Romanos 1
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Che Pablo, Jesucristo rembiguai, aicuachía co che ñehe pẽu. Tũpa che poravo apóstol che reco ãgua ñehesa poropɨ̃sɨrosa resendar mombehu ãgua.
1 Ayu Paul, Jesu Keriso ana akir wairafin, tur abarin isan rubinu, naatu Tur Gewasin binan isan God eafu atit.
2 Tũpa niha yɨpɨsuive omombehu uca co ñehesa ava oñehe mombehusar upe icuachiaprɨ maranehɨ pɨpe aracahe.
2 Iti Tur Gewasin i marasika God ana dinab hai veya’amaim eomatanih, dinab oro’orot Buk Kakafiyinamaim hikirum.
3 Ahe ñehesa Tũpa Rahɨr Jesucristo resendar. Ahe ava güecosa pɨpe ité oyesu ou mborerecuar guasu David suindar sui;
3 Iti tur ana an gagamin i Natun it ata Regah Jesu Keriso isan. Biyanane ana tufuw i David ana rara’ane tufuw.
4 ocuerayevɨse oespíritu maranehɨ pɨpe, ahese opĩratasa pɨpe omboyecua tuprɨ ité Tũpa Rahɨr güecosa. Ahe niha yande Yar Jesucristo.
4 Baise i Ayubin ana kakafiyinamaim morobone mimisir ana veya, bebeyan ebi’obaiyit turobe i, i God Natun fairin.
5 Ahe ichui Tũpa ombou cheu oporopɨ̃tɨvɨisa apóstol che reco ãgua, che cuai avei ava ndahei vahe judío upe Guahɨr recocuer mombehu ãgua opacatu ɨvɨ rupi sese yeroya uca ãgua ‘ipɨpe sui tovɨroya che Rahɨr yuvɨreco’ oya.
5 I wanawananamaim naatu i wabin isan ayu manaw kabeber itu ana tur abarayan amatar, saise tafaram wanawanan Ufun Sabuw anabuwih hinan tur hinitumatum naatu hinabosiyasiyar.
6 — ausente —
6 Naatu kwa auman i nati sabuw wanawanahimaim Jesu Keriso nowan matar isan God eafi.
7 — ausente —
7 Naatu Rome wanawanan kwa iyab God iyabuwi naatu rubini i ana sabuwamih kwamatar kwama’am etei, isa ayoyoyoban manaw kabeber, tufuw Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one mar etei kwa isa nama.
8 Che yɨpɨndar yande Yar Jesucristo rer pɨpe, “Avɨye ndeu” ahe Tũpa upe pe rese. Esepia, opacatu ɨvɨ rupi icuaprɨ sese pe yeroyasa.
8 Wantoro’ot Jesu Keriso wabinamaim ayu au God ana merar ayiy kwa etei isa, anayabin kwa a baitumatum i tuw ra’at tafaram wanawanan sabuw etei tenonowar.
9 Iyavei Tũpa oicua pe rese arɨ rupi che yeroquɨsa. Chupe ité niha mbahe ayapo opacatu che pɨha pɨpe, amombehu Tahɨr resendar ñehesa avɨye vahe vichico.
9 God isan dogorou tutufin etei abow i Natun ana tur gewasin abibinan, i so’ob, ayu mar etei kwa anunuhi.
10 Aporanduño ité semimbotar rupi pe pɨri che so ãgua rese chupe yepi.
10 Matanfufur isa ayoyoyoban, naatu au yoyobanamaim God abifefeyan nakokok na’at boun ana veya ef nabotawiy isou naham anan kwa aninanawani.
11 Esepia, che aso pota ité Espíritu suindar mbahecuasa mondo pẽu pe pɨ̃tɨvɨi ãgua ‘toyemovɨracua tuprɨ catu Cristo rese yuvɨreco’ che yapave.
