
22 It yamutufuren boubun Godane enan i sabuw iyab Jesu Keriso tibitumitum imaim enan, naatu God matanamaim it etei ata’itinin i men tata’amih.
23 Supi eté yande opacatu yayapo angaipa, ndayasupitɨi eté Tũpa reco porañetesa.
23 Anayabin sabuw etei bowabow kakafin hisinaf naatu God ana gewasin bain isan umah kabom.
24 Ahe rumo oporoaɨsusa pɨpe, “Ereyavɨ mbahe che ñemoɨrosa pɨsɨ ãgua” ndehi iri yandeu. Esepia, ahe yande pɨ̃sɨro uca Guahɨr Jesucristo upe. Yande rumo ndayamboepɨi eté yande raɨsusa chupe.
24 Baise manaw kabeber God ana siwar na’atube Jesu Keriso wanawananamaim na it ata kakafihine tubunit botaitit tatit.
25 — ausente —
25 Bowabow kakafin notawiyen isan God Keriso biyan siboromih yai, ana rara suwa re saise baitumatumamaim tanan biyan tanatit. Sawar iti na’atube sinaf saise bebeyan ti’obaiyit i ana ef i mutufurin. Anayabin I ana yatenub kakafiyin imaim bowabow kakafih marasika tasisinaf isubun rabon.
26 — ausente —
26 Naatu iti boun it ata veya’amaim i turobe ebi’obaiyit i ana ef mutufurin. Imih i karam sabuw iyab Jesu tibitumitum boro nafufunih gewas nayamutufurih.
27 ¡Evocoiyase ndiyai eté yande yeecomboɨvate ai ãgua sovaque! Esepia, ndahei porocuaita mboavɨye rese ẽgüe ehi, ahe rumo Cristo rese yande yeroya pɨpe ẽgüe ehi yandeu.
27 Isan imih it boro abisa isan tanaora’ara’at? Ofafar tabobosiyasiyar isan tarara’at? En anababatun! Baise baitumatum isan i tarara’at.
28 Sese yaicua Tũpa, “Ereyavɨ mbahe che ñemoɨrosa pɨsɨ ãgua” ndehi iri Cristo rese yande yeroyase yandeu, ndahei mborocuaita mboavɨyesa sui tẽi.
28 Anayabin sabuw iyab tibitumatum i hai ef mutufurin rouw ebowabow men ofafaramih.
29 ¡Tũpa niha opacatu ité ava Tũpa, ndahei ore judío oroico vahe Tũpa güeraño!
29 Imih kwanotanot God i Jew sabuw akisih hai God? Ai kwanotanot Ufun Sabuw auman hai God? Baise anao kwananowar, iti God i Ufun Sabuw auman hai God.
30 ¡Supi eté ñepeiño ité secoi: sese yayeroyase Cristo rese, oyoya guasuño ité, “Ereyavɨ mbahe che ñemoɨrosa pɨsɨ ãgua” ndehi chira yandeu, yepera imbocircuncidaprɨ viña, anise que ndahei vahe imbocircuncidaprɨ viña no!
30 Kwanaso’ob God i ta’imon men rou’ab, imih sabuw iyab hai ar kanabih hi’afuw o men hi’afuw etei i baitumatum ta’imonamaim hiyawas.
31 Ndahei rumo, “Ẽgüe ehi tẽi vahe” yahe evocoi mborocuaita upe Jesucristo reroyasa pɨpe. Ipɨpe rumo yamboyecua evocoi mborocuaita ẽgüe ndehi tẽi vahe.
31 Kwanotanot iti baitumatumamaim aki ofafar abobosa’ir? En anababatun, aki i ofafar aiwa’an tit ana efan bai ebirerereb.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.