11 Au kok gagamin i mi’itube kwa ayumat ata itin, saise ayubit ana usar kwa atit imaim a fair kwatab.
12 Che aipota ité yande ñepei-pei yañepɨtɨvɨi catu ãgua Cristo rese yande yeroyasa yareco vahe pɨpe.
12 Iti tur i men ayu akisu kwa fair bait isan ao’omih, baise kwa auman ayu koufair kwanitu bairi tanibaibaisbonen ata baitumatum nakwat isan ao’o.
13 Che rɨvɨreta, che aipota peicua setá rupi che so pota tẽisa pe pɨri yepi. Cũritei rumo ndaicatuiño vɨte ité. Che rumo aipota, “Toime que che poravɨquɨsa sui Cristo rese oyemovɨracua catu vahe yuvɨreco ipãhuve” ahe pẽu, inungar opacatu ambuae ɨvɨ rupi ẽgüe ahe ava ndahei vahe judío upe vichico.
13 Taitu tuwa’inah ayu akokok tain anayai kwanaso’ob, mar moumurih na’in abogaigiwas atan kwa ata’iti, saise kwa wanawanamaim Ufun Sabuw afa atabow hitan baitumatum wanawanan hitarun, nati’imaim abow hina baitumatum wanawanan hirur na’atube. Baise sawar moumurih maiyow ayu au ef hirufutifut tama tanan iti boun tatit.
14 Che cuaita ité niha opacatu ava upe che ñehe ãgua, tecua pɨpendar yuvɨrecoi vahe upe iyavei ndayaracua vɨtei vahe upe, imbahecua vahe upe, nimbahecuai vahe upe avei no.
14 Ayu i sabuw etei’imak isah bai’akiramih atit, Greek sabuw naatu sabuw iyab men Greek, na’atube sabuw so’ob wairafih naatu men so’ob wairafih etei’imak isah anabow anibaisih.
15 Sese pe Roma ve peico vahe upe avei ayemonguerẽhɨ voi eté co ñehesa pɨ̃sɨrosa resendar mombehu ãgua.
15 Ana’an nati isan ayu akokok kwanekwan tur gewasin kwa iyab nati Rome kwama’ama auman isa anabinan.
16 Che nachĩ eté co ñehesa pɨ̃sɨrosa resendar avɨye vahe sui. Esepia, ahe Tũpa pĩratasa opacatu vɨroyasar pɨ̃sɨro ãgua, judío rane yɨpɨndar, ipare opacatu ambuae ava-ava tẽi avei.
16 Ayu Tur Gewasin ao’orereb isan men biyou eo’ohow, anayabin God ana fair i ef iti’imaim tit sabuw iyab tibitumatum ebiyawasih. Iti yawas i wantoro’ot Jew sabuw isah, baise Ufun Sabuw auman.
17 Supi eté co ñehesa omboyecua Tũpa ava reco mbocatuprɨsa. Oyese yande yeroyasa pɨpeño ité ẽgüe ehi yandeu. Esepia, icuachiaprɨ aracahendar aipo ehi: “Acoi ava seco catuprɨ vahe Tũpa rese oyeroyasa pɨpe sui oicoveño itera apɨrẽhɨ” ehi.
17 Anayabin yawas mutufurin Godane i tur gewasinamaim orot babin eyayamutufurih, baitumatumamaim ebubusuruf naatu boro baitumatumamaim nasawar. Buk Atamaninamaim hikikirum iti na’atube eo,
18 Supi eté niha yande Aposar oñemoɨrosa ipĩrata vahe ombou itera ɨva sui opacatu ava vɨroyasarẽhɨ upe, ndaseco põrai vahe upe avei, mbahe güembiapo ai sui ndoicua uca potai vahe co ñehesa supi eté vahe ambuae ava upe yuvɨreco.
18 Sabuw bowabow kakafih sinafuyah naatu sabuw tafa’asarih, i hai kakafinamaim turobe ana gewasin esumisum, imih maramaim God ana ya so’ar tit ibirerereb nati sabuw isah.
19 Ahe oicua tuprɨ tẽi mbahe Tũpa suindar yuvɨreco. Esepia, Tũpa ité niha omboyecua chupe.
19 Sawar tutufin etei i rereb yah hi’itah tesoso’ob, anayabin God etei bebeyanamaim sinaf tibirerereb.
20 Ẽgüe ehi eté Tũpa recocuer ndoyecuai vahe oyecua rumo mbahe sembiapo pɨpe. Supi eté yamahe mbahe sembiapocuer ɨvɨ apo ramo suive oime vahe rese. Sese yaicua ahe Tũpa ité secoi iyavei ipĩratasa apɨrẽhɨ vahe. Sese ava angaipa viyar ndiyai, “Eñemosaño tẽi rane oreu” ehi vaherã yuvɨreco chupe.
20 Anamaim God tafaram sinaf mamatar ana veya, God ana yawas wa’iwa’irin, ana fair wanatowanin naatu i ana itinin etei i sawar sinaf himamataramaim bebeyah hi’itan hiso’ob, imih boro men yait ta God su’ubina’e nao nifufuwenamih.
21 Esepia, yepe ahe oicua tẽi Tũpa yuvɨreco viña, nomboetei rumo Tũpa secosa rese. “Avɨye ndeu” ndehi avei yuvɨreco chupe. Iyavei ipɨhañemoñeta mbahe ẽgüe ehi tẽi vahe rese. Ipɨpe sui mbahe ndosenducua catu iri eté yuvɨreco.
21 Nati sabuw i God hisu’ub, baise men kafa’imo God hirouw tebora’ara’ah, o merarayow tibitinimih. Nati efanin i hai not bonawiyih kwarikwarisen wanawanan hirun dogoroh eowarar naatu gugumafut.
22 Yepe, “Ore mbahecua vai” ehi tẽi viña, ndoicuai eté rumo mbahe ipɨpe yuvɨreco.
22 Basit i not wairafih hirouw teo, baise hai not botabir hina koko’aw na’atube himatar,
23 Esepia, ahe Tũpa nomanoi vahe seco porañete vahe mboetei rãgüer sui, omboetei ava ocañɨ tẽi vaherã rahanga yuvɨreco iyavei vɨ̃rai, opacatu mbahe mɨmba, mboi tẽi avei omboetei yuvɨreco.
23 God morob atin bonamanamarin kwafirina’e i hitatabir orot hai yumatabe o mamu, o harufor, uma’ar, kok, i hai yumatabe hitar hima tekwakwafirih.
24 Sese Tũpa, “Toyapoño ité mbahe güemimbotarai yuvɨreco” ehi chupe. Ichui oyapo ité mbahe poromochisa guasu oyeupe oyemboeteiẽhɨsa pɨpe yuvɨreco.
24 Isan imih God nati sabuw ihamiyih hitit bowabow kakafih ta ta wanawanan hirun. Dogoroh ana kok na’atube tisisinaf, orot baibin hai faifuw hikwahir naatu baibin ibo orot hai ar hikwahir taiyuwih hi’in hisesebar biyah tebobokarikarit.
25 Esepia, mbahe supi vahe reroya rãgüer sui temira tẽi vɨroya catu yuvɨreco. Iyavei Tũpa ité mboyeroya rãgüer sui omboetei catu mbahe sembiapocuer tẽi yuvɨreco. Yaposar ité ru timboeteisa catu yepi.
25 Turobe God nowan i hibotabir efanin baifuwen hiyari’iy, naatu God Sawar Sinafuyan kwafirina’e, hitatabir sawar i sinaf himamatar hai fair babahimaim hirun hikwafirih isah tebowabow. Baise ana gewasin sabuw i God akisinamo hitakwafir hitabora’ara’ah wanatowan, wanatowan, Amen.
26 Sese Tũpa opoi eté ichui, “Toyapoño poromochisa mbahe tẽi güemimbotarai pɨpe yuvɨreco” ehi chupe. Evocoiyase cuña avei cuimbahe rese güeco rãgüer sui yuvɨrecoi oyese ae.
26 Ana an iti isan God ihamiyih insesebar naniyan kakafin anababatun hibai tisisinaf. Baibin oro’orot hai ar hikwahir, i taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan.
27 Cuimbahe avei cuña rese güeco rãgüer sui yuvɨrecoiño avei oyese ae iyavei oipota raiño ité evocoi güeco raisa yuvɨreco. Evocoi nungar aposa sui oyemomara ahe ae yuvɨreco.
27 Ef nati ta’imon oro’orot auman baibin hai faifuw hikwahir i taiyuwih baisesebar isan tibifi’afi. Naatu oro’orot taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan. Ana an nati isan i taiyuwih hai kakafinamaim baimakiy tebaib.
28 Iyavei, “Tũpa supi eté vahe” ndehise seroyaẽhɨsa pɨpe yuvɨreco, Tũpa evocoiyase opoi eté ichui ‘toyapoño ayase mbahe ndipotasai vahe güeco raisa pɨpe yuvɨreco’ oya chupe.
28 Anayabin sabuw God ana so’ob anababatun bain isan hai not kowarar naatu hirutawiy, imih God ihamiyih hitit not kwarikwarisen hibai hima kakafih men hitasisinaf i hima tisisinaf.
29 Ahe evocoiyase yuvɨrecoi opacatu mbahe-mbahe tẽi pɨpe; oyemboaguasa-guasa tẽi vahe cuimbahe, cuña avei, ambuae ava mbahe oipota rai iyavei oyapo mbahe-mbahe tẽi ava upe. Ahe oñemoɨro ambuae ava mbahe pota raisave tẽi, oporapichi, ivava serai, iporombopa serai, ipɨhañemoñeta ava reco momara ãgua tẽi iyavei imahechiroi ai ipɨpe yuvɨreco.
29 Dogoroh wanawanan bowabow kakafih ta ta etei awan karatan: not kakafih, kabat, tafa’asar, bobowen, sabuw rouw morob; baiyow, baifufuwen, nuw okwanekwan, yanuw,
30 Iyavei ambuae ava cupe cotɨve mara ehi-ehi tẽi vahe, ahe Tũpa amotarẽhɨsar yuvɨrecoi, vɨroɨ̃ro avei ava, oyemboɨvate ai, oyeecomboɨvate ai tẽi avei oñehe pɨpe yepi, oseca-seca tẽi mbahe naporai vahe güembiaporã, nomboyeroyai avei oyesupa yuvɨreco,
30 koutabitabir, God baifa’ifa’in, kakaf en, nuw furuwen, ora’ara’at, naatu bowabow kakafih sinaf isan hai ef boubuh tibimamataren. Naatu hinah tamah fanah tibifanasair.
31 ndoyapɨsaca potai eté Tũpa suindar ñehesa rese, nomboavɨyei avei oñehe, ndosaɨsui avei que ava, niñeroi avei ava upe, ndoiparaɨsuerecoi eté ava yuvɨreco.
31 Nati sabuw i hai naniyan en, aurih bosunusunub en, yabow, baiwan babanen en.
32 Oicua tẽi Tũpa “oimera evocoi nungar aposar upe cañɨsa” ehi vahe, oyapo vɨteño rumo mbahe tẽi yuvɨreco iyavei ambuae ava oyapose mbahe tẽi, ovɨhareteño sepiase yuvɨreco.
32 Naatu God ana ofafaramaim sabuw iti na’atube hinasisinaf isan hinamomorob i hiso’ob, baise i hima kakafin tisisinaf. Naatu sabuw afa bowabow iti na’atube tisisinaf auman isah i baibasit hitih hima tisisinaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.